PALO NEBESKO ZRNO SLIJEPOJ KOKI RAVNO U KLJUN !

PALO ZADNJE UPORIŠTE Ukrajinska vojska priznala da su izgubili Lisičansk: ‘Nastavak obrane doveo bi do kobnih posljedica‘ Ukrajina je potvrdila navode ruskog ministarstva koje je ranije reklo da je Šojgu obavijestio Putina da je grad pao Piše:Hina, Jutarnji. Rusi potpuno preuzeli Lisičansk E Šojgu podnio prijavak Putinu: ‘Uspostavili smo potpunu kontrolu nad Lisičanskom i cijelim Luganskom‘ RUSI UČVRSTILI POLOŽAJE Ukrajinci priznali ruska osvajanja u Lisičansku, nisu htjeli otkriti imaju li u gradu više ijednog vojnika U ranijem priopćenju u nedjelju rusko je ministarstvo obrane objavilo da su ruske snage opkolile istočni grad Lisičansk i da se borbe vode u samom gradu. Novinska agencija TASS, pozivajući se na rusko ministarstvo obrane, prenijela je tada i da su ruske snage zauzele sela koja okružuju Lisičansk. "Ruske snage i jedinice Luganske Narodne Republike bore se unutar Lisičanska, potpuno porazivši okruženog neprijatelja", navodilo se u prethodnom priopćenju ruskog ministarstva obrane.. Rusija je usredotočena na istjerivanje ukrajinskih snaga iz pokrajina Luhansk i Doneck u Donbasu, gdje se separatisti koje podržava Moskva bore protiv Kijeva još od prve ruske vojne intervencije u Ukrajini 2014. godine. Lisičansk je bio posljednji veliki grad pod ukrajinskom kontrolom u regiji Luhansk nakon pada Sjeverodonecka

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login REALNA PRIJETNJA Američki zastupnik otvorio pitanje o Ukrajini koje bi se moglo proširiti političkim svemirom: ‘Rusi ih melju‘ Sve se češće postavlja pitanje odgovara li izlaganje ratu interesima SAD-a i hoće li angažman dovesti do bilo kakve vrste pobjede Piše:Željko TrkanjecObjavljeno: 03. srpanj 2022. 21:17 <p>Ukrajinski vojnik na barikadi u Kijevu</p> Ukrajinski vojnik na barikadi u Kijevu Miguel Medina/Afp Facebook Twitter Messenger E-mail Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, obraćajući se čelnicima skupine najrazvijenijih zemalja G7, tražio da učine sve u svojoj moći kako bi pomogli da ruska invazija završi do kraja godine. Izjava je razumljiva jer je ukrajinski predsjednik svjestan da bi zima, ako dođe do smanjenja isporuke energenata Europi, mogla potaknuti vlade da smanje pomoć Kijevu. Recesija, koju većina očekuje krajem godine, imala bi istovjetan učinak. Nevolje se pomaljaju i u Washingtonu. Približavaju se izbori, studeni je blizu. Demokratski zastupnik Seth Moulton, bivši marinac, hvali za Washington Post vladu koja je sve podatke o ratu objavila i upozorava da bi pretjerano hvastanje uspjehom protiv Rusije moglo potkopati buduću potporu Kongresa. Republikanac Peter Meijer ide u drugom smjeru tumačeći kako je definirana linija sukoba, a kontrola nad teritorijem polagano prelazi na drugu stranu, zbog čega je teško razumjeti što slijedi. Za njega je temeljna nedaća što ne znaju dovoljno, ali mu se čini da će rat potrajati. I dovodi u pitanje obavještajne podatke budući da su agencije tvrdile kako će Rusija pregaziti Kijev. Povlači paralelu s povlačenjem iz Afganistana gdje su također obavještajni podaci bili pogrešni

TKO ĆE GOGA, KAKO I KADA, DA SAMELJE IGRICAMA SVOGA RATA !?

REALNA PRIJETNJA Američki zastupnik otvorio pitanje o Ukrajini koje bi se moglo proširiti političkim svemirom: ‘Rusi ih melju‘ Sve se češće postavlja pitanje odgovara li izlaganje ratu interesima SAD-a i hoće li angažman dovesti do bilo kakve vrste pobjede Piše:Željko TrkanjecObjavljeno: 03. srpanj 2022. 21:17 <p>Ukrajinski vojnik na barikadi u Kijevu&l Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, obraćajući se čelnicima skupine najrazvijenijih zemalja G7, tražio da učine sve u svojoj moći kako bi pomogli da ruska invazija završi do kraja godine. Izjava je razumljiva jer je ukrajinski predsjednik svjestan da bi zima, ako dođe do smanjenja isporuke energenata Europi, mogla potaknuti vlade da smanje pomoć Kijevu. Recesija, koju većina očekuje krajem godine, imala bi istovjetan učinak. Nevolje se pomaljaju i u Washingtonu. Približavaju se izbori, studeni je blizu. Demokratski zastupnik Seth Moulton, bivši marinac, hvali za Washington Post vladu koja je sve podatke o ratu objavila i upozorava da bi pretjerano hvastanje uspjehom protiv Rusije moglo potkopati buduću potporu Kongresa. Republikanac Peter Meijer ide u drugom smjeru tumačeći kako je definirana linija sukoba, a kontrola nad teritorijem polagano prelazi na drugu stranu, zbog čega je teško razumjeti što slijedi. Za njega je temeljna nedaća što ne znaju dovoljno, ali mu se čini da će rat potrajati. I dovodi u pitanje obavještajne podatke budući da su agencije tvrdile kako će Rusija pregaziti Kijev. Povlači paralelu s povlačenjem iz Afganistana gdje su također obavještajni podaci bili pogrešni

A KAD ĆE RUSKI NAROD DA ZATVORI TVOJ DUŠNIK !?

