KAD ĆE ČOVJEK POSTATI ŽIVOTINJA

SRETNA PTICA Neobičan ljubimac: Cijeli život hoda s protezom, voli se maziti i najbolji prijatelj mu je pas Dugo su vremena mislili da je riječ o ženki, no nakon promjene perja shvatili su kako su pogriješili Piše:JL.Objavljeno: 03. travanj 2022. 00:15 Kad smo bili maleni, da su nas pitali kakvog ćemo ljubimca imati kad odrastemo, svašta bi rekli. Bilo bi tu i pasa i mačaka i žirafa i slonova. No, životinja koja nikome, sasvim sigurno, nije pala na pamet je - paun. Nije on bio na popisu ni Dubrovčanki Kristini Ćurčiji, no spletom okolnosti, pridružio se psu, mački i činčili, s kojima sad dijeli dom. Pauna su pronašli njeni radni kolege na otoku Lokrumu. Životinji, za koju su mislili da je žensko, noga je bila doslovno odrezana od tijela, viseći na tankoj niti. Kristina ju je odmah odvela do veterinarke Sunčice Oštrić. Ona je pokušala zaštiti nogu, ali bilo je jasno da nema neke šanse, jer je ozljeda bila stara. - Kad smo nakon mjesec dana bile na pregledu, rekla je da nozi nema spasa. Bit će do kraja života invalid i kao takva se ne može vratiti u prirodu. Tada je imala šest mjeseci. Od tada do danas sam u kontaktu s Tehničkom školom Ruđera Boškovića iz Vinkovaca, koji su joj do sada napravili pet proteza. One su pomogle da cijelo vrijeme ostane na nogama, živi normalan život - priča Kristina.

PRESJEDNIK HRVTSKE: "U UKRAJINI NEMA SLIČNIH ZLOČINA, KAO ŠTO JE BILO U HVATSKOJ"

RATNI ZLOČINI KOD KIJEVA Šokantna svjedočanstva: ‘Bježali smo i naletjeli na ruski oklopnjak. Uslijedio je masakr‘ Obitelji Čikmarov i Tovkač pokušale su pobjeći iz Buče, no zasuti su ruskim mecima, preživjelo ih je samo troje Piše:Antonija HandabakaObjavljeno: 03. travanj 2022. 00:05 Halina Tovkač, 55-godišnja Ukrajinka, ispričala je novinarima The Guardiana kako je bježeći iz grada Buče u regiji Kijeva stradao njezin suprug, ali i troje pripadnika četveročlane obitelj iz susjedstva, među kojima su bila dva dječaka. Negdje oko 7:15 tog jutra, 5. ožujka u gradiću sjeverozapadno od Kijeva, supružnici Tovkač i njihovi susjedi, obitelj Čikmariov, odlučili su da je to to - iz pakla u ruskoj režiji pobjeći će s dva osobna automobila. U prvom, bijelom Fordu, sjedili su 42-godišnji Oleksandr Čikmariov, njegova 33-godišnja supruga Margarita te njihova dva sina, dječaci Matvej (8) i Klim, koji je napunio četiri godine. U bijelom Dodgeu iza njih za volanom je bila Halina jer suprug nije imao vozačku dozvolu, suprug Oleg i na stražnjem sjedalu punica njihova sina Romana, Tetjana Kovalenko Bili su, priča Halina, preplašeni, ali odlučni. Loša sreća htjela je da dospiju tek 800 metara daleko. Tada je njihov maleni konvoj naišao na rusko oklopno vozilo. Iz drugog auta u kojem je sjedila Halina nije se isprva vidjelo. "Automobil Čikmariova najednom je stao pa sam se zaustavila i ja. Vidjela sam kako se otvaraju prednja vrata i kako iz njih izviruju dvije noge. Pomislila sam da su svi mrtvi. Dogodilo se tako brzo, ni sama ne znam. Suprug je zavrištao "okreni se, okreni se". Zatim sam osjetila da me nešto pogodilo u desno rame, metak. Gurnula sam muža da iziđe iz auta, ali nije se micao. Shvatila sam da je mrtav. Otvorila sam vrata i počela bježati", ispričala je Halina iz bolesničkog kreveta novinarima. Tetjana je također preživjela napad. No, nije mogla izaći iz vozila dok nije nogom razbila prozor kako bi se spasila. Automobil susjeda za koji je trenutak zahvatio plamen. Samo je Oleksandr preživio. Suprugu i dva dječaka pokosila je vatra iz strojnica koje su zasule automobil mecima. Oleksandr je puzeći izašao iz uništenog auta i sakrio se iza Halininog automobila. Na prednjem sjedalu pronašao je mobitel. "Nazvao me", ispričao je Roman Tovkač, Halinin sin kojega je rat u Ukrajini zbog posla zatekao u inozemstvu. "Rekao mi je da su svi mrtvi. Ubijeni su ti i majka i otac", priča 33-godišnji R

EDUKACIJSKE CRTICE ZA OSNOVNE ŠKOLE

Naš inskonski pradjed čovjećanstva, onaj lovac-barbarin, koji je prvi dovukao ranjenu kob do svoje pečinske nastambe. Ogradio je drvenarijom, za svoj sutrašnji obrok. Nije ni slutio da je time postao povijesni pionir iz kojeg će se razviti suvremeno privatno posjedništvo nad svim stečenim planetarnim dobrima, i prirodnih resusrsima, privatnog vlasništva, jačeg i spretnijeg nad nemočnijim i skromnijim ljudskim bićem. Trebalo je, da se priorno tome zbije ona evolucijska produžena poluga tehnološkog napretka, pomoču koje će se nadomjestiti ekonomnska anakronost jedne od najdulje društvene ere Matrijahalne suradnje nad zajedničkim dobrima Zemlje. Na njeno će mjesto zasjesti drušveni sustav Patrijarhalnog siledžje, koji će se djeliti po isključivo privatnim posjedima, stečenim kompetitivnim sretsvima jačih i promočurnijh, nad nemočnijim i skronijim bičima. -Što će ,ne samo postati garant te društvene podjele. Već će se dodatno razviti u posjedičko porobljavanje glavnina neposjedničkih subjekata, do mjere da če se prisvojiti nihova stvaralačka narav. Odnosno, sve što su još posjedovali. Time se bilježi jedna ,takoreči, podklasa robovlasničkog društva, iz perioda staro grčke klasike koja je trajala sve do njenog urušavanja, uzrokovanog daljnjim razvojem tehnoloških izuma na poljudeljstvu. Samim time,unaprijeđena poljoprivredna tehnologija, učinila je doživotnog roba kao skupog uzdržavatelja. Izbacila ga na ulicu bez zahvale za dosadašnju eksplaoataciju. Ne samo to. Robovlasnička se drskost rasplinula dotle, da bi svoju gestu proglasio moralnim činom zato što je Rob pretvoren u slobodnog čovjeka, čiji će rad biti tek sezonski korišten. Ljudska nerabota, tu ne staje ! Nasprotiv: Javlja se rano Kršćanstvo, da bi tu istu moralnu premisu sada isprsilo kao vlastitu, bogom danu,providnu premisu. Ni manje ni više: proglašenje svih ludi među sobom jednakima. I to, u daleko više intezificiranoj eksploataciji, no što je bio u toku klasičnog robovlasništva. Patron Kršćanstva, Konstatin Veliki, da bi ga, u 4.stoljeću prekrstio u feudalnu, najkrvaviju eksploataciju Vatikanskog Kršćanstva, koje je, do naših dana naraslo, svakako, i daleko, u jedan od največih društvenih monstruma suvremenih parazitskih Oligarhija. Što svjetom siše pedofiljsku krv milijuna izgladnijele dijece. Nasred te nasretne stečevine, - klasne civilizacije. Demokratskoko, (ozakonjenog), drumskog razbojništva.

