UKRAJINA DANAS

UŽIVO: RAT U UKRAJINI Eksplozije diljem Ukrajine, ima žrtava: ‘Ovo je veliki napad s avionima i brodovima, lansirali su više od 120 projektila‘ Ključne događaje 309. dana rata u Ukrajini pratimo uživo Piše:L.G.Objavljeno: 29. prosinac 2022. 07: Ključni događaji dana - Eksplozije u Kijevu, Mikolajivu, Odesi... - Troje ozlijeđenih u Kijevu, među njima djevojčica (14) - Lavrov: Prekinut ćemo opskrbne pravce ukrajinske vojske, ciljamo na mostove, pruge i tunele - Sirene za zračnu uzbunu oglasile se diljem Ukrajine, Rusi opet napali projektilima - Lavrov odbacio ‘formulu mira‘ Zelenskog Ruski mediji: Ukrajinska raketa pala na teritorij Bjelorusije Ruska agencija Tass tvrdi da je ukrajinski projektil S-300 iz sustava protuzračne obrane navodno pao na teritorij Bjelorusije. Bjeloruska telegrafska agencija također je spomenula navodni pad projektila, ali se u izvješću dodaje da nije bilo žrtava. Ukrajinci: Uništili smo 54 ruske krstareće rakete od njih 69 lansiranih Ukrajinske zračne snage priopćile su da su u četvrtak ujutro oborile 54 ruske krstareće rakete od njih 69 lansiranih u Ukrajinu. "Ruski okupatori nastavljaju teror nad civilima Ukrajine napadajući objekte ključne infrastrukture naše zemlje. Dana 29. prosinca neprijatelj je izveo još jedno masovno granatiranje Ukrajine raketama i kamikaza dronovima", navelo je zapovjedništvo zračnih snaga u objavi na Facebooku, kako prenosi The Guardian. Ukrajinske snage tvrde da je tijekom noći uništeno 11 dronova Shahed, koji su lansirani iz istočnog smjera. Navodi se da je u 5 sati ujutro "neprijatelj napao Ukrajinu zračnim projektilima s krilcima iz strateških bombardera s područja Volgodonska, Rostovske oblasti i sjevernog područja Kaspijskog jezera, kao i raketama s krilcima s brodova u Crnom moru". Ukupno su, prema preliminarnim podacima, okupacijske snage upotrijebile 69 projektila. Snagama i sredstvima zračnih snaga, u suradnji s ostalim sastavnicama obrambenih snaga Ukrajine, uništene su 54 neprijateljske krilate rakete. Na društvenim mrežama objavljene su snimke srušenih kuća u Kijevu kao posljedica raketnih napada koje je Rusija pokrenula u četvrtak ujutro

TUTTO È SOGGETTO A CAMBIAMENTO. ECCEZIONE PER LO SFRUTTAMENTO UMANO. GLI DEI LO TENGONO SPOSATI

ERDOGAN UČVRŠČUJE ZIDINE SVOJE TIRANIJE

PREDIZBORNI POTEZ Erdogan ukinuo dobnu granicu za odlazak u mirovinu, više od dva milijuna ljudi dobilo pravo da odmah prestane s radom Dob za umirovljenje ranije je iznosila 58 godina za žene i 60 za muškarce Piše:HinaObjavljeno: 28. prosinac 2022. 22:13 Turski predsjednik Tayyip Erdogan je u srijedu, manje od šest mjeseci prije izbora, ukinuo dobnu granicu za odlazak u mirovinu, što je omogućilo da se više od 2 milijuna radnika odmah umirovi. Predsjednik je to objavio tijekom konferencije za medije na temu tog popularnog poteza. Erdoganova vladajuća stranka AK prošli je tjedan značajno povisila minimalnu plaću u sklopu pokušaja vraćanja potpore izgubljene inflacijom, padom lire i naglim padom životnog standarda. Švedski vrhovni sud zaustavio izručenje turskog novinara Erdoganovoj vlasti MASOVNI SKUP Tisuće Turaka prosvjedovalo protiv presude istanbulskom gradonačelniku Ekremu. Dob za umirovljenje ranije je iznosila 58 godina za žene i 60 za muškarce. Još se ne zna koliko će novi sustav koštati, a Erdogan je objavio da 2,25 milijuna ljudi ima pravo na trenutnu mirovinu. U Turskoj trenutno ima 13,9 milijuna umirovljenika. Radničke grupacije prosvjeduju protiv uvjeta minimalne dobi već nekoliko godina, tražeći da se umjesto toga od radnika traži da odradi obvezni broj radnih dana. Smatra se da će ovaj potez pomoći Erdoganu prije ključnih izbora u lipnju.