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login ZATVARA SE PLINOVOD Europa će se od 11.7. naći pred dosad najvećim energetskim testom: ‘Putin je intervenirao‘ Plinovod Sjeverni tok 1 koji vodi iz Rusije prema Njemačkoj od 11. srpnju će biti zatvoren zbog radova na održavanju Piše:Gordana GrgasObjavljeno: 03. srpanj 2022. 18:15 Ilustracija plinovoda i Vladimir Putin Plinovod Sjeverni tok 1 koji vodi iz Rusije prema Njemačkoj od 11. srpnju će biti zatvoren zbog radova na održavanju koji bi trebali potrajati 10 dana, ali u britanskom Daily Telegraphu su ocijenili kako je to značajan trenutak u eskalirajućoj krizi koja se zbiva na europskom energetskom tržištu. Naime, opskrba energijom postaje sve teža pa europski dužnosnici pripremaju planove za nepredviđene situacije. Gledano iz britanskog ugla, moguće je da se priprema i borba oko energenata, a ključno pitanje je hoće li oni nastaviti slobodno kolati između povezanih tržišta EU-a i Britanije, ili će suradnja prestati. Četiri mjeseca od početak rata u Ukrajini, nekoć nezamisliva prijetnja mogućeg potpunog isključenja opskrbe plinom iz Rusije, u Europi se uzima ozbiljno u obzir. Uostalom, zadnjih je tjedana Moskva isključila europske kupce plina koji su odbili plaćati u rubljima, a 40-postotno smanjenje opskrbe kroz Sjeverni tok 1 obrazložila je nedostatkom opreme. Najavljeno zatvaranje plinovoda radi održavanja moglo bi poslužiti kao izgovor za daljnje rezove i produbljavanje energetske krize koja je već utjecala na rekordan rast računa u kućanstvima i prijeti mogućim zatvaranjem industrijskih postrojenja. Promatrači se plaše da bi to mogao biti test trgovinskih i političkih veza koje su do sada održavale slobodan protok energenata iz Berlina u London. "Različite europske zemlje će u različitoj mjeri biti izložene eventualnim prekidima", kaže za Daily Telegraph Simone Tagliapietra, viša suradnica s bruxelleskog think-tanka Bruegel. "Pitanje je kako možemo osigurati da, suočene s izvanrednom situacijom, vlade ne počnu zatvarati svoja energetska tržišta", dodaje. Ocjenjuje kako bi to bio veliki problem fragmentacije koji bi vodio ekonomskoj i političkoj fragmentaciji. "Moramo biti vrlo oprezni: podijeli i vladaj je oduvijek bila ultimativna strategija Rusije u Europi i ne smijemo pasti u tu zamku", naglašava Simone Tagliapietra. Godinama su veze između energetskih tržišta Ujedinjenog Kraljevstva i Europe bile produbljivane, a strujom i plinom stalno se trguje kroz gustu mrežu plinovoda i kablova. Energenti se usmjeravaju po tržišno uvjetovanim cijenama, pri čemu je UK povijesno neto uvoznik struje iz Europe, a Njemačka obično šalje plin uvezen iz Rusije. Poteškoće koje su se zbivale prošle zime poremetile su normalne tokove pa je UK izvozila struju u EU zbog nedostatne opskrbe iz Francuske. Istraživači u Aurora Energy očekuju da će se na tržištu dogoditi daljnji potresi zaustavi li Rusija dotok plina, pa bi i Italija i Nizozemska vjerojatno slale plin u Njemačku. "Njemačka bi koristila višak LNG kapaciteta koje ima Nizozemska", kaže Gaetano Garfi, viši analitičar u Aurori. Već sada su cijene narasle zbog natjecanja uslijed smanjene ponude, a industrijske se potrošače poziva da smanje potrošnju, pa ostaje rizik daljih tržišnih disrupcija zbog državnih intervencija. Čelnici zemalja, podsjeća britanski dnevnik, pozvali su na jedinstvo. Tako je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck prošlog mjeseca poručio da će kriza s opskrbom u jednoj zemlji voditi ekonomskoj krizi u drugoj, pa stoga svi ovise o solidarnosti. Daily Telegraph piše da je UK manje izložen ruskom prekidu isporuke plina, jer ga obično direktno uvozi manje od 4 posto, ali tangira ga "odbijanac" iz Europe. Također, zbog Brexita UK više nije zaštićen pravilima solidarnosti koja vladaju u EU. SVE ŠTO MORATE ZNATI Putin pretvara Bjelorusiju u nuklearnu silu, sve češće se govori o obnovi ‘povijesne Rusije‘ ‘Rusi bi mogli doći u bilo kojem trenutku i pobiti nas u krevetima. Čujemo ih, ali ne vidimo‘ Orban zahtijeva prekid vojne pomoći EU Ukrajini: ‘Ljudi, popadat će sve europske vlade <p>LNG terminal na ušću Elbe, blizu Sjevernog mora</p> U POTRAZI ZA ENERGIJOM Nijemci krajem godine puštaju u rad dva LNG terminala, no i dalje strahuju od potpune obustave ruskog plina ŠEF SHELLA ‘Svijet je na pragu turbulentnog razdoblja. Europa će teško moći nadomjestiti ruski plin‘ Britanija inače ljeti izvozi plin u EU, a u hladnijem dijelu godine uvozi i plin i struju, što praktički znači da koristi europske skladišne kapacitete. Također, postavljeno je posljednjih godina više strujnih kablova koji povezuju UK i Europu, čime se balansira opskrba struje iz vjetra i sunca. Zbog agresije na Ukrajinu i prijetnje nestašice plina Europljani sada nastoje što prije i što više popuniti svoja skladišta do zime. SAD je u to ime značajno povećao izvoz plina u Europu (do sredine travnja je 75 posto isporuke plina iz SAD-a išlo u Europu, dok je lani to bilo u istom razdoblju 35 posto), a zadnjih je mjeseci izvoz nastavio rasti. I UK je tu poslužio kao most za Europu jer je ukapljeni prirodni plin koji se doprema brodovima uplinjavan na terminalima u Južnom Walesu i Kentu, te je onda plinovodima otpreman u Europu. Sve u svemu, europska plinska skladišta su sada skoro 60 posto puna, malo više nego što je prosjek za ovo doba godine. Ipak, nedavni prekidi isporuke iz Rusije su usporili popunjavanje skladišta što povećava rizik da EU neće doseći svoj cilj da su skladišta 80 posto popunjena do listopada. Kako ocjenjuje britanski dnevnik, to bi moglo oslabiti Europu koja pokušava zaustaviti Putinov rat, te ojačati njegovu snagu u Europi. "Išlo je predobro pa je Putin intervenirao kako bi nam živote učinio težima", komentira Tagliapietra. image Sjeverni tok 1 John Macdougall/AFP Plin je inače glavno gorivo za elektrane, a poteškoće s dobavom dolaze u vrijeme kada je tržište električnom energijom pod opterećenjem jer je smanjena isporuka iz francuskih nuklearnih elektrana i očekuje se da će pasti 20 posto ove godine zbog izlaska iz pogona starih nuklearki. Kapaciteti iz hidrocentrala u Norveškoj, Švedskoj i drugih tržišta su također u padu zbog toplijeg vremena. Britanski plan za nepredviđene situacije uključuje mogućnost da se zatvore plinovodi prema Europi preko Belgije i Nizozemske, kako je pisao Financial Times, a Bart Jan Hoevers, predsjednik Europske mreže operatora plinskih transmisijskih sustava zatražio je od UK-a da tu mogućnost ponovno razmotri, dodajući kako su ti plinovodi korisni UK-u zimi. Britanija se inače snažno oslanja i na opskrbu plinom iz Norveške, što je lani doseglo 60 posto. Analitičari pak upozoravaju da bi EU mogla preusmjeriti dio opskrbe plinom iz Norveške (koja je dio jedinstvenog europskog tržišta) prema sebi, pozivajući se na solidarnost u izvanrednoj situaciji. Isto bi pravilo moglo biti korišteno da se blokira britanski pristup europskim plinskim skladištima. Unatoč svim tim rizicima, ostaje nada, piše britanski dnevnik, da će uzajamni interes biti dovoljan da održi energetska tržišta na životu. "Analize i modeli koje smo napravili pokazuju da je najbolji opći ishod suradnja", kaže ekonomist Caspian Conran iz Baringe Partners.

GLEDAO SAM TOG MULTIPNOG HRVATSKOG KRVNIKA, DOK JE SILAZIO SA POREČKOG TRAJEKTA, ŠULJAJUĆI SE ISPOD REKLAME KREDITNE BANKE, PITAJUČI SE, ŠTO JE DANAS SVE MUČKAO U VENECIJI ?