TKO MJERI ZLOČINE JAČEG NAD NEMOĆNIJIM POSJEDNIKOM , MILANOVIĆ ILI PUTIN ?!

sport j2 kultura novac scena video pretplata login AUTOCESTA SMRTI Ukrajinci odveli novinare na zloglasnu cestu E-40, prizori su jezivi: ‘Ako ovo nije ratni zločin...‘ Nakon odlaska ruske vojske, ekipa BBC-a provezla se autocestom izvan Kijeva, prekrivenom leševima i uništenim vozilima Piše:Silvija NovakObjavljeno: 01. travanj 2022. 22:3 Snimka ruskih vojnika koji na autocesti nedaleko Kijeva pucaju u čovjeka s rukama podignutima u zrak u znak predaje, nastala početkom ožujka, proširila se svijetom. Sada, kad su ruske snage protjerane iz tog područja, BBC-jev reporter Jeremy Bowen dobio je priliku vidjeti zastrašujuće posljednice te kratkotrajne ruske okupacije. 'Prebrojali smo 13 tijela na tom košmarnom, nešto manje od 200 metara dugom potezu autoceste između Mrije i Mile, dvaju sela čija imena na ukrajinskom jeziku znače San i Draga. Dvoje ubijenih, potvrđeno je, ukrajinski su civili koje su ubili Rusi. Drugi još nisu identificirani - leže tamo gdje su ubijeni - no samo dva tijela su na sebi imala prepoznatljive ukrajinske vojne uniforme. BBC-jev tim je mogao proći tom dionicom autoceste E-40 koja vodi prema Kijevu jer su ukrajinske snage taj sektor oslobodile kojih 10-ak sati ranije. Znaci borbe i žestokog granatiranja su posvuda. Benzinska stanica i hotel koji je prije bio poznat po svojem spa centru i restoranu, sada su u ruševinama. Rupe od granata i krateri prošarali su oba kolnička traka. Ukrajinski vojnici koji su mijenjali gumu u ruševinama jedne garaže uz cestu, kazali su da su Rusi udaljeni neka četiri kilometra te da su rano ujutro povukli svoje ljudstvo i oklopnjake nakon teških borbi koje su trajale nekoliko dana. Ostavljena u srcu te pustoši, leže tijela poginulih dok se gomilaju pitanja o tome tko su ti ljudi i kako su poginuli. Neki su odgovori već poznati, poput onih o paru kojeg su 7. ožujka ubili ruski vojnici i ostavili ih da trule u polju. Njihov šrapneilima izrešetan automobil leži pokraj ceste nedaleko izgorene benzinske stanice. Pokraj su i izgoreni ljudski ostaci na kojima se jedva razaznaje da je to nekada bio čovjek. Na ruci leša još uvijek je vjenčani prsten. U olupini automobila je ono što je ostalo od izgorenog tijela žene. Usta su joj otvorena kao u vrisku. Njihovu smrt snimio je 7. ožujka ukrajinski dron kojim je upravljala jedinica Teritorijalne obrane Bugatti. Jedinica je objavila video, kojeg su potom podijelile brojne medijske kuće širom svijeta. Video je izazvao sablazan jer je prikazao hladnokrvno ubojstvo čovjeka koji je, u klasičnoj gesti predaje, podigao ruke u zrak kako bi pokazao da je bezopasan. Tijela pripadaju Maksimu Jovenku i njegovoj supruzi Ksjeni. Oni su bili u konvoju od deset civilnih automobila koji su pokušali pobjeći Rusima i stići do Kijeva. Dok su se vozili autocestom, primijetili su u travi ruski tenk ukopan uz cestu. U videu koji je snimio dron jasno se vidi da je obilježen slovom 'V' što je jedna od oznaka kojom se služe ruske snage. Ostali su se automobili brzo okrenuli i pobjegli, no Maksimov auto se zaustavio najvjerojatnije jer je bio pogođen. Čim se auto zaustavio, Maksim je izašao iz auta i podignuo ruke u zrak. Za samo nekoliko sekundi su ga upucali. Njegova je žena ubijena u autu. S njima su bili i njihov šestogodišnji sin i starija majka jednog od Maksimovih prijatelja. Oni su preživjeli i kasnije su ih pustile ruske snage. Pronađeni su kako hodaju cestom, a žena je kazala kako je Maksim u trenutku kad je ubijen, vikao da je s njima dijete. Oboje preživjelih su sada na sigurnom, kazala je Bugatti jedinica, ali su duboko traumatizirani.

MILANOVIĆEV CINIZAM KOJI SE ŽIRI NA KORITU HRVATSKI ZLOČINA TREBAO I BITI OSVEĆEN RUSKIM ZVJERSTVIMA

BEROŠ BERE

UKRAJINA U PROTIV UDARU

IMA LI KOGA NA TERENU? Tajna ukrajinskog uspjeha i ruskog debakla: ‘Kako voditi rat 800 kilometara od bojišnice?‘ Nepostojanje zapovjednika koji bi ujedinio i koordinirao vojne snage znači da zračne, kopnene i pomorske jedinice nisu usklađene Piše:Jutarnji.hrObjavljeno: 01. travanj 2022. 14:5 Ukrajinski vojnici pored uništenog ruskog ten Rusija vodi svoju vojnu kampanju protiv Ukrajine izravno iz Moskve, odnosno bez središnjeg ratnog zapovjednika na terenu koji bi vodio i koordinirao cjelokupnu operaciju, procjena je američkih dužnosnika koji su proučavali rat u Ukrajini posljednjih pet tjedana, od kada je krenula ruska invazija. Taj bi centralizirani pristup mogao velikim dijelom objasniti zašto su ruski ratni napori suočeni s mnogo jačim ukrajinskim otporom nego što se očekivalo, navode dužnosnici, prenosi The Seattle Times tekst The New York Timesa. Nepostojanje vrhovnog zapovjednika koji bi ujedinio i koordinirao ruske vojne snage u Ukrajini zapravo znači da ruske zračne, kopnene i pomorske jedinice nisu usklađene. Te nepovezane vojne operacije na bojišnicama dodatno su opterećene lošom logistikom, niskim moralom vojnika smrtnim stradavanje, prema procjenama, između 7.000 i 15.000 vojnika, kako navode visoki američki dužnosnici i neovisni analitičari. To je pridonijelo i smrtnim stradavanjem najmanje sedam ruskih generala, dok su istovremeno visoki časnici gurnuti na prve crte bojišnice kako bi riješili taktičke probleme, koje bi vojske zapadnih zemalja prepustile nižim časnicima ili starijim vojnicima. image Vladimir Putin na sastanku sa Sergejem Šojguom i Valerijem Gerasimovom Alexey Nikolsky/AFP Jedan visoki američki dužnosnik kaže da su dužnosnici NATO-a i obavještajna zajednica proveli tjedne čekajući da se na ratnoj pozornici pojavi ruski ratni zapovjednik. No, takav se nije pojavio pa je zapadnim dužnosnicima ostalo jedino da zaključe kako su ljudi koji donose odluke daleko od borbi na terenu, odnosno u Moskvi - to su, kako se navodi, ministar obrane Sergej Šojgu, general Valerij Gerasimov, načelnik Glavnog stožera ruske vojske te sam predsjednik Vladimir Putin. U srijedu su dužnosnici administracije američkog predsjednika Joea Bidena, pozivajući se na podatke američke obavještajne službe s kojih je skinuta oznaka tajnosti, rekli da su Putina njegovi savjetnici pogrešno informirali o svim problemima ruske vojske u Ukrajini. Obavještajni podaci, kako navode američki dužnosnici, također ukazuju na ono što se čini kao porast napetosti između Putina i Šojgua, koji je prije bio jedan od članova najužeg Putinovog kruga ljudi od najvećeg povjerenja. Ruski dužnosnici osporili su tvrdnje američkih obavještajnih službi, a Kremlj ih je nazvao pokazateljem "potpunog nerazumijevanja" situacije, što bi moglo imati "loše posljedice". Vrlo je teško, kako kažu američki vojni dužnosnici, voditi vojnu kampanju s udaljenosti od 800 kilometara. Već sama udaljenost, kako kažu, može dovesti do prekida veze između snaga koje vode borbe i ratnih planova koji se oblikuju i definiraju u Moskvi. Umjesto da pojednostavi taj proces, navode, Rusija je stvorila vojni stroj koji se nije u stanju prilagoditi brzom i okretnom ukrajinskom otporu. image Ruski vojnici AFP Jedan drugi visoki američki dužnosnik ističe da su ruski vojnici, naučeni da ne povlače niti jedan potez bez eksplicitnih uputa od nadređenih, ostali frustrirani na bojnom polju, dok istovremeno Putin, Šojgu i Gerasimov nastavljaju sa smišljanjem strategije koja je tim snagama na terenu zapravo nedostupna i nepoznata. Ovaj pristup 'odozgo prema dolje' znači zapravo da Moskva prenosi upute generalima na terenu, koji ih potom prosljeđuju vojnicima, kojima je, pak, rečeno da slijede te upute bez obzira na situaciju na terenu. "To se očituje u pogreškama koje se čine", kaže umirovljeni general Wesley Clark, koji je služio kao vrhovni saveznički zapovjednik NATO-a za Europu tijekom rata na Kosovu. Prošlog tjedna ukrajinske snage dignule su u zrak ruski ratni brod Orsk, koji je pristao u luku u južnoj Ukrajini. Govoreći o tom incidentu, Clark se zapitao "tko bi bio dovoljno lud da brodom pristane u luku", prije nego što prvo osigura to područje. To što su ruski planeri koji su poslali Orsk u luku bili iznimno nepažljivi s obzirom na potencijalnu opasnost, pokazuje zapravo da nitko ne dovodi u pitanje odluke koje dolaze s vrha, smatraju dužnosnici. Postrojbe na najnižim hijerarhijskim razinama, kažu, nisu ovlaštene ukazati na očite pogreške i manjkavosti strategije.