NOĆ NAD KOSOVOM

NOĆNI SASTANAK Vučić satima ‘pregovarao‘ s kosovskim Srbima pa objavio: ‘Sutra kreće uklanjanje barikada‘ Imamo pismena jamstva da se neće kazneno goniti ljudi koji su bili na barikadama, rekao je ranije večeras Vučić Piše:A.Vl., HinaObjavljeno: 28. prosinac 2022. 22:22 NOVO 23:50 Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je u kasnim večernjim satima, nakon razgovora s predstavnicima Srba s Kosova, izjavio da sutra kreće uklanjanje barikada. "Od sutra prije podne kreće uklanjanje barikada, ali to ne može biti gotovo za dva sata. Teško je reći hoće li biti uklonjene za 24 ili 48 sati, ali barikade će biti uklonjene, no nepovjerenje ostaje", poručio je Vučić. "Moramo razgovarati i pokušati vratiti povjerenje. Ovo je bio dosad najorganiziraniji otpor srpskog naroda", rekao je Vučić. Rekao je da su razgovori bili teški, ali da su bili vrlo iskreni. Poručio je Srbima da će i on i država uvijek biti uz njih. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je etničke Srbe na Kosovu da prekinu prosvjede protiv vlade u Prištini, uvjeravajući ih da će biti izuzeti od kaznenog progona, objavio je u srijedu srbijanski dužnosnik. Vučić se večeras zaputio prema granici Srbije i Kosova, gdje se sastao s predstavnicima kosovskih Srba. Helikopterom je sletio u Rašku te po dolasku izjavio da je dao sve od sebe da pomogne Srbiji i da će prihvatiti svaku njihovu odluku. - Pred nama je duga i teška noć, rekao je uoči sastanka u Raškoj. Oglasio se i preko Instagrama. - Čiste savjesti i obraza, idem razgovarati sa Srbima na Kosovu, uvjeren da je danas dobar dan za Srbiju, da smo sačuvali mir i dobili jamstva za sigurnost i opstanak Srba. Kakva god odluka našeg naroda bude bila, prihvatit ću je. Čuvat ćemo srpsko jedinstvo, poručio je uoči sastanka Aleksandar Vučić. Tijekom sastanka Vučić je izvijestio da je dobio poruku da je bivši srpski policajac Dejan Pantić, čije je uhićenje pojačalo napetosti između Prištine i Beograda, pušten iz zatvora i da je stigao kući u Kosovsku Mitrovicu. Prema ranijim najavama, trebao bi biti u kućnom pritvoru. - To je značajna simbolična pobjeda, ali imamo pismena jamstva da se neće kazneno goniti ljudi koji su bili na barikadama, rekao je Vučić. Istaknuo je da prvi put u službenoj izjavi KFOR-a ima poseban dokument koji daje pravo i Srbiji i kosovskim Srbima ali i nameće obavezu KFOR-u da ne dopusti ulazak kosovskim snagama na sjever

CRNI FEUDALNI MRAK PONOVNO SE SPUŠTA NAD PLANETOM

NAKON TALIBANSKE ZABRANE Humanitarne udruge napuštaju Afganistan: ‘Ne možemo raditi bez ženskog osoblja‘ Bez ženskog osoblja ne možemo učinkovito doprijeti do djece, žena i muškaraca, poručile su u zajedničkoj izjavi Piše:Snježana PavićObjavljeno: 28. prosinac 2022. 23:06 &l Više velikih međunarodnih humanitarnih udruga objavilo je da privremeno obustavlja rad u Afganistanu, nakon što su talibani zabranili ženama da rade za njih, javlja CNN. Talibanske vlasti u subotu su naredile svim lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama da svojim zaposlenicama zabrane dolazak na posao. Tko to ne bude poštivao, izgubit će licencu, upozorilo je Ministarstvo gospodarstva u pismu nevladinim organizacijama. Razlog za takvu odluku je to što je u posljednje vrijeme bilo "ozbiljnih pritužbi u vezi s nepoštivanjem islamskog hidžaba iopisa Islamskog Emirata", navele su talibanske vlasti u pismu. Zbog striktnih talibanskih propisa, muškarci ionako ne mogu obavljati humanitarni posao pomaganja ženama i djeci. "Bez ženskog osoblja ne možemo učinkovito doprijeti do djece, žena i muškaraca koji očajnički trebaju našu pomoć", poručile su u zajedničkoj izjavi udruge ‘Spasimo djecu‘ (‘Save the Children‘), ‘Norveško vijeće za izbjeglice‘ i ‘CARE International‘. Udruge su objavile da obustavljaju rad dok se "ne razjasni ta najava". David Wright, operativni direktor organizacije Save the Children International, rekao je za CNN da sada ne mogu doprijeti do desetaka tisuća ranjivih majki i djece diljem zemlje. S njima mogu raditi samo žene. Udruga International Rescue Committee objavila je da je među više od 8000 ljudi koje zapošljavaju u Afganistanu, više od 3000 žena. "Ako nam nije dopušteno zapošljavati žene, ne možemo pomagati onima kojima je pomoć potrebna", požalili su se. Udruga ‘Islamic Relief‘ objavila je da su prisiljeni "privremeno obustaviti aktivnosti koje se ne odnose na spašavanje života u Afganis Malo prije toga, 21. prosinca, talibanska vlast zabranila je sveučilišno obrazovanje za žene u cijeloj zemlji, u nizu mjera kojima brutalno guše slobode afganistanskih žena otkako su preuzeli vlast u kolovozu 2021. Na konferenciji za novinare koju je prenosila televizija, talibanski ministar visokog obrazovanja rekao je da su ženama zabranili pristup sveučilištima jer nisu poštovale islamska pravila odijevanja i druge "islamske vrijednosti"; među ostalim, problem je što studentice putuju bez muškog skrbnika. U ožujku je djevojkama zabranjen povratak u srednje škole.