LJUDSKO, NI SAM PUTIN NE MOŽE IZGNATI S OVE LIJEPE PLANETE

ŽELI SE VRATITI Novi život Ukrajinke čije je krvavo lice postalo simbol Putinove invazije: ‘Spasili su mi vid, duša mi je puna ljubavi‘ Djeca mi pružaju radost kakvu nisam osjetila od kad je rat počeo, ispričala je Olena Kurilo Piše:Anamaria HanžekObjavljeno: 03. srpanj 2022. 15:00 <p>Olena Kurilo</p> Ukrajinka čije je krvavo lice krajem veljače postalo simbol rata sada u Poljskoj predaje satove likovne umjetnosti za ukrajinske izbjeglice, piše Daily Mail. Olena Kurilo (52) na samom početku ruske invazije na Ukrajinu bila je ranjena u napadu na grad Čuhujiv te je osvanula na naslovnicama brojnih medija u svijetu, uključujući i Jutarnji list. The Mail on Sunday pomogao joj je pobjeći iz ratne zone. Kurilo je izbjegla u Poljsku gdje je i operirana. Tri mjeseca nakon operacije koja joj je spasila vid, ova učiteljica napokon se vratila u škols Nakon što je Rusija raketirala zgradu u kojoj je Kurilo živjela, u oku joj je ostalo staklo, a stotine čestica bile su utisnute u njezinoj koži. Vješti kirurzi u Katowicama u Poljskoj uspjeli su joj vratiti značajan dio vida tako što su joj napunili oštećeno oko silikonskim uljem. Čeka rezultate drugog kontrolnog postupka za koji se liječnici nadaju da će joj gotovo u potpunosti vratiti vid. - Moglo bi potrajati samo dva mjeseca. A možda ću trebati ići na još tri operacije. To je najgori mogući ishod. No, od trenutka kada sam odlučila doći u Poljsku, uvijek sam imala nadu i ona nikada nije nestala. Vjerujem da ću potpuno vratiti vid ili barem njegov veći dio, rekla je. Kurilo kaže kako se sada bori s posttraumatskim stresom i da pati od noćnih mora. - Želim se vratiti kući, ali to mogu tek kad stvari budu bolje. Čak i tada ću možda morati živjeti na zapadu Ukrajine.

ŽIVA GANGRENA DVIJU PARZISKIH MUMIJA

IJETKO OŠTAR ISTUP Osuda kakva se ne pamti desetljećima: Kardinal Koch, blizak Papin suradnik, ruskog patrijarha optužio za herezu S obzirom na Kochovu funkciju, ta se osuda doima kao oficiozni stav Katoličke crkve. Piše:Inoslav BeškerObjavljeno: 03. srpanj 2022. 12:58 Papa implicitno optužio Rusiju za agresiju i imperijalizam na području Ukrajine OSUDA IZ VATIKANA Papa: ‘Ovo je ludi rat. Raketiranje ukrajinskog trgovačkog centra barbarski je napad‘ Koch doduše kaže da je susret nezamisliv dok traje rat: "Kad bi se Papa i Patrijarh ponovo sastali dok se još odvijaju ratne operacije, a patrijarh Kirill pritom ustrajao u svome neodrživu opravdavanju rata, to bi bilo izvor ozbiljnim nesporazumima. To bi naime moglo biti pogrešno shvaćeno kao Papina potpora [Kirillovu] stavu, što bi ozbiljno narušilo Papin moralni autoritet." Rat u Ukrajini veoma je pogoršao odnose tih dviju crkava, tim prije što je ruski pravoslavni Sveti sinod bio vazda u najmanju ruku veoma rezerviran spram dijaloga s katolicima. Jedan od signala pogoršanja je i nedavno smjenjivanje protagonista dijaloga, mitropolita Hilariona, s dužnosti odgovornoga za vanjske odnose Ruske pravoslavne crkve, odakle je poslan na pastoralnu dužnost u Budimpe Sputnik Via AFP U intervjuu za Die Tagespost kardinal Koch je podsjetio da Rusija u svom ratu u Ukrajini ondje ubija i pravoslavne vjernike koji priznaju vrhovništvo Moskovske patrijaršije. Kaže Koch: "Pseudoreligijsko opravdanje rata sa strane patrijarha Kirilla mora potresti svako ekumensko srce. S kršćanske točke gledišta, ne može se opravdati agresorski rat, nego samo, u najboljem slučaju, pod određenim uvjetima, obrana od nepravednog napadača." Umanjivanje Putinova brutalnoga agresorskog rata kao "specijalne operacije" pogrešna je uporaba jezika, prenosi list kardinalove riječi. "Moram to osuditi kao apsolutno nemoguću poziciju", doslovce je rekao Koch. Kardinal s pravom smatra da je problem u tome što se u pravoslavlju crkva i država vide kao usklađena tijela. Koch naglašava da će o tome trebati povesti više računa u budućemu ekumenskom dijalogu. Očito je da se Kochova ocjena ne odnosi samo na rusko pravoslavlje, nego na sve crkve koje funkcioniraju kao, kako bi rekli politolozi, ideološki aparat političke države.

KUULTUROLOŠKA SRAMOTA ŠIROKOLOŠKO BALKANSKOG BRIJEGA, TUTNJI GLOBALNOM GLUHOĆOM KLASNOG ZVJERINJAKA!