DRAGAN BAGIĆ / Recommended/

Ljudi ne rauzumiju jednu stvar-premijer mora imati barem jednog ministra koji će biti meta javnosti. Nje loše da ih ima malo više, recimo 2-3. Više od toga je štetno. Dakle- umijeće je procijeniti i odobriti pravi broj loših ministara. Ako ih je premalo, onda meta postaje premijer i politika vlade. Ako ih jepreviše onda je prevelik pritisak na vladu u cijelini i ukupno loš dojam. Rekonstrukcija se radi kada ovaj broj izađe izvan optimalnog, na bilo koju stranu. Sada je otišao preko gornje granice. E Sad, ako maknete 2-3 koja su sada na meti, postoji opasnost da ih bude premalo u novom sastavu. Tako da treba staviti nekog Damira za svaki slučaj. Sve je jasno onomu koji vidi.

ŠTO JE KLASNA NEMAN JAČA - TO POSTAJE SVE DRSKIJA. VLASTITE ŽRTVE PRETAĆE U ŽIVE MUMIJE !

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login REPORT GOJKA DRLJAČE ‘Invazija na Ukrajinu je maska, Putin zapravo izvodi najveću energetsku krađu u povijesti‘ Je li Putnova invazija priprema za budućnost u kojoj ‘zelena‘ EU ionako neće računati na ruske energente, ali netko drugi hoće? Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 31. ožujak 2022. 10:51 <p>Vladimir Putin i vojska u Irpinu</p> Vladimir Putin i vojska u Irpinu Afp Facebook Twitter Messenger E-mail Političari, mediji, pa i znanstvenici zdravo za gotovo počinju prihvaćati teze kako je Vladimir Putin napravio teške pogreške u procjenama prije invazije na Ukrajinu. Ministar vanjskih poslova Antony Blinken u srijedu je čak održao cijeli govor o tome kako je logična realnost autokratskog režima da vođe primaju iskrivljene ili nepotpune informacije jer im se puna i prava istina ne smije reći. Teza o lošem informiranju Putina temeljem kojega on potom donosi loše odluke postala je službeni stav američkog obavještajnog sustava. Isto tako, postavljena je javna dijagnoza pogoršanog mentalnog i fizičkog zdravlja ruskog predsjednika. Amerikanci pri tome pretpostavljaju kako ni sad Putin ne dobiva cjelovite informacije o neuspjesima i problemima ruske vojske u Ukrajini. No što ako je taj dominantni stav o strašnim Putinovim pogreškama, kakve se ne bi dogodile niti jednom zapadnom lideru, zapravo duboko pogrešan? Što ako on nije loše informirani diktator s psihičkim problemima, nego realizira ciljeve na svoj okrutan način, a Zapad ne razumije što su točno Putinovi ciljevi? Upravo na tu mogućnost upozorio je kolumnist The New York Timesa, Bret Stephens, koji je podsjetio na istraživačka iskustva novinarke Timesa, Carlotte Gall, koja je svojedobno pratila rusku invaziju na Grozni u prvom ratu u Čečeniji. Ako Putin pokušava ponoviti povijesna iskustva iz Čečenije, onda ono što se zbiva u Ukrajini ne ide daleko od njegovih planova, a postoji još relativno uvjerljivih teza/primjera kako ruski predsjednik samo ponavlja ono što je dosad (uspješno) činio. Zapadne teorije Putinove neuspješnosti pretpostavljaju kako bi za Rusiju uspjeh značila neka vrsta brze, lake i elegantne potpune pobjede u Ukrajini, ali se pri tome zaboravlja kako su to zapadni kriteriji vojno-političkog uspjeha. Takve vrste pobjeda Putin odnosno Rusi nisu nikad bilježili, ali su se s odmakom od nekoliko godina teške situacije iz kojih su se izvukli ipak s vremenom bilježile kao pobjede. Kad je i gdje je Putin uopće odnio ono što prema zapadnim kriterijima možemo nazvati "čistom pobjedom"? Evo primjera kako izgleda "ruski poraz" odnosno ruska "pobjeda": Carlotte Gall ovih dana napisala je kako Čečenija jest puno manji teritorij s milijun stanovnika na sjeveru, dok je Ukrajina velika zemlja s oko 40 milijuna stanovnika. Pa ipak, scenarij ruskog djelovanja vrlo je sličan. Ruski vojnici, potpuno nepripremljeni, poslani su na novogodišnju večer 1994. godine u napad na Grozni. Gmizili su u dugim kolonoma tenkova, kamiona i ostalih oklopnih vozila kao da lijeno idu uhititi preplašeno čečensko vodstvo. No u samo jednoj noći hrabri Čečeni uništili su lakim protuoklopnim oružjem cijelu rusku oklopnu brigadu. Stotine ruskih vojnika izgorilo je u beskorisnom oklopu, ostatak je zarobljen. Svijet je još tad mogao donijeti zaključak kako su tenkovi spremni za ropotarnicu povijesti, kao što to danas "mudro" čine "vojni eksperti" gledajući videozapise iz Ukrajine. No malo novija povijest kaže da je nakon prvog lošeg iskustva ruska vojska okružila Grozni s tri strane te krenula s artiljerijskim napadima. Prvo su uništili predgrađe, potom industrijska postrojenja, a na kraju su se granatama i projektilima obrušili na stambene kvartove. Sve to, također, jako podsjeća na situacije oko više ukrajinskih gradova, kao i sve ostalo prepoznatljivo iz Putinova "priručnika" terora i zastrašivanja: opsade gradova, bombardiranje okruženih gradova, otmice, žestoka opresija protiv prosvjednika, masovne deportacije i utamničenja lokalnih lidera te novinara… Sve je to dio prakse koju je Putin jednostavno preuzeo od vjerojatno najstrašnijeg vladara u ruskoj povijesti, Josifa Visarionoviča Staljina. Ukratko, prvi čečenski rat bio je "čisti dokaz" krivih ruskih procjena i potpune političke i vojne nekompetencije, a Čečeni su bili nalik Ukrajincima danas. U zadnjoj fazi Rusi su pak u Čečeniji bacali klaster bombe na sve što se kretalo ulicama Groznog, pa čak i na umirovljenike koji su skupljali vodu. Nakon tri mjeseca opsade Grozni je pao, a ruski vojnici, piše Gall, sjedili su u centru i čuvali srušene zgrade te uništavali preostale bunkere. Ponavlja li Rusija danas potpuno iste pogreške iz Čečenije u Ukrajini ili ponavlja istu brutalnu taktiku koja je u percepciji Zapada pogreška sama po sebi? Je li za Putina pogreška, recimo, svjesno slati ruske vojnike u smrt, ili je to ipak samo dio ruske vojne tradicije još od doba ruskoga carstva?

ŠTO ROŠTAJU NAPUKLA ZVONA RUSKE AUTOKRACIJE PETRA VELIKOG I PUTINA MALOGA !? I

Neočekivana nova politička zvijezda: ‘Roman nije pao s neba, on će sigurno tražiti nešto i za sebe‘ Abramovič nije pao s neba, on je iskusan čovjek koji se očito uživio u misiji spašavanja, ali i traži benefite za sebe u ovoj situaciji Piše:Vlado VurušićObjavljeno: 29. ožujak 2022. 15:42 Roman Abramovič bio je krajem 90-ih godina u ekipi tadašnje kremaljske političko-oligarhijske kreme koja je i odabrala Vladimira Putina za novog lidera Romana. Turski mediji javili su da je službeni posrednik i pregovarač na razgovorima ukrajinske i ruske delegacije u Istanbulu jedan od najbogatijih ruskih oligarha i vlasnik trenutačnog prvaka Europe, londonskog Chelseaja, Roman Abramovič, i to s dvostrukim blagoslovom - i od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i od kremaljskog vlastodršca Vladimira Putina. Milijarder te nogometni i naftni magnat Roman Abramovič postao je tako jedna od najvažnijih figura teških pregovora dviju zaraćenih strana, kao glasnik između Kijeva i Moskve. Abramovič se susretao sa Zelenskim u skloništima Kijeva, a nedavno je osobno, preko Turske, odnio i njegovo pismo s prijedlogom za okončanje rata Vladimiru Putinu...