" ĐAVAO NA PUTINOVOM RAMENU" STIŽE KANIBAL

NAJVEĆI JASTREB Svi pričaju o Prigožinu i Kadirovu, ali ovo je najopasniji čovjek u Rusiji: Zovu ga ‘đavlom na Putinovu ramenu‘ Pobijedi li Patrušev u unutarnjoj borbi za prevlast u Rusiji, rat bi se samo pogoršao, procjenjuju britanski analitičari Piše:Antonija HandabakaObjavljeno: 28. prosinac 2022. 23:22 Nikolaj Patrušev mogao bi za Ruse voditi pregovore o kraju rata u Ukrajini, kada i ako ih bude, spekuliraju engleski izvori. Britanski Telegraph pitao je stručnjake koga treba držati na oku iduće godine, a izbor je pao na predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti kojeg neki nazivaju "đavlom na ramenu Vladimira Putina". Upravo je Patrušev 21. veljače prošle godine, samo par dana prije početka invazije, na sastanku s ruskim predsjednikom koji je prenosila ruska televizija, Putinu savjetovao izravne pregovore s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, podsjeća Telegraph. A dok se glasine množe da bi Putin zbog propale invazije na Ukrajinu mogao izgubiti vlast, nagađa se i da bi njegovo mjesto mogao popuniti 71-godišnji general. Čak je i sir Richard Dearlove, bivši šef britanske kontraobavještajne službe, izjavio da će Putin do kraja godine biti interniran u sanatorij. Za razliku od drugih članova Putinova najužeg kruga, Patrušev nije blizak prijatelj, niti s ruskim predsjednikom igra hokej. Dvojica muškaraca znaju se iz vremena obavještajne službe FSB-a, na čijem je čelu Patrušev bio od 1999. do 2008. godine. Patrušev je držao pet pozicija na kojima je prije njega bio aktualni ruski predsjednik. Britanci podsjećaju da je britanska vlada 2016. godine zaključila da su operaciju ruskih agenata u kojoj je 2006. godine otrovan prebjeg Aleksandar Litvinenko odobrili Putin i Patrušev. Patrušev je bio u blizini i kod udara koji su uslijedili, primjerice na Krimu 2014. i onog (neuspješnog) u Crnoj Gori 2016. godine. Međutim, zapadne analitičare brine Patrušev fanatizam. Stručnjak za rusku politiku Mark Galeotti opisao ga je kao najopasnijeg čovjeka u Rusiji, "đavla na Putinovu ramenu". Patrušev godinama gura narativ da je Rusija u egzistencijalnom sukobu s Amerikom, a među teorijama urota koje promiče su i one da Sjedinjene Države vode politiku kontrole stanovništva poznatu pod nazivom "zlatna milijarda", da kradu organe ukrajinske siročadi, te da pokušavaju uzeti Sibir. RAT U RUSIJI VEĆ TINJA Svi Putinovi neprijatelji koji će mu, možda, doći glave: ‘Ovaj potez bio je prva naznaka urušavanja sustava‘ BORBA ZA MOĆ Tko će biti Putin poslije Putina? Radikali ga ismijavaju, oporba tvrdi: ‘Stiže kanibal!‘ Kada se govorilo o pregovorima s Amerikom prije početka invazije, Patrušev je zaključio da će "pregovori propasti". Od početka rata Patrušev se uz Ramzana Kadirova, čečenskog vođe odanog Putinu, i Jevgenija Prigožina, šefa plaćenika, tzv. ‘wagnerovaca‘, pokazao kao najveći "jastreb" u ratu protiv Ukrajine. Šansa da naslijedi Putina temelji se na dva elementa. Naime, trenutno se čini da bi Putina najprije mogli srušiti tvrdi nacionalisti zbog loših rezultata u ratu. Drugo, s obzirom da je dio KBG-ova klana na čelu Rusije, Patrušev zna kako okrenuti kremaljske političke vode na svoj mlin, za razliku od druge dvojice koji su glasni autsajderi uličnog tipa. Pobijedi li on u takvoj unutarnjoj borbi za prevlast, rat bi se samo pogoršao, procjenjuju britanski analitičari. On je, upozorava Telegraph, pozivao na upotrebu nuklearnog oružja. Traži širenje opsega mobilizacije i kaže kako rat ne smije završiti dok ukrajinski nacizam ne bude "sto posto iskorijenjen".