(CIVILIZACIJA POD UDARCIMA BAGERA: 'SKIDAJTE SVOJE KRVAVE EU ŠEŠIRE KAD PJESNIK ODLAZI !') U Mostaru srušena kuća Predraga Matvejevića, gradska vlast nije je htjela kupiti i obnoviti: ‘Ovo je sramota‘ ‘Legitimno je pravo najnovijeg vlasnika i investitora da sanira ili, nažalost, ukloni objekt‘ Piše:Stanislav SoldoObjavljeno: 03. srpanj 2022. 09:39 U Mostaru više nema kuće Predraga Matvejevića, književnika, humanista, borca za ljudska prava i slobodu riječi i misli, čije je djelo "Mediteranski brevijar" prevedeno na 23 svjetska jezika. Nestala je pod udarcima bagera, a njezini ostaci završili su na nekom od mostarskih deponija. Naime, zadnjih dana lipnja u mahali Cernik, u poznatoj Liska ulici, srušena je kuća u kojoj je odrastao Matvejević (1932. - 2017.). Ostavština Poznato je da je od sredine prošlog stoljeća kuća bila u vlasništvu obitelji Čović iz Ljutog Doca kraj Širokog Brijega. Posljednji vlasnik Vencel Čović godinama je kuću nudio Gradu Mostaru na otkup, no grad nije imao sluha za takvo što pa je kuća prodana privatnom vlasniku koji ju je na kraju srušio. Podsjetimo, Centar za mir i međuetničku suradnju Mostar dodijelio je Matvejeviću 2014. nagradu "Mimar mira", a kuću, teško oštećenu u nedavnom ratu, namjeravao urediti kao Rezidencijalnu kuću za pisce i postaviti spomen-ploču u čast Predraga Matvejevića. Planovi su bili da se u kuću smjesti Matvejevićeva velika biblioteka i rukopisna ostavština. U kandidaturi Mostara za europsku prijestolnicu kulture (EPK) 2024. najavljeno je da će se urediti kao "Mediteranska kuća" jer je Matvejević smjestio Mostar u "srce Mediterana". Nažalost, Matvejević je u rodnom gradu zaboravljen, možda ga se sjeća pokoji stariji Mostarac, dok mlađe za njega nije briga. Doprinos ovakvom odnosu Mostara i Mostaraca prema Matvejeviću daje i aktualna gradska vlast koja bi po svemu sudeći bila sretnija da Matvejević i Mostar nemaju nikakve veze. Reakcije politike - Stvari između Mostara i Predraga Matvejevića su prilično jasne i na koncu tužne. Sve što je taj čovjek bio, u intelektualnom, ljudskom i duhovnom smislu, bio je zahvaljujući svome mostarskom djetinjstvu. Od početka svjestan kako izgleda egzil, zahvaljujući očevu iskustvu, svjestan svih različitosti koje su ga okruživale, odrastao na siromašnim mostarskim ulicama i s prvim iskustvima iz kojih je spoznao besmisao rata te na koncu u vječnoj čežnji za morem, on je formirao sve ono što ga je godinama kasnije opsjedalo i o čemu je pisao u svojim knjigama. To su sloboda, diktatura, mediteranska i jugoslavenska kultura, sudbine potlačenih i kruh kao namirnica bez koje nastupa glad i koja povezuje mediteranski svijet - reći će povjesničar i publicist Dragan Markovina. - Takav čovjek (Matvejević, op.a.), naravno, bio je užasnut ratom u Mostaru i onim što je Tuđmanova politika napravila gradu, o tome je jasno pisao te je dolazeći ratnih i poratnih godina u Mostar, bivao divno prihvaćen u istočnom dijelu podijeljenog grada i posve prešućen u zapadnom. I sad smo u situaciji u kojoj ni nakon smrti on ne uspijeva ujediniti grad. Vlasnici su odbili dati dozvolu da se na njegovu rodnu kuću u Cernici postavi spomen-ploča, bojeći se reakcije politike sa zapadne strane, Grad Mostar je pod izgovorom skupoće odbio otkupiti njegovu obiteljsku kuću, koja je upravo srušena i u kojoj je mogao funkcionirati europski relevantan institut s njegovim imenom - rezolutan je Markovina. - O Matvejevićevu nasljeđu u današnjem Mostaru nije se ozbiljno ni porazgovaralo, a tek sada, s aktualiziranom pričom o promjeni imena ulica po ustaškim ministrima, SDP je spomenuo da bi i on trebao dobiti ulicu - ističe Markovina. Za kazališni redateljicu Tanju Miletić Oručević nema nikakve dvojbe - sramota je da se u Mostaru ruši rodna kuća Predraga Matvejevića, a još je veća sramota da ona nikad nije bila zaštićena, jer u svijetu se uvijek rodne kuće tako značajnih književnika tretiraju kao važno kulturno nasljeđe. SVE ŠTO MORATE ZNATI Putin pretvara Bjelorusiju u nuklearnu silu, sve češće se govori o obnovi ‘povijesne Rusije‘ ‘Rusi bi mogli doći u bilo kojem trenutku i pobiti nas u krevetima. Čujemo ih, ali ne vidimo‘ Orban zahtijeva prekid vojne pomoći EU Ukrajini: ‘Ljudi, popadat će sve europske vlade ako nastavite, budite realni‘ Kijev pod žestokom ruskom paljbom, Moskva bruji o noćnoj jurnjavi Putina prema Kremlju VEZANE VIJESTI <p>Biste Marina Držića</p> Premium icon PIŠE INOSLAV BEŠKER Neumni potez iz Beograda: Mazohisti prisvajaju Držića koji se Srbima okrutno rugao IN MEMORIAM Daleka plovidba lađom od jezika: Umro prevoditelj, esejist i sveučilišni profesor Milivoj Telećan - Međutim, to nije toliko čudno ako imamo u vidu da Matvejević - vjerojatno najuspješniji književnik koji se rodio u Mostaru, europski intelektualac - u svom rodnom gradu nije ni na koji način prisutan. Mnogo važnije od rodne kuće su ipak njegove knjige, a ja nemam dojam da njih netko u Mostaru čita. Također, postoji niz načina, kulturnih manifestacija, događanja, osnivanja novih institucija, pa na kraju krajeva i obilježavanje njegovim imenom neke lijepe gradske ulice - da se Mostar prisjeti svog velikog sina; i - ako je to još uopće moguće - da ga ozbiljno počne čitati, s razumijevanjem - reći će Miletić Oručević. Tek rijetke političke stranke u Mostaru ozbiljno su se zalagale za lik i djelo Predraga Matvejevića. Jedna od njih je i Naša stranka, koja je u nekoliko navrata javno pozivala da mu se dodijeli ulica u Mostaru. Boška Ćavar, vijećnica Naše stranke u Gradskom vijeću, ističe da je Matvejević potpuno zaboravljen, naglašavajući da je njezina stranka razmišljala o tome da se piščeva rodna kuća pretvori u Muzej književnosti. Ali od toga nema ništa kad je kuća srušena. - Zar je važno je li se rodio u toj kući ili ne? Ako je živio tu, on je simbol - pita se Ćavar. Bez zaštite Znači li to da se ne može očekivati ni imenovanje neke ulice njegovim imenom, premda se o tome svojedobno pričalo na više razina. - Budući da su u komisiji za izmjenu pet ulica koje nose naziv po ustaškim vođama članovi HDZ-a, SDA-a i SNSD-a, ne očekujem ništa pozitivno. Bolje je da Matvejevića puste na miru da počiva, današnji Mostar nije grad za takvo ime. U Mostaru se ruše uspomene na sve što je bila avangarda. Matvejević nije osoba na koju bi današnja vlast Grada Mostara bila ponosna - rezolutna je Ćavar. Međutim, Vlatko Marinović, vijećnik HDZ-a BiH u Gradskom vijeću Mostara, ističe da gradska uprava Mostara nije imala nikakve ovlasti nad zgradom koja je srušena. - Ta kuća doista je mjesto gdje je jedno vrijeme živio i odrastao svjetski priznati pisac Predrag Matvejević. On je s obitelji ustvari živio u prizemlju zgrade, sve dok ona nije prodana privatnom vlasniku još pedesetih godina 20. stoljeća. Dakle, radi se o objektu koji je nedvojbeno u privatnom vlasništvu, koji je u kasnijem razdoblju mijenjao svoje vlasnike i koji je teško stradao u ratu 90-ih godina prošlog stoljeća, kao uostalom i sve privatne i javne zgrade u neposrednoj blizini - pojašnjava Marinović. - Legitimno pravo najnovijeg vlasnika i investitora je da sanira ili, nažalost, ukloni objekt u derutnom stanju u blizini Doma zdravlja. U cijeloj ovoj problematici bitna je i činjenica da sama zgrada nikada nije bila pod bilo kakvom zaštitom mjerodavnih tijela na entitetskoj ili državnoj razini - kaže Marinović.