PUTINOVE NEVOLJE

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login NEVOLJE U KREMLJU ‘Putin je sve krivo procijenio, širi se pobuna u vojnim krugovima, a Xi će ga nasamariti‘ Ruskom predsjedniku savjetnici se ne usude reći istinu, a to je da na bojištu među njegovim trupama vlada kaos Piše:Silvija NovakObjavljeno: 31. ožujak 2022 Ruskog predsjednika Vladimira Putina njegovi savjetnici pogrešno informiraju o poteškoćama ruske vojske Prema navodima nekoliko američkih dužnosnika, čini se da postoji sve veća napetost između Putina i Ministarstva obrane uključujući i samog ministra Sergeja Šojgua, koji je nekoć bio u najužem Putinovom krugu i predsjednik mu je silno vjerovao. Govoreći u Alžiru, američki državni tajnik Antony Blinken kazao je da Putinu njegovi savjetnici ne daju točne i cjelovite informacije. 'U vezi s predsjednikom Putinom, mogu vam ponoviti ono što sam rekao i ranije, jedna od Ahilovih peta autokracije je ta da u takvim sistemima nemate ljude koji moćnicima govore istinu ili uopće imaju mogućnost moćnicima govoriti istinu', kazao je Blinken. 'A mislim da to sada vidimo u Rusiji.' Koštala ga izolacija Drugi američki dužnosnici su rekli da je Putinova rigidna izolacija tijekom pandemije i spremnost da javno ukori svoje savjetnike koji ne dijele njegovo mišljenje, stvorila određeni stupanj opreza ili čak straha među višim časnicima ruske vojske. Dužnosnici vjeruju da Putin dobiva nepotpune ili suviše optimistične izvještaje o napredovanju ruskih snaga što je dovelo do nepovjerenja u njegove vojne savjetnike. Putin, čini se, uopće nije svjestan da Rusija u Ukrajini koristi vojne ročnike te da su tek unovačeni vojnici među onima ubijenima u borbama, kažu američki dužnosnici. Putinovo neznanje pokazuje 'jasan prekid u protoku točnih informacija koje dolaze do ruskog predsjednika', prema riječima američkog dužnosnika koji je želio ostati anoniman kako bi govorio o deklasificiranim, ali još uvijek osjetljivim temama. Sada postoji 'stalna napetost' između Putina i Ministarstva obrane, kaže dotični dužnosnik. Ovdje valja napomenuti da zapadna teza o Putinovoj nesvjesnosti angažmana ročnika nije sasvim točna, budući da je na Međunarodni dan žena Putin osobno u čestitci majkama, suprugama i djevojkama vojnika rekao da je naredio istragu slučajeva u kojima je utvrđeno da su ročnici poslani u Ukrajinu. On je, doduše, te slučajeve tretirao kao grešku budući da je, prema njemu, u Ukrajini dozvoljen isključivo angažman ugovornih vojnih profesionalaca. Procjena američke obavještajne službe također govori i o tome da Putin nema cjelovita saznanja ni o tome koliko su za rusku ekonomiju doista štetne sankcije Zapada. Rusi i dalje ne napreduju u ratu. Ne samo da su ukrajinske snage odbile ruske napade, nego su krenule i u kontranapade. Neki američki dužnosnici vjeruju da su viši ruski dužnosnici oprezni oko davanja istinitih procjena, možda se bojeći da će kao donositelji loših vijesti biti optuženi za podbačaje na bojnom polju. Ruski vojni posrtaji nagrizli su povjerenje između Putina i njegova Ministarstva obrane. Iako je Šojgu smatran jednim od rijetkih savjetnika kojima Putin vjeruje, tijek rata je naštetio njihovu odnosu. Neki završili u kućnom pritvoru Putin je dvojicu visokih obavještajnih dužnosnika navodno stavio u kućni pritvor jer su mu donosili netočne podatke uoči invazije, još nešto što se može pripisati klimi straha. Zbog sve više dokaza o rastućoj Putinovoj frustraciji, američka je strana u posljednjih nekoliko tjedana sve uvjerenija da Putin ne dobiva prave podatke od svojeg Ministarstva obrane i najviših dužnosnika. Amerikanci vjeruju da je Putin doveden u zabludu i da mu njegovi visoko pozicionirani savjetnici nisu voljni reći istinu. Strogo je čuvana tajna o kojim se to američkim obavještajnim izvorima iz Kremlja radi. No, otkako je Rusija prošle godine počela gomilati vojsku oko granice s Ukrajinom, američki su obavještajni izvori točno predvidjeli sve Putinove poteze. SVE ŠTO MORATE ZNATI Finska, najpripremljenija država za ruski napad: ‘Čekamo ih još od Drugog svjetskog rata...‘ Naziru se konture nove ruske strategije: Ukrajince na istoku žele zatvoriti u - kliješta! Abramovič dugo pričao na terasi s Ukrajincima: Trpeza bila bogata, nije uzeo ni zalogaj... SAD: ‘Ruske snage povlače se iz Černobila, počeli su i s repozicioniranjem oko Kijeva‘ VEZANE VIJESTI <p>Vladimir Putin</p> REPORT GOJKA DRLJAČE Invazija na Ukrajinu otvara pitanje ruskih špijuna u EU: Sigurno operiraju i u Hrvatskoj... ‘OVO JE KATASTROFA‘ Zviždač iz FSB-a: ‘Vlada kaos, u Kremlju rastu šanse za državni udar protiv Putina‘ Izvješće s kojeg je skinuta oznaka tajnosti prvi je objavio u srijedu Associated Press. Ruske snage najavile su u utorak smanjenje aktivnosti oko Kijeva, glavnog grada Ukrajine, iako su američki dužnosnici kazali da su skeptični u vezi toga da Rusija zaustavlja napade kao mirovnu gestu. Umjesto toga, neki vjeruju da su ti potezi znak da Rusija prilagođava svoju dosad neuspješnu strategiju. Također je moguće da je promjena strategije znak disfunkcije i pogrešne komunikacije među višim časnicima ruskog Ministarstva obrane. 'Širi se pobuna protiv Putina' A da u samom vrhu ruske politike sve jače tinja nezadovoljstvo ratom u Ukrajini, piše i britanski The Times. Zbog 'osobnog rata' koji vodi u Ukrajini, širi se pobuna među ruskim vojnim krugovima protiv predsjednika Putina kojem njegovi savjetnici lažu o posrtajima ruskih trupa u Ukrajini. To je sukus stvari koje će u četvrtak objaviti šef britanskih obavještajaca (to jest sigurnosno-obavještajne agencije GCHQ), Sir Jeremy Fleming. Fleming će, doznaje britanski The Times, objasniti kako je ruski lider "strahovito krivo procijenio" mogućnosti svoje vojske, otpor Ukrajinaca te reakciju Zapada na njegovu invaziju. Putinove greške dovele su do "krive strateške procjene" - naime, on je precijenio sposobnost svoje vojske da pobijedi, a istovremeno nije bio svjestan da ruskim vojnicima nedostaje oružja te da među trupama vlada nizak moral. Nadalje, informacije do kojih su došli britanski obavještajci sugeriraju da ruske trupe odbijaju izvršiti naredbe, sabotiraju vlastita vozila i opremu te greškom obaraju i vlastite avione. 'Kina će nasamariti Rusiju' Štoviše, Britanci tvrde da se ukrajinskoj "legiji" dobrovoljaca pridružuju i prebjezi iz ruske vojske. Na aplikaciji Telegram pojavile su se fotografije ruskih vojnika koji uče kako koristiti protutenkovsko oružje. Između ostalog, Fleming će u svojem govoru, koji će držati u četvrtak u Australskom nacionalnom sveučilištu Canberri, a u koji su uvid dobili novinari, naglasiti s kojim se sve problemima susreću ruske snage u Ukrajini - od već spomenutog niskog morala među trupama pa do visokog broja ubijenih vojnika (navodno i do 15.000 mrtvih prema procjenama NATO-a) i ozbiljnih logističkih problema. - Zapovjedna struktura im je u kaosu. Iako vjerujemo da se Putinovi savjetnici boje reći istinu svojem predsjedniku, razmjer krivih procjena kada je u pitanju invazija na Ukrajinu sada mora biti sasvim jasan i samom režimu. Ovo je postao Putinov osobni rat, čiju cijenu plaćaju nevini ljudi u Ukrajini te, sve više, i građani Rusije, kazat će u četvrtak Fleming, kako piše The Times. Očekuje se da će Fleming također kritizirati Kinu zbog toga što nije osudila invaziju na Ukrajinu. Štoviše, šef britanskih obavještajaca tvrdit će kako predsjednik Xi Jinping želi iskoristiti ekonomsku slabost Rusije tako da ojača globalni utjecaj Pekinga. Putina će zapravo nasamariti, a Kina će iskoristiti krizu da kupuje "jeftinu naftu i jeftin plin". Kina ostaje i prilično tiha oko cijelog rata u Ukrajini kako ne bi previše izložila i vlastite ambicije prema Tajvanu, naglasit će u svojem govoru Fleming, kako piše The Times.