NAKON MOLOŠEVIĆA, KILOŠEVIĆ

PUHANJE U RATNE TRUBE Vučićeva repriza kninskih balvana dio je Putinova morbidnog plana: Rusi hoće balkanski front, a Srbi im daju na volej Moskva svakako želi, uz sve probleme koje ima u Ukrajini, ispustiti još jedan adut kojim može izazvati destabilizaciju ne samo Balkana nego i Europe Piše:Vlado VurušićObjavljeno: 28. prosinac 2022. 19:03 Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, u ova prednovogodišnja praznična vremena, nastavlja s prenemaganjem i stvaranjem "predratne " atmosfere straha i panike. Usred noći, kako bi efekt bio dojmljiviji i dramatičniji, posjetio je kasarne na jugu Srbije, prema Kosovu. Podsjetimo, podigao je bojevu gotovost vojske i policije do nivoa " uporabe oružja", (ruski i srpski mediji javili su da je bojevu gotovost podiglo i Kosovo, ali tamošnji ministra unutranjih poslova Xhelal Svecla je to opovrgnuo, jer iskreno to ne bi mogli ni napraviti bez odobrenja KFOR-a i ambasada, kao ni provesti "prijetnju" Albina Kurtija da će kosovske snage same " deblokirati barikade"). Srbi sa sjevera Kosova po već oprobanom receptu, iz 90-ih, i po direktivi Beograda, podižu barikade, a njegovi mediji u Srbiji pušu u ratne trube. Srbijanski povjesničar i analitičar Milivoj Bešlin, za beogradski Danas kaže kako su vatre koje se pale na sjeveru Kosova "dinamit pod balkansko bure baruta". - Svi oni koji prave reprizu kninskih balvana, a znamo da su 1991. bili navođeni iz Beograda, ponovo stvaraju atmosferu sukoba i guraju čitavu regiju u rizik i neizvjesnost – kaže Bešlin. On nadalje navodi kakva je u svemu pozicija Rusije i koliko je Vučić uvučen u rusko poderivanje Balkana. Bešlin smatra kako je ključni cilj "održavanje stanja zamrznutog konflikta na Kosovu " za koji tvrdi da je u "prvorazrednom ruskom interesu", kako bi se taj sukob, "po želji režima u Kremlju, odmrznuo i otvorio balkanski front kao Putinova rezervna opcija u trenutku kada ima velikih problema u Ukrajini". Ruski proxy rat - Balkanski front Putinu je neophodan kako bi zamaskirao ruski poraz u Ukrajina, kaže Bešlin. On smatra kako bi Putin Srbiju mogao iskoristiti da zakuha situaciju na Balkanu tuđim, odnosno srpskim rukama, kako kaže "ruski proxy rat na Balkanu". Za njega to bi Srbiju odvelo u katastrofu "koja još nije oružana, ali ni ona nije isključena" – zaključuje Bešlin. Iz Moskve stalno poručuju da "neće ostaviti Srbiju na cjedilu kada je u pitanju Kosovo". Glasnogovornica ruskog ministara vanjskih poslova Marija Zaharova porućila je da "potezi Prištine mogu izazvati veliki ratni sukob " te da EU i NATO i tamo raspoređene međunarodne snage, "ništa ne čine da spriječe sukob i progone Srba". Rusija svakako želi, uz sve probleme koje ima u Ukrajini, ispustiti još jedan adut kojim može izazvati destabilizaciju ne samo Balkana nego i Europe. Vučić joj tu stalno "daje na volej". Zastupnik oporbenog pokreta Ne davimo Beograd Radomir Lazović smatra da se manipulira životima Srba na Kosovu