ODJECI MADRIDA

Puhovski: Milanović je sad pao ispod nule, manji je nego prije tjedan dana. Spao je na to da mu se rugaju Milanović je spao na ono što je oduvijek mrzio – na poziciju komentatora, dodaje Puhovski Piše:L.G.Objavljeno: 02. srpanj 2022. 2 Predsjednik Zoran Milanović je uoči samita u Madridu poručivao da će izdajnicima proglasiti sve koji podrže ulazak Švedske i Finske u NATO bez rješenja pitanja bosanskohercegovačkih Hrvata. Iako tvrdi da je ustrajao u svojim stavovima, Milanovića neki ga optužuju da je reterirao pa ga je tako prozvala i Mostova zastupnica Marija Selak Raspudić. Milanovićeve poteze sada je komentirao i analitičar Žarko Puhovski. "Retorika je sad prazna. Sad je sasvim jasno da više ne vrijedi čak ni ono pravilo "prazne se puške obojica plaše". Jer sad obojica znaju da je puška prazna, prema tome nema nikakve opasnosti. Milanović je spao na ono što je oduvijek mrzio – na poziciju komentatora", rekao je Puhovski za N1. "Ispada da Milanović na koncu konca radi za Plenkovića: "Milanović je prešao na našu poziciju priznao on to ili ne", ali kao što je lijepo rekao Plenković, ni fusnote nije bilo s napomenama", kazao je Puhovski. VEZANE VIJESTI 25321235Premium icon PREDSJEDNIKOV BLEF Jedna izjava Marije Selak Raspudić raskrinkala je Milanovića i iznervirala ga kao ništa do sada ZASTUPNICA MOSTA Selak Raspudić odgovorila Milanoviću: ‘Pita što je trebao učiniti u Madridu? Evo, reći ću mu...‘ Milanović još uvijek ima problem s odrastanjem, smatra Puhovski. "I onda ga kad je u mladalačkoj fazi stvari koje se tiču njegovog rodnog spolnog identiteta očito posebno pogađaju, naime da on eto, može biti predsjednik, ali da ne može biti frajer. A on bi ipak radije bio frajer nego predsjednik", rekao je Puhovski, referirajući se na predsjednikovu uznemirenost izjavom Marije Selak Raspudić, koja je Milanovića upitala 'Di si sad frajeru'. "On se očito preplašio ili došao k sebi ili racionalizirao poziciju. Spustio se u svoje gabarite. On je sad pao ispod nule. On je sad slabiji i manji nego što je bio prije nekoliko tjedana. Sad je spao na to da mu se rugaju i to je, bez obzira na osobni stav spram Milanovića – šteta, jer se radi o predsjedniku države. Za demokratsku državu nije dobro da predsjednik države bude objekt rugla", smatra Puhovski.