'HEJ, VI TAMO', SKINITE ŠEŠIRE SA VAŠIH PLOŠNIH BURŽUJSKIH TIKVA, KOK POKRAJ VAS DEFILIRAJU UPITNE KRHOTNE MALENKOSTI ! 'NA KOJIMA STE GRADILI VLASTITU VELIČINU!'

UKRAJINA DANAS

UŽIVO: RAT U UKRAJINI Putin ljut na svoje zapovjednike jer mu daju lažne izvještaje? ‘Strah ih je govoriti istinu‘ Ključne događaje 35. dana invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu Piše:Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 30. ožujak 2022. 06:20 Ključni događaji: - 35. je dan ruske invazije u Ukrajini - Ukrajinci su s dosta skepse primili vijest o ruskom povlačenju, jednako tako i zapadne zemlje - Otvorena su tri humanitarna koridora, jedan iz Mariupolja - Poraj Kijeva zabilježen su nove eksplozije - Lavrov je bio u prvom posjetu Kini nakon početka invazije - U jučerašnjem napadu na Mikolajiv ubijeno je 12 osoba - Kijev tvrdi da Rusija premješta snage iz sjeverne u istočnu Ukrajinu - Sirijskim borcima nudi se 5900 eura mjesečno za borbu u ruskim redovima Anatolii Stepanov NOVO 16:20 - Ruski predsjednik Vladimir Putin nije u najboljim odnosima sa svojim vojnim zapovjednicima. Štoviše, smatra da su oni od njega počeli skrivati ruske posrtaje i neuspjehe na bojištu u Ukrajini, rekao je za NBC neimenovani američki dužnosnik. Prema njemu, informacije o ruskim gubicima i pravim učincima sankcija na rusko gospodarstvo nisu došle do Putina "zato što se njegovi najviši dužnosnici previše boje kazati mu istinu". Isti je dužnosnik za NBC rekao i sljedeće: - Sada postoji konstantna tenzija između Putina i Ministarstva obrane Ruske Federacije, a koja proizlazi iz Putinovog nepovjerenja u ljude na čelu Ministarstva. Pokaže li se ova informacija točnom, mogla bi objasniti povremenu neusklađenost u izjavama ruskih dužnosnika, koji ponekad tvrde da pregovori s Ukrajincima idu u dobrom smjeru, te Vladimira Putina koji dosad nije pokazao volje za kompromis kada su u pitanju ruski planovi u Ukrajini. 16:10 - Dvostruko više Rusa je optimistično što se tiče budućnosti sada, mjesec dana otkako je počela vojna intervencija u Ukrajini, u usporedbi s podacima s kraja prosinca, prema anketi koju je, valja naglasiti, naručio Kremlj, a koja je objavljena u srijedu. U anketi u kojoj je sudjelovalo 1500 osoba, a koju je provela agencija FOM 20. ožujka za Kremlj, 49 posto osoba je reklo da očekuje da se život u Rusiji poboljša u tri do pet godina, prema 25 posto od prosinca prošle godine. Četiri tjedna od vojne operacije u kojoj su živote izgubile tisuće ruskih i ukrajinskih vojnika i ukrajinskih civila, oko 13 posto očekuje da će se život pogoršati u tri do pet godina, prema 25 posto u prosincu, prema FOM-u. 15:54 Italija se prvo želi uvjeriti da će ruski Gazprom distributerima uistinu poslati izmijenjene ugovore o isporuci plina i tek tada će odlučivati o eventualnoj objavi krize u opskrbi, izjavio je u srijedu izvor u vladi. Njemačka je danas objavila pripravnost na moguću krizu u opskrbi plinom, poručivši građanima i kompanijama da smanje potrošnju, a Nizozemska se sprema pozvati građane da troše manje plina kako bi se smanjio uvoz. "Italija prati što se događa i odluku će donijeti naknadno", izjavio je danas izvor u vladi. 15:42 Procjenjuje se da je 200 do 300 civila ubijeno u gradu Irpinu u blizini Kijeva prije nego što je ovaj tjedan taj grad ponovno vraćen u ukrajinske ruke, rekao je gradonačelnik. Reuters javlja da je gradonačelnik Oleksandr Markušin na brifingu u srijedu rekao da je oko 50 ukrajinskih vojnika ubijeno u Irpinu, a neka tijela su još uvijek zarobljena pod ruševinama. 15:33 Posljednji podaci UN-ove agencije za izbjeglice pokazuju da je 4.019.000 Ukrajinaca pobjeglo u susjedne zemlje, a više od šest milijuna raseljeno je unutar Ukrajine, što znači da je najmanje četvrtina stanovništva morala napustiti svoje domove zbog rata. 15:08 Norveška i ostatak Europe trebali bi zatvoriti svoje morske luke ruskim brodovima, rekao je u srijedu norveškom parlamentu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. "Europska unija, a nadam se i Norveška, trebaju zabraniti ruskim brodovima da koriste europske luke sve dok blokiraju naše luke", javio se Zelenskij video vezom iz Ukrajine. Dodao je da su Ukrajina i Norveška, nakon Rusije druga najveća izvoznica plina, počele pregovore o snabdijevanju 5 milijardi kubičnih metara plina za sljedeću zimu. "Možete dati odlučujući doprinos energetskoj sigurnosti Europe tako što ćete ponuditi potrebne izvore i zemljama Europske unije i Ukrajini", rekao je. 15:03 Ruska opsada luke Mariupolj smanjila je ukrajinsku proizvodnju čelika za 30 do 40 posto, izjavio je u srijedu za ukrajinske medije izvršni direktor proizvođača čelika Metinvesta Jurij Riženkov. "Čeličane u Mariupolju proizvode više od trećine ukrajinskog čelika", kazao je Riženkov za ukrajinsku televiziju Channel 24. Sjedište Metinvesta upravo je u Mariupolju koji, prema Channelu 24, još kontroliraju ukrajinske oružane snage. Rusija ih ne bi mogla voditi čak i da ih zauzme, kaže čelnik ukrajinske tvrtke, jer "rusko tržište nije dovoljno veliko ni za njihove vlastite proizvođače metala", a ne bi imali ni potrebne radnike, tvrdi. 14:40 NATO savez mora pooštriti svoje kopnene, zračne i morske obrambene sposobnosti u baltičkoj regiji, rekla je u srijedu estonska premijerka Kaja Kallas. "Kako bismo imali mir, moramo se pripremiti za rat", rekla je Kallas na zajedničkoj konferenciji za medije s danskom premijerkom u estonskoj vojnoj bazi Tapa. Trenutna situacija na Baltiku "nije dovoljna" za uvjerljivu obranu, ustvrdila je Kallas. 14:33 Tod Walters, zapovjednik američkih snaga u Europi, kazao je danas u američkom kongresu kako je Rusija na invaziji Ukrajine angažirala od 70 do 75 posto svoje cjelokupne vojske. - Ukrajina svakako može uspjeti u zaustavljanju ruskih snaga, rekao je američki general. 14:21 Ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da ruske snage nastavljaju s napadima na grad Černihiv na sjeveru Ukrajine, unatoč tvrdnjama Kremlja da će zaustaviti napade tamo i u Kijevu iz poštovanja prema mirovnim pregovorima koji su u tijeku. - Ukrajina je primjetila neke pokrete trupa iz područja Kijeva i Černihova, ali nema masovnog povlačenja, rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske. 14:04 Michael McFaul, bivši američki veleposlanik u Rusiji, poručio je da Putin ne kontrolira situaciju onoliko koliko bi želio da ljudi vjeruju. - Putin ne povlači vojsku iz Kijeva. Ukrajinski vojnici ih potiskuju. To je razlika, napisao je McFaul na Twitteru. 13:44 Ruske snage napale su objekt Crvenog križa u opkoljenom i uništenom lučkom gradu Mariupolju na jugu Ukrajine, poručili su iz Kijeva te upozorili upozorili na humanitarnu katastrofu koja se nastavlja. 13:34 - Visoki kineski diplomat Wang Yi rekao je da je Kina spremna raditi s Rusijom kao bi se njihov odnos podigao na 'višu razinu'. Dodao je da su veze između dviju zemalja 'izdržale novi test usred promjenjive međunarodne situacije'. Zapadne zemlje, uključujući SAD, upozorile su Kinu da ne podržava Rusiju zbog njezine invazije na Ukrajinu. Wang Yi je rekao da Kina podržava 'hlađenje' sukoba i napore i Rusije i Ukrajine koji se poduzimaju po pitanju prevladavanja 'teškoća' i njihovog mirnog rješavanja. 13:25 - Jeljcinov ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev komentirao je obećanje Rusije da će smanjiti svoju vojnu operaciju oko Kijeva i Černihiva. Kritičar rata u Ukrajini rekao je da bi obećanje Moskve da će se povući lako mogao biti 'manevar koji će Rusiji kupiti vrijeme da se pregrupira, a zatim udari koliko god može'. 'Putinov režim razumije jedino jezik snage. Susrevši se s porazom u blizini Kijeva, Putin sada pribjegava diplomatskim i konvencionalnim vojnim manevriranjem.' Upozorio je Zapad da se ne 'hladi' po pitanju isporuke oružja Ukrajini ili sankcija Rusiji, rekavši da se Vladimir Putin do sada 'kladio na slabost Ukrajine i Zapada'. 13:04 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će granatiranje opkoljenog ukrajinskog grada Mariupolja prestati tek kada se ukrajinske trupe predaju, javlja BBC. Putin je to komentirao tijekom sat vremena dugog telefonskog razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u utorak navečer, stoji u priopćenju Kremlja. No francuski dužnosnici rekli su da je ruski čelnik pristao razmotriti planove za evakuaciju civila iz grada. Francuska je, zajedno s Turskom, Grčkom i nekoliko humanitarnih skupina, predstavila Putinu plan za evakuaciju. Međutim, u svom očitavanju Kremlj je sugerirao da Putin nije dao takva jamstva. Ruski dužnosnici rekli su da je Putin rekao francuskom čelniku kako 'da bi se riješila teška humanitarna situacija u ovom gradu, ukrajinski nacionalistički militanti moraju prestati pružati otpor i položiti oružje'. U priopćenju se dodaje i da je Putin Macronu dao 'detaljne informacije o mjerama koje je ruska vojska poduzela kako bi pružila hitnu humanitarnu pomoć i osigurala sigurnu evakuaciju' civila iz opkoljenog grada'. 12:53 - Gradonačelnik Černihiva Vladislav Atrošenko rekao je da je grad na sjeveru Ukrajine pod 'kolosalnim napadom' unatoč obećanju Moskve da će tamo 'drastično smanjiti' vojne operacije. Atrošenko je rekao da su se neprijateljstva u Černihivu zapravo povećala otkako je iznesena tvrdnja. 'Ovo je još jedna potvrda da Rusija uvijek laže.Danas imamo kolosalan napad na centar Černihiva. Ranjeno je 25 osoba i sada su u bolnicama. Svi su civili', kazao je. Dakle, kad god Rusija nešto kaže, to treba pažljivo provjeriti', dodao je. 12:33 - Današnji humanitarni koridori za evakuaciju civila otvoreni su iz Mariupolja, iz Melitopolja te između Energodara i Zaporižja, istaknula je zamjenica ukrajinskoga premijera Irena Vereščuk. 12:15 - Moskva kaže kako nije zamijetila ništa obećavajuće i kako nema velikih pomaka u pregovorima između Ruske Federacije i Ukrajine, te da ih čeka još puno posla, prenosi ruski Tass. 'Pozitivno je to što je ukrajinska strana barem počela konkretno formulirati i zapisivati na papir ono što predlaže. Do sada to nismo uspjeli postići. Ovo je pozitivan faktor, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, odgovarajući na pitanje o pregovorima Rusije i Ukrajine koji su vođeni dan ranije u Istanbulu. 'Što se ostalog tiče, za sada ne možemo navesti ništa obećavajuće, neke pomake, još je jako, jako puno posla', kazao je. Peskov je dodao i kako tijekom telefonskog razgovora čelnika Ruske Federacije i Francuske, Vladimira Putina i Emmanuela Macrona, nije postignut napredak u provedbi humanitarne operacije u Mariupolju. Napomenuo je i kako je status Krima riješen, 'tako da Moskva neće razgovarati o tom pitanju s Kijevom ili bilo kojom drugom stranom'. Prijedlog Kijeva za mirovni sporazum s Rusijom uključivao je obećanje da će se teritorijalni spor oko Krima riješiti u roku od 15 godina bez upotrebe sile. 'Krim je dio Ruske Federacije. Prema našem Ustavu, ne možemo ni s kim razgovarati o sudbinama ruskih teritorija, o sudbinama ruskih regija. To ne dolazi u obzir', rekao je dužnosnik. Krim je izglasao ponovno priključenje Rusiji 2014., nakon što je oružanim udarom u Kijevu zbačena ukrajinska vlada. Kijev tvrdi da je glasovanje bilo nelegitimno i navodi Krim kao privremeno okupirani ukrajinski teritorij. Ukrajinski dužnosnici rekli su da ni pod kojim okolnostima neće odustati od zahtjeva za Krim. 11:41 - Pregovori između Rusije i Ukrajine 'definitivno su napredovali', rekao je Ihor Zovkva, zamjenik šefa ureda predsjednika Volodimira Zelenskog. No kazao je da Ukrajina neće trgovati 'niti jednim inčem' teritorija. Na razgovorima u Istanbulu prvi put je ruska strana, umjesto ultimatuma i crvenih linija, poslušala ukrajinski stav. Također je rekao da Rusija nije povukla trupe ni iz Kijeva ni iz Černihiva unatoč tome što je Rusija rekla da će smanjiti svoje operacije u tim područjima. 11:28 - U jučerašnjem ruskom napadu na zgradu regionalne uprave u južnom ukrajinskom lučkom gradu Mikolaivu ubijeno je 12 ljudi, a ozlijeđeno je gotovo 30, rekli su ukrajinski dužnosnici. Gradonačelnik Oleksandr Senkevič rekao je za BBC da u zgradi nije bilo vojnog osoblja, već samo stražari i uredsko osoblje. Senkevič misli da su ruske snage zbog medijske aktivnosti možda pokušavale ubiti regionalnog guvernera Vitalija Kima, koji u to vrijeme nije bio tamo.