KOLEKTIVNA PHIHOZA

Rusima sve teže pada rat, tržište antidepresiva divlja, ljudi počeli posezati za očajnim mjerama! Rat u Ukrajini i "djelomična mobilizacija" pogoršali su nadolazeću krizu mentalnog zdravlja Piše:Tomislav ŠoštarićObjavljeno: 28. prosinac 2022. 15:01 Od početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu, iz Rusije su preko neovisnih medija i drugih internetskih kanala dolazile različite informacije o tome kako Rusi doživljavaju i proživljavaju novu stvarnost života zemlje koja je u ratu i koja se našla pod zapadnim sankcijama bez presedana. Nakon što je Kremlj vlastitim akcijama, a potom i novim okolnostima na globalnom energetskom tržištu uspio dobrim dijelom, barem za sada, ublažiti udar na rusku ekonomiju i nakon proturatnih prosvjeda koji su ugušeni represijom, a potom i zakonom koji kriminalizira ‘diskreditiranje‘ ruske vojske te tzv. širenje lažnih informacija o ‘specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini, društvena situacija se u Rusiji više-manje stabilizirala. Tijekom ljeta, rat je bio daleko od ruskih gradova i građana, koji su uživali u prešutnom sporazumu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, na temelju kojeg on već dva desetljeća vlada zemljom, a koji bi otprilike glasio: Vi se ne petljajte u politiku pa vas vlast vas neće dirati, a zauzvrat će osigurati i kakvu-takvu gospodarsku stabiln No, mnogi su zapadni i ruski neovisni analitičari upozoravali da će s približavanjem jeseni kopniti ljetni optimizam te će se Rusi s približavanjem zime ipak morati suočiti s novom realnošću - općedruštvenom, političkom i ekonomskom - koju je oblikovao Putinov rat protiv Ukrajine. Do toga je, zapravo, došlo i prije početka zime, točnije s proglašavanjem "djelomične mobilizacije" ove jeseni, nakon čega su, prema nekim procjenama, stotine tisuća Rusa sposobnih za služenje vojske pobjegle preko granice u zemlje u koje mogu ući bez vize - što kada su u pitanju zapadne zemlje, nije slučaj. A sa zapinjanjem ruske vojne kampanje te potom ponižavajućim povlačenjima, sumnje i podijeljenost u ruskom društvu počele su rasti. Rat, izolacija i kriza mentalnog zdravlja Kakvo je raspoloženje među građanima u posve promijenjenim okolnostima, prije nekoliko je dana pokazala i - doduše službeno neprovjerena - snimka koja se pojavila na društvenim medijima, a na kojoj se vidi kako jedan građanin negdje u Rusiji iz autobusa izvlači i izbacuje van stariju ženu, navodno zato što je kritizirala rat u Ukrajini. Neovisni ruski The Moscow Times sada donosi izvještaj o tome kako izgleda život Rusa u ovom trenutku s obzirom na događanja u Ukrajini, međunarodnu izolaciju i slično, što sve, kako navodi medij, uzrokuje ‘krizu‘ mentalnog zdravlja ruskih građana, koja je zapravo krenula ubrzo nakon početka invazije. Jedan od ruskih građana koji pati od takvih tegoba je Boris, koji je prvi put u životu, navodi The Moscow Times, antidepresive počeo uzimati krajem veljače, nedugo nakon što su ruski tenkovi prešli granicu s Ukrajinom. Ovaj 33-godišnji glavni inženjer u jednoj moskovskoj građevinskoj tvrtki prevladao je veliku krizu mentalnog zdravlja tijekom pandemije covida-19 bez odlaska liječniku ili uzimanja tableta. No, ovaj put je otkrio da se ne može s novonastalom situacijom sam nositi. "Čim je počeo rat, shvatio sam da će moja obitelj morati emigrirati i da ćemo se suočiti s mnogim teškoćama", rekao je Boris, koji je želio ostati anoniman kako bi mogao slobodno govoriti. "Da sam sve pokušao sve riješiti ne pazeći na sebe, loše bi završilo", dodaje. Rat u Ukrajini i "djelomična mobilizacija" pogoršali su nadolazeću krizu mentalnog zdravlja, prema riječima stručnjaka za mentalno zdravlje, pacijenata i drugim stručnjacima koji su govorili za The Moscow Times. Istovremeno, Rusija se suočila s raširenom nestašicom lijekova uzrokovanom ratom, zbog čega su ljudi bili prisiljeni posegnuti za krajnjim mjerama kako bi nabavili lijekove koji su im potrebni. Iako službenih podataka o trenutačnim stopama depresije nema, istraživanje koje je provelo moskovsko Sveučilište Sečenov ranije ove godine, pokazalo je da se svaki treći Rus osjećao depresivno ili tjeskobno, otprilike na istoj razini kao 2020. godine, na vrhuncu pandemije. Enorman rast potrošnje antidepresiva Osim toga, ruski su građani kupili 50 posto više antidepresiva u prvih devet mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem 2021., prema podacima agencije za digitalno praćenje podataka, koje je ranije ove godine objavila državna novinska agencija TASS. "Za neke osobe mobilizacija je bila takav šok da je značajno promijenila njihovo stanje svijesti. Mnogi su iskusili jake osjećaje straha uz osjećaje nestvarnosti onoga što se događa", kaže