DOAJEM KLASNE DIPLOMACIJE

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login DOAJEN DIPLOMACIJE Kako će završiti rat u Ukrajini? Kissinger iznio 3 scenarija: ‘Zelenski me napao, ali zapravo je prihvatio moju ideju!‘ Kissinger i Roberts su obradili niz tema, od Ukrajine i politike prema Kini pa do toga kako povijest pamti važne ličnosti. Piše:Robert BajrušiObjavljeno: 02. srpanj 2022. 15:51 Henry Kissinger Iako bi se možda trebao malo više odmarati, 99-godišnji Henry Kissinger, doajen američke i svjetske politike, tako ne razmišlja. Govori na svjetskim skupovima, piše knjige, iznosi kontroverzne prijedloge koji djeluju kao da želi pomoći Vladimiru Putinu, a povremeno daje i intervjue. U subotu je u britanskom konzervativnom tjedniku The Spectator opširno razgovarao s Edwardom Robertsom, jednim od najpoznatijih povjesničara današnjice, piscem uspješnih biografija Winstona Churchilla, Napoleona i knjige o tome kako je Hitler došao na vlast u Njemačkoj. Kissinger i Roberts su obradili niz tema, od Ukrajine i politike prema Kini pa do toga kako povijest pamti važne ličnosti. Roberts: Henry, u Davosu ste rekli da bi se crta razdvajanja između Rusije i Ukrajine trebala vratiti na status quo ante jer bi nastavak rata preko te točke mogao pretvoriti u rat ne za slobodu Ukrajine, već u rat protiv same Rusije. Zbog toga ste bili dosta kritizirani, i to ne samo od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Kako će svijet pronaći novu ravnotežu nakon ovoga, kako god rat završio? Kissinger: Svrha izjave iz Davosa bila je ukazati da se treba suočiti s pitanjem ratnih ciljeva prije nego što ga zamah rata učini politički neupravljivim. Kada je Zelenski komentirao, nije pročitao što sam rekao. U svojim posljednjim izjavama on je u biti prihvatio ono što sam iznio u Davosu. Dao je intervju za Financial Times [7. lipnja] u kojemu je u osnovi prihvatio osnovni okvir, koji je takav da postoje tri moguća ishoda ovog rata, i sva tri su još uvijek donekle otvorena. Ako Rusija ostane gdje je sada, osvojit će 20 posto Ukrajine i većinu Donbasa, glavnog industrijskog i poljoprivrednog područja, te pojas zemlje uz Crno more. Ostane li tu, bit će to pobjeda, unatoč svim neuspjesima koje su doživjeli na početku. A uloga NATO-a neće biti tako odlučujuća kao što se ranije mislilo. Drugi ishod je da se Rusija pokuša istjerati s teritorija koje je stekla prije ovog rata, uključujući i Krim, a onda će se postaviti pitanje rata sa samom Rusijom, ako se rat nastavi. Treći ishod, koji sam skicirao u Davosu, a koji je, po mom dojmu, Zelenski sada prihvatio, jest ako ljudi mogu spriječiti Rusiju da postigne bilo kakva vojna osvajanja i ako se linija borbe vrati na poziciju s koje je rat počeo, onda će sadašnja agresija biti vidljivo poražena. Ukrajina će se obnoviti u obliku u kojem je bila kad je rat počeo, prema liniji razdvajanja nakon 2014. Bit će ponovno naoružana i usko povezana s NATO-om, ako ne i dio njega, a preostala pitanja mogla bi se prepustiti pregovorima. Bila bi to situacija koja je neko vrijeme zamrznuta. No, kao što smo vidjeli u ponovnom ujedinjenju Europe, tijekom određenog vremena se dogovori mogu p Alexei Druzhinin/Sputnik Via AFP Roberts: Može li to biti još jedna situacija u Sjevernoj/Južnoj Koreji koja traje već sedamdeset godina? Kissinger: Pa, govorimo o samo 2,5 posto Ukrajine i Krimu, što je još 4,5 posto, čiji je odnos prema regiji drugačiji od onog čistog Ukrajinca, jer je ruski već stotinama godina. Neću davati sud o tome kakav bi trebao biti ishod pregovora. No, ako saveznici uspiju pomoći Ukrajincima da istjeraju Ruse s teritorija koje su osvojili u ovom ratu, morat će odlučiti do kada će se rat produžiti. Roberts: Ali, niti jedan od ta tri ishoda zapravo ne kažnjava Putina za njegovu agresiju, zar ne? Kissinger: Upravo suprotno. Ako rat završi kao što sam skicirao u Davosu, mislim da će to biti značajno postignuće za saveznike. NATO će biti ojačan dodavanjem Finske i Švedske, stvarajući mogućnost obrane baltičkih zemalja, dok će Ukrajina imati najveće konvencionalne kopnene snage u Europi povezane s NATO-om ili njegovom članicom. Rusiji će biti pokazano da strah koji se nadvio nad Europom od Drugog svjetskog rata, od ruske vojske - konvencionalne vojske koja bi prodrla u Europu preko utvrđenih granica - može biti spriječen NATO-ovom konvencionalnom akcijom. Po prvi put u novijoj povijesti, Rusija bi se morala suočiti s potrebom suživota s Europom kao entitetom, umjesto da Amerika bude glavni element u obrani Europe sa svojim nuklearnim snagama. Selim Chtayti/AFP Roberts: Nedavno smo obilježili 50. godišnjicu vašeg tajnog posjeta Kini u veljači 1972., a od tada ste vrlo duboko povezani s ovom državom. Kako bi se Zapad danas trebao odnositi prema Kini? Što mislite o politici konfrontacije Trumpove administracije s Kinom? Kissinger: Čini se da Sjedinjene Države od Trumpa vode svoju politiku prema Kini na principu da, ako izgradite saveze oko Kine, to će Kineze uvjeriti da prihvate pravila ponašanja koja su razvijena na Zapadu. Ali pristup Kine razlikuje se od europskog pristupa politici. Europski pristup kreirale su relativno male zemlje koje su vodile računa o utjecaju okolnih zemalja na njih te su stoga zahtijevale stalne prilagodbe odnosa snaga. Povijest Kine tijekom tisuća godina je povijest zemlje koja je dominantna u svojoj regiji po veličini. To je stvorilo stil vanjske politike u kojem traže svoj utjecaj kroz razmjere svojih postignuća, veličanstvenost svog ponašanja, ojačano vojnom silom gdje je to potrebno, ali ne i njome dominirano. Dakle, dugoročna politika s Kinom treba dva elementa: jedan je dovoljna snaga, tako da kineska moć bude dominantna kad god se pojavi. Ali u isto vrijeme, koncept u kojem Kina može smatrati da ima ravnopravan tretman i kao sudionica u sustavu. Roberts: Ne mislite da Bidenova administracija to trenutno uspjeva Svijet bruji o Kissingerovom prijedlogu za okončanje rata u Ukrajini: ‘Kao da živi u 1938. godini!‘ Kissinger: Čini se da pokušava započeti dijalog, ali američka administracija ga obično započinje izjavom o kineskim nedjelima. Naglasak na problemu Tajvana proizvest će sukob. Ne znam što će proizići iz rasprava koje se, čini se, vode, ali trenutno mislim da smo u zastoju. Roberts: Mislite li da Bidenova administracija radi dobar posao s iranskim nuklearnim pregovorima? Kissinger: Jako sam sumnjao u izvorni nuklearni sporazum. Mislio sam da će iranska obećanja biti vrlo teško provjeriti i da su razgovori doista stvorili obrazac prema kojem je nuklearno jačanje moglo biti malo usporeno, ali postalo neizbježnijim. Kao rezultat toga, zemlje u regiji, posebice Izrael kao glavni neprijatelj Irana, ali i Egipat i Saudijska Arabija, bit će natjerane na reakcije koje bi situaciju mogle učiniti mnogo eksplozivnijom. Sada, problem s postojećim nuklearnim pregovorima je u tome što je vrlo opasno vraćati se na sporazum koji je u početku bio neadekvatan - modificirati ga u smjeru koji ga čini očigledno podnošljivijim za protivnika. Dakle, sve brige koje sam imao s izvornim ugovorom, imat ću i sada. Još nisam vidio uvjete, ali zapravo nema alternative eliminaciji iranske nuklearne sile. Ne postoji način na koji možete postići mir na Bliskom istoku s nuklearnim oružjem u Iranu, jer prije nego što se to dogodi, postoji velika opasnost od prevencije od strane Izraela, jer Izrael ne može čekati na mjere odvraćanja. Može si priuštiti samo jedan udarac. To je inherentni problem krize. Roberts: U našem posljednjem intervjuu za Spectator 2014. spomenuli ste rat u kibernetičkom prostoru kao sljedeću granicu. Što mislite, koliko je to sada ozbiljna prijetnja? Kissinger: Mislim da je povijesno gledano, jedinstveni aspekt suvremenog svijeta takav da tehnologija sada proizvodi imperative konfrontacije i ekstremne sposobnosti da uništi civilizaciju kako je mi razumijemo. Te su složenosti pojačane činjenicom da ne postoji iskustvo korištenja tog oružja. Kombinacija njihove destruktivnosti i autonomije ovih oružja koja imaju sposobnost odabira vlastite mete i sposobnost utvrđivanja vlastite opasnosti, nameće nužnost ograničavanja njihova dometa. Ali to se ne događa u ovom trenutku: nema razgovora između zemalja visoke tehnologije. To je jedan od glavnih zadataka za sljedeću fazu vanjske politike koji se ne može izbjeći. Pitanje je samo hoće li se to dogoditi nakon neke katastrofe ili prij Michael Evstafiev/AFP Roberts: Državnik s kojim ste najviše radili bio je Richard Nixon. U svojoj posljednjoj knjizi dajete općenito njegov simpatičan portret, koncentrirajući se na njegovu vanjsku politiku, ali također vam je prilično jasan njegov karakter i njegove mane. Kakav je bio kao osoba? Kissinger: Nisam poznavao Nixona kad me imenovao, što je samo po sebi bilo izvanredno jer sam prethodnih 15 godina bio glavni savjetnik za vanjsku politiku Nelsona Rockefellera, koji je bio glavni Nixonov protivnik. Nixon je bio čovjek značajne inteligencije, značajne hrabrosti, i koji je imao običaj razmišljati. U isto vrijeme, imao je osjećaj osobne nesigurnosti vis-à-vis bilo koje skupine ljudi s kojom je imao posla, što ga je navelo da u izvršavanju svoje dužnosti svoje glavne naloge izdaje neizravno preko izaslanika, ili putem pisanih dokumenata. I tako se u privatnim razgovorima s njim nikada nije moglo do kraja reći kakve bi on rezerve mogao imati, jer ih nije izrazio kako bi izbjegao sukob licem u lice. Ali bio je vrlo odlučan. Ako je bio u pripremljenom okruženju u kojem je u svom umu postavio nacrt onoga što želi postići, Nixon bi mogao biti vrlo učinkovit. Što se tiče davanja i primanja mišljenja unutar administracije, to je bio najunikatniji oblik vlasti u kojem sam ikada služio. Imali smo učinkovite rezultate, ali postojao je jaz na ljudskoj razini. Bio je to jaz u prijenosu, a ne jaz u percepciji. Roberts: Što mislite, što je Nixon geostrateški postigao? Kissinger: Kada je došao na dužnost, bilo je 500.000 Amerikanaca u Vijetnamu i 50.000 u tranzitu. Smatrao je da je mentalni, politički i strateški problem: kako povući te ljude bez izdaje pojedinaca u Vijetnamu koji su riskirali svoje živote stavljajući svoju sudbinu uz demokraciju. Dakle, jedino pravo pitanje za Nixona i mene u Vijetnamskom ratu bilo je možemo li povući te snage pod uvjetima u kojima je nekomunistički dio Vijetnama dobio stvarnu političku priliku da se održi. Po mom mišljenju, on je to postigao, a onda se to srušilo ne u Vijetnamu, već u Washingtonu kao rezultat Watergatea. Drugo, Nixon je zamislio da kada imate dva protivnika, Kinu i Rusiju, treba pokušati vidjeti mogu li se otkriti njihova neslaganja i stoga uvesti Kinu u globalni politički sustav. I što god se otada dogodilo, svakog od njih je natjeralo da razmisli o rivalstvu s ideološkim partnerom. Treće, na Bliskom istoku uspio je podijeliti mirovni proces, koji se smatrao jedinstvenim naporom, na pristup korak po korak iz kojeg je proizašao niz mirovnih sporazuma. To je omogućilo Americi da igra ulogu kakvu je Britanija imala prije Sueske krize, kao oblikovatelj politike. Do kraja Nixonovog mandata, Amerika je imala vodeću ulogu. Dakle, on je bio snažan zagovornik američke obrane, ali je u isto vrijeme bio pristaša pregovora o kontroli naoružanja jer je želio održati aktualnom potrebu suočavanja sa sposobnošću uništenja čovječanstva. Također je želio iskoristiti te pregovore kao sredstvo za educiranje protivnika, ali preduvjet za to je bila velika odlučnost kada je izazvan. Stoga je imao hrabrosti staviti naše snage u stanje pripravnosti u jordanskoj krizi 1970. i u bliskoistočnoj krizi 1973. Provodio je politiku u indijsko-pakistanskoj krizi suočenoj s gotovo univerzalnim neprijateljstvom, po načelu da oni ne žele da se Sovjetski Savez pojavi kao ključna zemlja u Južnoj Aziji. Iako za postojalo privremeno razdoblje koje nas je stavilo u opoziciju s Indijom, nakon završetka krize, prepoznali smo da je Indija glavna, nacionalna država u regiji. Roberts: Što mislite, kako ćete ostati zapamćeni u povijesti? Kissinger: Zaista nisam razmišljao o tome jer je moj život imao nepovezan obrazac: nije išao ravnom linijom od mjesta gdje sam krenuo do mjesta gdje sam završio. Kao tinejdžeru nije mi palo na pamet da ću jednog dana biti državni tajnik. Ja sam, instinktivno, zagovornik uvjerenja da je Amerika - sa svim svojim nedostacima - bila snaga dobra u svijetu i da je neophodna za stabilnost svijeta. Upravo sam u tom području uložio svoj svjestan napor. Moji napori stalno su bili usmjereni na učenje o pojmovima diplomacije i povijesti prekrivene dubokom zahvalnošću zemlji koja je mojoj obitelji omogućila dolazak onamo. Također ovisi o promjenama koje dolaze u tehnologiji i umjetnoj inteligenciji koje će diktirati kakav će biti povijesni pogled za stotinu godina.