MRSKA JE DIVOTA PROMATRANJE TE GLOBALNE NAJLJUĆE ZVJERI, KAKO MANIPULIRA SVOJIM BLISKIM RODOM. FIZIČKI I MENTALNIM KASTRIRANJEM. OSVJEŠTENE BARABE, I ZALEĐENOG LAŽOVA !

Jutarnji list REPORT GOJKA DRLJAČE Pred nosom nam se upravo odvija zastrašujući fenomen, no nitko ne reagira: Globalno selo gori, a baba se češlja... Planetu prijeti recesija, inflacija, nestašice, pa i širenje sukoba, a globalni MSCI dionički indeks je lijepo porastao Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 30. ožujak 2022. 10:37 Svima nama praktično pred nosom zbiva se nešto vrlo neobično, a malo eksperata javno traži objašnjenje čak pomalo zastrašujućeg fenomena: Kako je moguće da imamo kaos u globalnoj ekonomiji, a da se na globalnom financijskom tržištu ne zbiva baš ništa dramatično? Je li moguće da su se, primjerice, dionička tržišta po pitanju cijena odvojila od realnog života te investiranje počinje ličiti na igru žetonima u velikoj planetarnoj kockarnici? Kako je moguće da značajni dio tržišta ignorira svjetsku geopolitičku dramu kakvoj nismo svjedočili od Drugog svjetskog rata? Svjedočimo snažnom i nepredvidljivom nasrtaju inflacije u Sjedinjenim Državama te Europskoj uniji. Kamate počinju rasti. Zastoji u lancima opskrbe dodatno su se zakomplicirali te pogoršali....