klinička psihologinja Galina Lajševa. Iako takve akutne reakcije ne traju dugo, Lajševa ističe da ih često zamjenjuju dugotrajna stanja, uključujući kroničnu anksioznost i depresiju. SVE ŠTO MORATE ZNATI 5 scenarija rata u 2023.: ‘Ukrajina će vratiti teritorij i pobijediti! Zašto? Zbog ove 2 stvari‘ Šefa ruske vojske nazvali pe***om, u bunkeru kod Bahmuta odmah im osvanuo - Prigožin! Sve Putinove pogreške: Samim pokretanjem rata je izgubio i sad toga postaje svjestan Bakica u autobusu kritizirala rat u Ukrajini. Rulja ju je doslovce izbacila kroz vrata vozila Marketinška stručnjakinja Polina (35), koja je također tražila da ostane anonimna kako bi mogla govoriti o temi svojeg mentalnog zdravlja, rekla je kako je potražila liječničku pomoć u listopadu te joj je prepisan lijek Cipralex u kombinaciji sa Xanaxom, kako bi joj pomogli u upravljanju tjeskobom i napadima panike. "Moj ‘društveni balon‘ prilično je homogen - svi su protiv rata i svi su prestravljeni", kaže Polina, dodajući kako poznaje mnoge druge koji su tijekom ove godine počeli uzimati antidepresive. Osjećaj života u stanju neizvjesnosti jedan je od najčešćih problema zbog kojih Rusi traže pomoć terapeuta, prema riječima psihologa i organizacija koje se bave skrbi za mentalno zdravlje, a koje je prošlog mjeseca citirao ruski medij RBC. Često se čini da skokovi u stopama depresije koreliraju s dramatičnim događajima tijekom sukoba. Primjerice, Rusi su potrošili četiri puta više sredstava nego inače na antidepresive neposredno nakon invazije u veljači, a potražnja za uslugama psihološke pomoći naglo je, navodi The Moscow Times, porasla nakon objave "djelomične mobilizacije" Lajševa kaže da su tipični problemi visoka razina tjeskobe, loše raspoloženje, poremećaj sna, apatija i poteškoće s koncentracijom, kao i smanjena fizička i društvena aktivnost. Prije pokretanja rata, dugogodišnji nedostatak javnog financiranja usluga mentalnog zdravlja i šira društvena stigma značili su da mnogi Rusi, osobito izvan Moskve i St. Petersburga, nisu tražili pomoć za rješavanje problema poput ovih. Međutim, istovremeno dok su stope depresije porasle, mnogim građanima je sve teže nabaviti lijekove koji su im potrebni. Nestašice su uzrokovane ratom poremećenim opskrbnim lancem i logističkim problemima, međunarodnim sankcijama i odlaskom velikih zapadnih farmaceutskih tvrtki s ruskog tržišta. Nestašica lijekova - odlazak zapadnih tvrtki i poremećaj lanaca opskrbe Isporuke antidepresiva Zoloft (Sertraline) Rusiji obustavljene su u listopadu, a lokalni ogranak multinacionalne kompanije Pfizer tvrdi da je do obustave došlo zbog "tehničkih problema". Ruske vlasti, pak, navode da je razlog tome prevelika potražnja. Druge popularne antidepresive - uključujući Anafranil (klomipramin), Velaxin (Venlafaxine) i Ixel (Milnacipran), također je bilo teško pronaći. "Tri moja lijeka su nestala (iz ljekarni) u svim regijama Rusije - Anafranil, Ixel i neuroleptik Quentiax", kaže 42-godišnja Jevgenija, poduzetnica iz Moskve, koja je također zatražila anonimnost. Ona je te lijekove uzimala zadnjih 11 godina. Očajnički pokušavajući osigurati pristup lijekovima koji su joj bili potrebni, ona je putem kanala za razmjenu poruka na Telegramu pronašla muškarca koji je imao zajamčenu zalihu Anafranila i koji je bio spreman preprodati lijek. Međutim, jednom prilikom Jevgenija nije bila na mreži dva dana i muškarac je prodao novu seriju Anafranila drugoj osobi. "Bacila sam mu se pred noge (naravno, u virtualnom smislu). Napokon mi je dao dva blister pakiranja. Nije bilo dovoljno. Morala sam smanjiti svoju dnevnu dozu i zbog toga se nisam osjećala dobro", rekla je. Druga je mogućnost nabavljanje antidepresiva iz inozemstva, posebice iz Turske, Gruzije, Kazahstana i Armenije, gdje se mogu kupiti bez recepta i često su mnogo jeftiniji. "Troje različitih ljudi donijelo mi je Anafranil SR (iz inozemstva) u proteklih nekoliko mjeseci", kaže novinarka Darija Šipačeva, koja živi u Moskvi i pati od kliničke depresije. Nedavno je, navodi, uspjela pronaći šest pakiranja Anafranila SR u jednoj moskovskoj ljekarni, iako će joj to potrajati samo mjesec dana. "Ne znam što ću tada. Cijelo vrijeme živim u limbu", rekla je Šipačeva za The Moscow Times. Malo tko očekuje da će stope depresije pasti sve dok borbe u Ukrajini traju, dok bi još jedan krug mobilizacije mogao još više pogoršati mentalno zdravlje nacije. Boris, inženjer s početka teksta, napustio je Rusiju u rujnu, nedugo nakon početka mobilizacije. Između ostalog, uspio je sa sobom ponijeti i šestomjesečnu zalihu antidepresiva Fevarin (Fluvoxamine) u svoj novi dom u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana. "I ja bih volio započeti s terapijom", zaključio je.