KOMPROMIS

ZAOKRET OKO KALINJINGRADA Kako su Nijemci popustili Putinu i priuštili mu ogromnu diplomatsku pobjedu: ‘Ovo je težak poraz cijele EU‘ Europska komisija priprema dokument u kojem stoji da će Moskvi biti dozvoljene tranzitne rute za sve proizvode Piše:Gordana GrgasObjavljeno: 02. srpanj 2022. 14:5 Na pomolu veliki ustupak EU Putinu oko Kalinjingrada: ‘Moramo se suočiti s realnošću, on je u prednosti...‘ PROCJENA JP MORGANA ‘Rusi pripremaju osvetu Zapadu koja cijenu barela nafte može dići na čak 380 dolara!‘ "Nijemci još od 18. lipnja vrše pritisak na Komisiju ne bi li osigurali da se sankcije ne primjenjuju na Kalinjingrad", kaže jedan litavski predstavnik upoznat s pregovorima. Inače, dodaje njemački tjednik, u Litvi su stacionirani njemački vojnici i mogli bi biti uključeni u mogući sukob. Kako je Scholz tumačio na nedavnom NATO summitu, pravila za tranzit robe moraju biti uspostavljena u svjetlu činjenice da se tu radi o isporukama između dva dijela Rusije, a ne izvozu u EU (iako u formalnom smislu Rusija mora robu najprije uvesti u EU, tj. Litvu, pa se onda ona izvozi opet u Rusiju). Iako je Komisija najprije rekla da Litva postupa u skladu s režimom sankcija, nakon vruće rasprave sada očito priprema drukčiju interpretaciju primjene sankcija. U Vilniusu to smatraju porazom i, štoviše, politolog Dovilė Jakniūnaitė ocjenjuje da je Rusija uspjela zastrašiti Europsku komisiju. "Ne radi se tu više o nekoliko željezničkih vagona. Čini se sada da se Rusiji prijetnje isplate", rekao je, dodajući kako misli da će Moskva i ubuduće iskoristiti svaku priliku da podijeli Europljane. Litavske željeznice su pak zbog sukoba s Moskvom procijenile da su do sada izgubile 150 milijuna eura, a oko 2000 od 9000 zaposlenika će biti otpušteno.

U KORUPTIVNOM SUSTAVU OD GLAVE RIBA SMRDI. VATIKAN JE ODVAJKADA BIO NJEGOVO ISTAKNUTO LEGLO

GLUPA INVESTICIJA Repovi korupcijske afere koja je uzdrmala Vatikan: Crkva se rješava palače u Londonu i ostaje bez 100 milijuna funti! NA OPTUŽENIČKOJ KLUPI Vatikanski korupcijski krimić: Kako su kardinal, njegova nećakinja i halapljivi brokeri muzli crkvene milijune Sve to, kažu upućeni, nije jedini takav skandal, ali je dospio do tamnice i do javnosti jer je prvi u kojemu je papa Frane uspio smrsiti konce pohlepnim parazitima na novcu za sirotinju. 'Nisam uzeo ama baš ništa' Skandali nastali i vezani uz nabavku bivše Harrodsove zgrade i raspolaganje njome natjerali su poglavara Katoličke crkve papu Franu da iz temelja izmijeni sustav raspolaganja državnim i njegovim osobnim (ali ne privatnim) financijama. Papa je Upravi imutka Apostolske Stolice (APSA) prebacio upravljanje dobrima i fondovima kojima se dotad bavilo Državno tajništvo, među inim i Petrovim novčićem, milodarom koji se jednom godišnje po svoj Katoličkoj crkvi prikuplja za Papinu karitativnu djelatnost. Optužba tvrdi da su Becciu i njegovi zaimali i iz tog novca, a da o tome Papu nisu ni obavijestili, kamoli ga pitali za dopuštenje. Becciu je pak prije nekoliko sedmica, kad je došao red na njega da sudu nešto kaže, tvrdio da odande nije uzeo ama baš ništa. Bivši predsjednik vatikanskoga kurijalnoga Tajništva za ekonomiju kardinal George Pell u studenome je rekao u Rimu, razgovarajući s novinarima o tad objavljenoj knjizi "Tamničkom dnevniku", da bi revizor računâ ili samo Tajništvo za ekonomiju bili spasili "mnogo novca spiskanoga u londonsku palaču i na drugim mjestima" da ih u tome nije sprečavalo Državno tajništvo. Glavni operativac u Državnom tajništvu je zamjenik državnog tajnika, a to je tih godina bio upravo mons. Angelo Becciu, kasnije promaknut u kardinala. Preklani u rujnu smo objavili kako je papa Frane iznenada kaznio Becciua, koji se morao odreći svih svojih dužnosti i prava. Ostao je kardinalom samo nominalno, smije i dalje nositi purpurnu kapicu, jednom mu je bilo dopušteno služiti misu s Papom - ali mu nije oproštena kaznena odgovornost, na čijem kraju ga možda čeka dugogodišnji zatvor. Papa Frane promijenio zakon Becciu je prvi kardinal u povijesti Svete rimske crkve koji odgovara pred redovitim državnim sucem kao i bilo koji građanin optužen, u ovom slučaju, za malverzacije. Sve do preklani nekom su kardinalu smjeli suditi samo ini kardinali, pod predsjedanjem pape. To je u povijesti uvijek značilo da suđenje kardinalu ima političku, možda i teološku dimenziju. Papa Frane preklani je promijenio zakon, tako da su kardinali pred sudom izjednačeni s ostalim smrtnicima. To omogućuje da se za lopovluk i njima sudi bez političkih implikacija. Becciu je odgovoran, tvrdi optužnica, za mehanizam kojim su mešetari, u prvom redu londonski broker Gianluigi Torzi i njegovi suradnici i partneri, muzli Vatikan, usput koristeći njegove fondove (pa i one striktno namijenjene milosrđu, poput "Petrova novčića") za financiranje vlastitih operacija, pogubnih po Vatikan, ali njima osobno unosnih. "Petrov novčić" treba davati siromasima iste godine kad je prikupljen, a ne njime spekulirati, objasnio je 2020 indignirani Frane. A on je, netom je izabran za papu, utopistički zavapio da bi htio siromašnu Crkvu za siromahe. Te se smjestio u Dom Sv. Marte, vatikanski gostinjac, a ne u veličanstvenu Apostolsku palaču. A 2015. je naglasio, s izrazom gađenja na licu, da je ono što je korumpirano naprosto "prljavo, pa kršćanin koji u sebe pusti korupciju nije kršćanin, on smrdi". Je li skandal s londonskom palačom umanjio Petrov novčić? Prerano je znati. U srijedu je bio blagdan svetih Petar i Pavla, kad se Petrov novčić kao milodar prikuplja u crkvama po svijetu. Tek kad prispije zaključni račun Svete Stolice za 2022. znat ćemo koliko se prikupilo ove godine i kolika je razlika spram ranijih godina, onih prije covida, jer je i pandemija negativno utjecala na dotok.