KAPITAL BEZ TRŽIŠTA U VELIKOM DRUŠTVENOM RASULU

UŽIVO: RAT U UKRAJINI Pentagon: Rusko ‘povlačenje‘ zapravo je taktički manevar; Zelenski: ‘Pregovori nisu ugušili granate...‘ Ključne događaje 34. dana invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu Piše:Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 29. ožujak 2022. 06:39 Ključni događaji: - U tijeku je 34. dan ruske invazije na Ukrajinu - Postignut je veliki napredak u pregovorima, Rusi objavili da drastično smanjuju vojne aktivnosti u Kijevu. Šef njihovog pregovaračkog tima Vladimir Medinski brzo je upozorio da to ne znači i prekid vatre. - Pentagon smatra da je najava ruskog 'povlačenja' oko Kijeva zapravo tek taktički manevar kojim se pripremaju žešći napadi na druge dijelove Ukrajine - Putinov savjetnik iz Istanbula tvrdi sa su razgovori su bili konstruktivni, dok su ukrajinski pregovarači iznijeli i neke konkretne prijedloge - između ostalog su poručili da bi pristali na neutralnost zemlje i objasnili što bi tražili zauzvrat - Putin i Macron imali su novi telefonski razgovor u kojem je ruski predsjednik odbio inicijativu francuskog kolege o humanitarnoj misiji u Mariupolju - U Istanbulu se na pregovorima pojavio i Roman Abramovič, koji ovaj put nije pojeo ni zalogaja s bogate trpeze - U Mikolajivu je raketirana upravna zgrada, poginulo je 7 osoba - Ruski ministar obrane Sergej Šojgu poručio je da je završila prva faza specijalne vojne operacije - Britanci tvrde da su plaćenici ruske skupine Wagner raspoređeni na istoku Ukrajine NOVO 23:05 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da se signali s mirovnih pregovora s Rusijom mogu nazvati pozitivnim, ali je dodao da oni nisu ugušili eksplozije ruskih granata. U kasnovečernjem obraćanju Zelenski je također izrazio oprez glede obećanja Rusije da će drastično smanjiti vojne operacije u nekim područjima i rekao da Ukrajina neće popuštati svoje obrambene napore. Rusija i Ukrajina vodile su u ponedjeljak mirovne pregovore u Istanbulu. Zelenski je rekao da Kijev ne vidi razloga vjerovati riječima nekih ruskih predstavnika. - Možemo reći da su signali koje dobivamo iz razgovora pozitivni, ali ne prigušuju eksplozije ruskih granata, rekao je, dodajući da Ukrajina može vjerovati samo konkretnom rezultatu razgovora. Ranije tijekom dana Rusija je obećala smanjiti vojne operacije oko glavnog grada Kijeva i na sjeveru Ukrajine. Zelenski je rekao da unatoč tom obećanju "situacija nije postala lakša ... ruska vojska još uvijek ima značajan potencijal za nastavak napada na našu državu. Stoga ne smanjujemo naše obrambene napore." Zelenski je ponovio da bi bilo kakav mirovni sporazum morao uključiti odlazak ruskih snaga s ukrajinskog teritorija, te da ne može biti kompromisa o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Također je pozvao na strože sankcije Rusiji i odbacio ideju o ukidanju sadašnjih kaznenih mjera dok se rat ne završi i pravda ne izvrši. 23:02 - Karizmatični gradonačelnik ukrajinskog Mikolajiva, koji je pomogao organizirati otpor nakon ruske invazije, preživio je napad na zgradu regionalne vlade jer je taj utorak - zaspao na posao. Više pročitajte OVDJE. 22:45 - Granata je pogodila privremeni ruski vojni logor u blizini granice s Ukrajinom u utorak navečer, prenijela je ruska agencija Tass navodeći da je prema prvim podacima vjerojatno ispaljena s ukrajinske strane. Tass je o događaju izvijestio ubrzo nakon što je lokalni visoki dužnosnik priopćio o nizu eksplozija blizu ruskog grada Belgoroda uz granicu s Ukrajinom. Na videosnimci koju su objavila dva belgorodska portala navodno su prikazane eksplozije u daljini, no Reuters još čeka potvrdu o istinitosti te informacije. Tass kao izvor navodi hitne službe, prema kojima je četvero ljudi ozlijeđeno u eksploziji. Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov ranije je na internetu objavio da su se eksplozije dogodile blizu sela Krasni Oktobar, koji se nalazi 30-ak kilometara jugozapadno od Belgoroda. Uzrok eksplozijama isprva nije naveo, ali je naknadno ruski državni medij Sputnik izvijestio da je riječ o "ljudskom faktoru". Belgorod se nalazi 80 kilometara sjeverno od Harkiva, grada koji su ruske snage teško bombardirale tijekom prošlih nekoliko tjedana. 22:25 - Američko ministarstvo obrane vjeruje da je obećanje Rusije da će znatno smanjiti intenzitet borbi na sjeveru Ukrajine samo taktički manevar, te je upozorilo na mogućnost novih napada u drugim dijelovima zemlje. Nitko se ne smije zavaravati ruskom izjavom, kaže glasnogovornik Pentagona John Kirby. Do sada se samo "mali broj" ruskih vojnika kretao sjeverno od Kijeva dalje od glavnog grada, rekao je Kirby, dodajući da ne treba vjerovati ruskom obrazloženju da se radi o povlačenju. - Vjerujemo da je ovo ponovno pozicioniranje, a ne pravo povlačenje, te da bismo svi trebali biti spremni čekati veliku ofenzivu na druga područja Ukrajine, kaže. Ruske snage "nisu uspjele" u svom cilju zauzimanja Kijeva. Međutim, Rusija bi mogla nastaviti bombardirati Kijev projektilima izdaleka. - To ne znači da je prijetnja Kijevu gotova, kaže Kirby. 21:59 - Ukrajinske vlasti istražuju video snimke za koje se tvrdi da pokazuju kako ukrajinski vojnici pucaju u noge ruskim ratnim zarobljenicima. Uznemirujuća snimka loše kvalitete prvi se put pojavila u ranim jutarnjim satima nedjelje, a otad se proširila društvenim mrežama. BBC je analizirao video, ali da ga još nije neovisno provjerio. Što su dosad saznali pročitajte OVDJE. 21:53 - Ruski oligarh Roman Abramovič danas je bio na pregovorima Ukrajine i Rusije koji se održavaju u Istanbulu, a proveo je i dosta vremena u razgovoru s ukrajinskim pregovaračima. Unatoč bogatoj trpezi, čini se da ovaj put nije uzeo ni zalog, vjerojatno poučen neugodnim iskustvom s pregovora u Bjelorusiji. Više pročitajte OVDJE. 21:43 - U mjestu Krasni Oktobar u blizini ruskog grada Belgoroda koji se nalazi pored granice s Ukrajinom u utorak u večernjim satima odjeknula je snažna eksplozija. Tu je informaciju potvrdio guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov koji je naveo i da su četiri osobe ozlijeđene. Na mjesto događaja upućena je Hitna pomoć, ali zasad nema podatak o uzroku detonacije i je li ona na ikoji način povezana s ratom u Ukrajini. Belgorodska oblast je jedna od lokacija kroz koju je krenula ruska invazija na Ukrajinu. 21:25 - Moskva traži da Ukrajina odustane od razvoja nuklearnog oružja te na svom teritoriju ne bi smjela imati strane vojne baze. Što je, kako se da zaključiti, prihvatljivo Kijevu. U zamjenu, Ukrajina bi dobila ono što ukrajinski pregovarač David Arahamija naziva "formulacijom sličnom NATO-ovu članku 5", a sigurnosna jamstva dale bi zemlje članice Vijeća sigurnosti, ali i još neke. Što točno pod time misle, šef ukrajinske delegacije objavio je večeras. Više pročitajte OVDJE. 21:20 - Samoproglašena Narodna republika Doneck u istočnoj Ukrajini koju podržava Rusija razmišlja o pridruživanju Rusiji kad zavlada cijelom regijom Donecka, prenijeli su u utorak donecki mediji izjave čelnika separatista Denisa Pušilina. - Želja i težnja ka pridruživanju Ruskoj Federaciji, odnosno biti dijelom Rusije, postoje još od 2014. godine, kazao je Pušilin, navodi Donecka novinska agencija. - No sada je glavni zadatak dosegnuti ustavne granice republike, kazao je. Izjavio je to dva dana nakon što je čelnik Luhanska, druge pobunjeničke regije koju Rusija podržava, kazao da bi mogao održati referendum o pridruživanju Rusiji. 20:35 - Ako se ostvare najgori strahovi Europe - da se sukob u Ukrajini proširi na ostale ruske susjede - Finska će biti spremna. Imaju vojsku, imaju civilnu obranu, imaju ogroman "bazen rezervista", imaju moderno oružje i duboke strateške zalihe. Zašto se Finci desetljećima spremaju na potencijalni napad iz Rusije, pročitajte OVDJE. 20:20 - I američki predsjednik Joe Biden oglasio se o najavama ruske strane da će "smanjiti vojnu prisutnost oko Kijeva i Černihiva": - Dok ne vidim što će poduzeti, neću donositi nikakve zaključke. Vidjet ćemo hoće li dosita učiniti ono što su najavili. Danas sam razgovarao s liderima četiri NATO članice - Francuske, Italije, Njemačke i Velike Britanije, i svi smo se složili da treba vidjeti što će Rusi zaista ponuditi tijekom pregovora, rekao je Biden. 19:50 - Pojavili su se nove indicije o tome da Vladimir Putin i njegovi najviši zapovjednici ratom u Ukrajini upravljaju iz tajnih atomskih bunkera. O čemu je riječ, pročitajte OVDJE. 