NAFTA, KOVID I FAKTOR KLASNOG SUSTAVA, TVORE IDEALNU SPREGU ZEMALJSKOG PAKLA

PIJANE PROGNOZE Cijene nafte pale ispod 83 dolara, trgovce brine val zaraze covidom u Kini Trgovce brine veliki broj zaraženih u bolnicama nakon što je Peking virusu odlučio dodijeliti endemski status Piše:HinaObjavljeno: 28. prosinac 2022. 17:42 Cijene nafte pale su u srijedu ispod 83 dolara budući da je trgovce zabrinuo novi val zaraze covidom u Kini, najvećem svjetskom uvozniku, zasjenivši očekivanja oporavka potražnje nakon ublažavanja strogih mjera suzbijanja koronavirusa. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 1,69 dolara nego u vrijeme jučerašnjeg zatvaranja trgovine i iznosila je 82,64 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,55 dolara nižoj cijeni, od 77,98 dolara. Trgovci pozorno pratte vijesti iz Kine o novom valu zaraze covidom 19. Kina je priopćila da će 8. siječnja ukinuti obaveznu karantenu za strance, signaliziravši pomak prema ublažavanju strogih ograničenja na granicama. Uprava za civilno zrakoplovstvo rekla je da će do ljeta iduće godine u potpunosti obnoviti pretpandemijske procedure letenja. Trgovce pak brine veliki broj zaraženih u bolnicama nakon što je Peking virusu odlučio dodijeliti endemski stat Na svjetskim su tržištima cijene nafte oštro pale i prošloga tjedna: Optimizam ipak ubija broj zaraženih covidom u Kini... NEGATIVNA SPIRALA Cijene nafte prošloga tjedna pale, nakon tri tjedna rasta. Ovo nisu dobre vijesti, no iz Kine stiže tračak nade “Potražnja u Kini teško će se oporaviti u dogledno vrijeme, unatoč ublažavanju covid ograničenja, budući da su aktivnosti građana na otvorenom naglo smanjene s obzirom na ogroman (broj) zaraženih", rekao je Leon Li iz CMC Marketsa. Uteg cijenama bile su i pripreme rafinerija u SAD-u za normalizaciju prerade u desetak postrojenja koja su bila zatvorena zbog zimskih oluja. Polarni val prekinuo je proizvodnju nafte i plina u Sjevernoj Dakoti i Teksasu, podsjeća Reuters. Značajniji pad cijena zakočila je vijest da će Rusija od 1. veljače zabraniti prodaju nafte zemljama koje su se pridružile inicijativi G7 i ograničile cijenu njezinih barela na 60 dolara kako bi joj ograničile prihod za financiranje rata u Ukrajini. Zbog praznika Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) ni danas nije objavila cijenu barela košarice nafte svojih članica. Prošli četvrtak stajao je 81,14 dolara.