PUTIN, XIA I SLJEDBENICI NISU JOŠ DOBILI ŠTO SU HTJELI. NAJMANJE ONOG ŠTO PRIPADA GLOBALNOJ RADNIČKOJ KLASI !

PIŠE INOSLAV BEŠKER Kako je NATO nasjeo na Putinovu strategiju: Napokon je dobio ono što je tražio Nema efikasnije političke narkoze od sablasti ‘vanjskog i unutrašnjeg neprijatelja‘. NATO je napokon nasjeo na Putinovu (zločinačku) strategiju, jer – ozbiljno govoreći – nije imao alternativu. Našao se, konstatira prekjučer u Madridu, sučeljen s dvjema ugrozama: Rusijom kao najopasnijom, Kinom kao strategijskom. Kina je na ozbiljnom i logičnu putu da postane vodeća svjetska supersila. Čim je njezin bezobzirni monopartijski državni kapitalizam dao zamah njezinim proizvodnim snagama, zakon velikih brojeva sjeo je na svoje mjesto. Isti zakon puše u krmu Indiji, koja bi do kraja stoljeća mogla Kini preuzeti štafetu najmnogoljudnije države i gdje se kao kohezijski faktor koristi hinduski šovinizam (ubojica troje Gandhija: Mahatme, Indire, Rajiva). Na naplatu dolazi i sebičnost konzorcija G7, koji je energetskom pohlepom bacio...

"NATO", NITI GA TREBA UNIŠTITI, NITI GA TREBA SPASITI ! NJEGOVO MJESTO TREBA ZAUZETI GLOBALNA RADNIČKA KLASA. UJEDINJENA U DE LEONOV SIU !

IZA KULISA IDILE ‘NATO treba uništiti da bi ga spasili! Zar mislite da bi Erdogan slao vojsku da brani Baltik?‘ Ugledni portal Politico objavio je komentar znakovitog naslova u kojem se poziva na radikalnu reformu NATO saveza Piše:Luka BenčićObjavljeno: 01. srpanj 2022 Na samitu NATO-a ovog četvrtka u Madridu, kojeg su čelnici zapadnih zemalja proglasili povijesnim, frcali su superlativi, a glavni tajnik Jens Stoltenberg sastanak je nazvao transformativnim i dalekosežnim, predviđajući da će odluke koje su donesene "osigurati da Savez očuva mir, prevenira sukobe i zaštiti naše građane i naše vrijednosti", piše Politico u tekstu znakovitog naslova "Da bi spasili NATO, treba ga uništiti". No, iza te idile međusobnog tapšanja po ramenima i hvaljenja, moglo se, kako ocjenjuju u Politicu, vidjeti da je zajedništvo saveza možda dugo čitav kilometar, no duboko svega centimetar te da kolektivni osjećaj smisla postojanja NATO-a varira između 30 zemalja članica. To što su vođe Rusiju, koja ugrožava Europu barem od 2007., proglasile "najznačajnijom i direktnom prijetnjom" sigurnosti, miru i stabilnosti euroatlantske regije više je isticanje očitoga nego što je naznaka velike strategije, ocjenjuju u Politicu. Erdoganova ucjena Privlačenje Švedske i Finske u Savez, koje je Stoltenberg proglasio postignućem, više je rezultat nečega što bi se pristojno moglo nazvati ucjenom od strane Recepa Tayyipa Erdoğana nego uspješne visoke diplomacije s ciljem međusobnog pomaganja u obrani, pišu u Politicu, navodeći da je turski predsjednik te dvije države držao "za taoce" kako bi od SAD-a dobio ono što je želio, nove avione F-16. Takve makinacije i dogovori ispod stola čine to da NATO djeluje više kao reket za pružanje zaštite nego zajednica koja dijeli iste vrijednosti, piše Politico, pitajući se može li se uopće računati da bi Turska poslala svoju vojsku u slušaju da dođe do ruske invazije na baltičke zemlje. Njihov odgovor je teško. U Politicu navode da članstvo Erdoğana i Viktora Orbána u Savezu ne potkopava samo tvrdnje NATO-a da se radi o zajednicu koja dijeli liberalne vrijednosti, već ih i ismijava, a oni nisu jedini koji potkopavaju NATO-ov legitimitet.

POVJESNI ČOVJEK SKOVAO JE SEBI VELIKI SET KLJUČEVA , BEZ DA IKAD SMISLI I NEKU ODGOVARAJUĆU BRAVU. LAMPARA OVOM LIJEPOM PLANETOM K'O TELE ŠUMOM , BABA DRUMOM.

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login OKRIVIO ZAPAD Lavrov izrekao ono o čemu svi pišu mjesecima: ‘Upravo se spustila željezna zavjesa‘ Šef ruske diplomacije upozorio je Zapad da bude oprezan, jer ‘proces je u tijeku‘. Piše:HinaObjavljeno: 30. lipanj 2022. 22:49 <p>Sergej Lavrov</p> Sergej Lavrov Handout/Afp Facebook Twitter Messenger E-mail "Željezna zavjesa" spušta se između Rusije i zapada zbog diplomatske krize bez presedana uzrokovane ukrajinskim sukobom, rekao je u četvrtak šef ruske diplomacije Sergej Lavrov. image Sergej Lavrov i Vladimir Makei Handout/Afp "Željezna zavjesa, ona se zapravo upravo spušta", ocijenio je Lavrov na konferenciji za novinare u Minsku s bjeloruskim kolegom Vladimirom Makeijem, referirajući se na slavnu rečenicu Winstona Churchilla. Upozorio je zapad da bude oprezan, jer "proces je Putin pretvara Bjelorusiju u nuklearnu silu, sve češće se govori o obnovi ‘povijesne Rusije‘ ‘Rusi bi mogli doći u bilo kojem trenutku i pobiti nas u krevetima. Čujemo ih, ali ne vidimo‘ Orban zahtijeva prekid vojne pomoći EU Ukrajini: ‘Ljudi, popadat će sve europske vlade ako nastavite, budite realni‘ Kijev pod žestokom ruskom paljbom, Moskva bruji o noćnoj jurnjavi Putina prema Kremlju VEZANE VIJESTI 25304459Premium icon NOVA FAZA ŠIRENJA Prijelomni trenutak za Europu: U četiri mjeseca dogodilo se ono što se do 24. veljače činilo nemogućim PORUKA ZELENSKOG ‘Protjerivanje Rusa sa Zmijskog otoka je strateška pobjeda, ali to ne jamči da se neprijatelj neće vratiti‘ Po ruskom šefu diplomacije, EU "ne pokazuje nikakav interes da razumije" rusku stranu, a odluke Uniji diktira Washington