19:45 - Luksuzna jahta s bazenom i s vinskim podrumom u vlasništvu ruskog državljanina zaplijenjena je u Londonu u okviru sankcija uvedenih nakon ruske invazije na Ukrajinu, priopćila je u utorak britanska agencija za suzbijanje kriminala (NCA). Više pročitajte OVDJE. 19:25 - Nakon što je završio jednosatni razgovor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i ruskog predsjednika Vladimira Putina, oglasila se i Elizejska palača. Macron je spomenuo Putinu svoju ideju o humanitarnoj misiji u Mariupolju, ali ruska pozicija se po tom pitanju ostaje čvrsta - što zapravo znači da od misije zasad neće biti ništa, iako je Putin Macronu rekao "da će razmisliti", navodi Guardian. U izjavi iz Kremlja se pak kaže da su dvojica lidera raspravljali o ruskoj odluci da će za plin koji dostavljaju EU članicama tražiti samo plaćanje u rubljima. 19:10 - Američkog dužnosnika, nije jasni radi li se o istoj osobi koja je govorila i za BBC, citira i Reuters. I ovaj put govorilo se o najavljenom ruskom povlačenju trupa koje se nalaze oko Kijeva i Černihiva. - Mi vjerujemo da to nije povlačenje snaga, nego repozicioniranje. Svijet bi trebao biti spreman na nove velike ruske ofenzive kada su u pitanju drugi gradovi u Ukrajini. Nitko ne bi trebao pomisliti da Rusija okončava konflikt, oni samo "mijenjaju brzine". 18:45 - Anonimni američki dužnosnik potvrdio je za BBC da se neke ruske trupe i vozila udaljavaju od Kijeva, ali je upozorio da za sada još uvijek ne vjeruju da je to znak neke velike promjene ili značajnog povlačenja. - Rusi još uvijek gađaju Kijev iz zraka, rekao je taj dužnosnik. 18:30 - Poljska je odobrila zakon kojim bi se zabranio uvoz ruskog ugljena, rekao je glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller. Poljska je i od drugih EU članica tražila da uvedu embargo na uvoz ruskih energenata, ali zasad u tome nije imala puno uspjeha budući da su neke od članica itekako ovise o ruskom plinu. 18:10 - Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je, nedugo nakon što je s pregovora u Istanbulu stigla vijest da ruske trupe namjeravaju "radikalno" reducirati svoje operacije na području Kijeva i Černihiva, da se ruska "specijalna operacija" ne smije zaustaviti, već da je potrebno "završiti ono što je započeto i uzeti Kijev". - Potrebno je završiti započeto, ne treba se zaustavljati. Potrebno je ući u Kijev i uzeti ga. Da su nas [čečenske borce] ostavili kod Kijeva, uvjeren sam da bismo ušli u Kijev i zaveli ondje red. Još jednom potvrđujemo da smo spremni otići na bilo koje mjesto i izvršiti bilo koju naredbu bilo koje težine, rekao je Kadirov obraćajući se na vojnom mitingu u Groznom, u koji se očito vratio dan nakon što je slavodobitno ušao u razoreni Mariupolj gdje se i dalje vode posljednje borbe s preostalim ukrajinskim snagama u dijelu tog lučkog grada. 18:00 - Ukrajina je objavila da je od početka invazije ubijeno 17.200 ruskih vojnika te uništili 1710 oklopnih vozila. Također su poručili da su uništili 127 neprijateljskih aviona, 129 helikoptera te 597 tenkova. Ove brojke nije moguće neovisno potvrditi, ali valja posjetiti da je i NATO iznio procjenu prema kojoj je u Ukrajini ubijeno do 15.000 ukrajinskih vojnika. 17:50 - Rusija ne želi izlagati Kijev velikom vojnom riziku, izjavio je šef ruske delegacije na pregovorima s Ukrajinom Vladimir Medinski. - Ne želimo izlagati ovaj grad dodatnom vojnom riziku, rekao je Medinski za RT. Po njegovim riječima, prijedlozi Ukrajine koji su predani ruskoj delegaciji u Istanbulu su dokaz da Kijev želi ići prema kompromisu. - Kada smo vidjeli ovaj korak, formulirali smo dva velika recipročna koraka s naše strane. Prvi se odnosi na postupnu vojnu deeskalaciju u dva pravca - Kijev i Černihiv. Ovo nije prekid vatre, već naša želja da postupno dođemo do deeskalacije sukoba barem u ovim pravcima, naglasio je. Istaknuo je i da će Glavni stožer Oružanih snaga Rusije u sljedećim danima objaviti konkretne detalje što će zapravo značiti deeskalacija ili usporavanje na kijevskom i černihivskom pravcu u Ukrajini. 17:45 - Danska je u utorak priopćila da će bojnu s 800 vojnika staviti na raspolaganje NATO-u kao moguće pojačanje u baltičkim zemljama zbog ruske prijetnje. Ta je nordijska zemlja već poslala oko 200 ljudi i borbene zrakoplove u Estoniju i u Litvu te fregatu na istok Baltičkog mora. - Već smo uvelike prisutni na terenu, ali smo spremni učiniti i više, rekla je premijerka Mette Frederiksen na tiskovnoj konferenciji. - Zato će vlada predložiti da se u baltičke zemlje pošalje bojna s oko 800 vojnika, rekla je na konferenciji posvećenoj danskoj pomoći u ukrajinskoj krizi. Bojna je već u stanju pripravnosti kako bi se mogla poslati u slučaju potrebe. NATO treba uputiti službeni zahtjev da bi Danska mogla poslati te vojnike na teren, dodala je predsjednica vlade. Fredriksen će u srijedu i u četvrtak boraviti u Estoniji, Latviji i Litvi s predsjednicima danskih stranaka kako bi posjetila danske vojnike. Vijest dolazi nakon govora ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u utorak u danskom parlamentu, gdje je zahvalio Kopenhagenu na pomoći. Danska je, kao i mnoge europske zemlje, poslala oružje Ukrajini kako bi joj pomogla da se obrani. 17:21 - Upravo traje razgovor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Njihovi raniji telefonski pozivi, prema dostupnim informacijama, imali su vrlo malo utjecaja na stanje u Ukrajini, ili pregovore koji bi doveli do prekida rata. 17:17 - Otrov kao djelotvoran način tihog uklanjanja konkurenata i ubrzanja smjene na vlasti dio je mediteranskoga i eurazijskoga kolektivnog imaginarija. Između ostalog, ukrajinski nacionalist, njemački pa američki saveznik Stepan Bandera, smaknut je otrovom 1959 u Münchenu. No, on je tek jedan u nizu onih na moći, onih blizu pozicijama moći, ili onih koji sanjaju da se domognu moći, a kojima je otrov prikratio život. Za detaljniji pregled pročitajte tekst Inoslava Beškera koji možete naći OVDJE. 17:12 - Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač gostovao je u N1 Studiju uživo i analizirao rusku invaziju na Ukrajinu. Istaknuo je važnost dugoročnog razmišljanja jer ćemo, kako kaže, s Rusijom ponovno morati surađivati u budućnosti. - Moramo razgovarati i napraviti novi dogovor između zapada Europe i Rusije, moramo preskočiti ovu fazu neprijateljstva, rekao je Kovač. Više pročitajte OVDJE. 17:10 - Nizozemska i belgijska vlada protjerala su više ruskih diplomata koje optužuje za špijunažu. Nizozemske sigurnosne službe procijenile su da se 17 diplomata bavilo špijuniranjem, rekao je ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra radio postaji. Koristili su svoje diplomatski status za prikupljanje informacija, rekao je on dodajući da je ruski veleposlanik pozvan u ministarstvo i obaviješten o tom potezu. Odluka o protjerivanju 17 ruskih diplomata donesena je zbog sigurnosti Nizozemske, rekao je Hoekstra, misleći i na promijenjenu međunarodnu situaciju u svjetlu rata u Ukrajini. Hoekstra je odbio iznijeti dodatne detalje o optužbama, rekavši samo da će ruski diplomati morati napustiti zemlju u sljedeća dva tjedna. Belgija je protjerala 21 ruskog diplomata zbog navodnog špijuniranja i prijetnje sigurnosti, reklo je ministarstvo vanjskih poslova Reutersu u utorak nakon izvješća novinske agencije Belge u kojem nisu navedeni izvori. Ti su diplomati radili u ruskom veleposlanstvu u Bruxellesu i konzulatu u Antwerpu. Svi su bili akreditirani kao diplomati, ali su bili umiješani u "špijunažu i operacije utjecaja",napisala je na Twitteru belgijska ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmès. Irska je u utorak najavila protjerivanje četvorice ruskih diplomata uz obrazloženje da njihove aktivnosti "ne odgovaraju međunarodnim standardima diplomatskog ponašanja", dok je Češka protjerala jednog člana diplomatskog osoblja ruskog veleposlanstva u Pragu, priopćilo je u utorak češko ministarstvo vanjskih poslova. 16:50 - Američki vojni dužnosnik poručio je da je Rusija počela povlačiti neke od svojih trupa oko glavnog grada Ukrajine Kijeva, što bi moglo naznačiti početak promjene ruske strategije, u skladu s današnjom ranijom najavom. Vijest je prvi objavio CNN, a je li zaista riječ o početku šireg ruskog povlačenja iz okolice Kijeva zasad nije moguće utvrditi