SVI U PARTIZANE

Ribari, penzioneri, jahtaši... Do danas nitko nije znao kako su ti junaci zagorčali život Rusima Umirovljenici, studenti, mehaničari, bake i postali su partizani hersonskog podzemlja izvodeći smrtno opasne aktivnosti Piše:Robert BajrušiObjavljeno: 27. prosinac Jednog maglovitog jutra prije nekoliko mjeseci, Valentin Dmitrovič Jermolenko, ostarjeli ukrajinski ribar s bolesnim leđima i užasnim koljenima, spustio se niz uski kanal rijeke Dnipro, dok se njegov gumenjak probijao kroz maglu. Njegov grad, Herson, zauzela je ruska vojska, a na podu svog čamca, ispod ribarske mreže u crnoj plastičnoj kadi, Jermolenko je sakrio tri rastavljene automatske puške. Dok je plovio po rijeci, naišao je ruski patrolni čamac. Zapovjednik koji je stajao na palubi oštrim je glasom zavikao: "Djede! Gdje ideš?" Nakon što je gospodin Jermolenko promrmljao nešto o nabavi ribe za svoju ženu, zapovjednik je naredio pretragu čamca. Mladi vojnik ušao je u brod i otišao ravno do crne plastične kade. "Što je to?" upitao je. Šezdeset i četverogodišnji Jermolenko, bio je toliko uplašen da je smočio hlače kada je ruski vojnik otvorio plastičnu kadu i došao na deset centimetara od skrivenog oružja. Ali očito nije želio zaprljati ruke i nikada nije podignuo ribarsku mrežu. Da je vojnik pronašao oružje, Jermolenko bi bio ubijen na licu mjesta. Ovako je ostao živ poput brojnih stanovnika Hersona koji su organizirali pokret otpora u okupiranom gradu, a sve u suradnji s ukrajinskim sigurnosnim službama. U desecima intervjua, stanovnici i ukrajinski dužnosnici, u razgovorima za The New York Times, opisali su kako su umirovljenici poput gospodina Jermolenka, zajedno sa studentima, mehaničarima, bakama, pa čak i bogatim parom koji je popravljao svoju jahtu i ostao zatočen u gradu veći dio godine - postali partizani hersonskog podzemlja. Bilo je to kao u špijunskom filmu. Snimali su tajne videozapise ruskih trupa i poslali ih ukrajinskim snagama zajedno s koordinatama na karti. Koristili su kodna imena i lozinke kako bi puštali oružje i eksploziv pravo pred nos Rusa, a neki su čak formirali male napadačke timove koji su noću napadali ruske vojnike, čineći strah i paranoju koji su zavladali gradom dvostranim. ‘Nisam se pitao što radimo‘ Kad se ruska vojska žurno povukla sredinom studenog, što je možda najveća sramota dosad za Putinove ratne napore, Herson je postao moćan simbol. Saveznicima koji su doveli u pitanje odlučnost Ukrajine, i samim Ukrajincima koji su pretrpjeli toliko jada i smrti i trebali su tračak nade, a Herson je pokazao što je sve moguće. Sada kada su ruske snage nestale, ljudi slobodno govore o tome što su učinili, pa čak se malo i hvale. "Nikada se nisam pitao što radimo", rekao je Dmitro Jevminov, vlasnik jahte kojeg je Jermolenko regrutirao da skriva oružje i vreće s granatama u raznim brodogradilištima. "Nikad nisam znao da toliko volim svoju zemlju." Jermolenko i njegova žena, Olena, ne izgledaju kao pobunjenici. Upoznali su se u Hersonu 1978., ona je bila službenica u brodogradnji, a on je rođen u Bjelorusiji i upravo je izašao iz sovjetske vojske. Ugledao ju je kako se sunča na plaži uz rijeku Dnipro i ubrzo su se vjenčali, preselivši se u gradski kvart na obali rijeke koji se zove Otok, gdje ljudi na ovaj ili onaj način zarađuju za život od vode: pecaju, rade u brodogradilištima ili na servisiranju brodskih motora. Jermolenkovi su vodili posao s dimljenom ribom, i prije nekoliko godina otišli su u mirovinu. Nije prošlo dugo prije nego što su njihovi životi izokrenuti. Dana 24. veljače, prvog dana invazije, tisuće ruskih vojnika slile su se u Herson, koji je prije rata imao oko 300.000 stanovnika. Kao i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima, lokalni stanovnici, neki s vojnim iskustvom, udružili su se u skupinu poznatu kao snage teritorijalne obrane kako bi pokušali odbiti moskovsku vojsku. Jermolenko i njegov unuk teenager, koji se također zove Valentin, također su se prijavili. Dobrovoljci su imali su malo oružja, uglavnom stare lovačke puške, i što je još gore, ukrajinska vojska je donijela stratešku odluku da se povuče iz Hersona, ostavljajući lokalne borce same. Oni su ipak pokušali postaviti zasjedu ruskoj koloni nekoliko dana nakon invazije, ali su loše prošli, ostavivši najmanje 18 pripadnika milicije mrtvih na smrznutom tlu. Nakon toga hersonski otpor promijenio je taktiku. Otišlo se u podzemlje. Pripadnici lokalnih obrambenih snaga i drugi civili počeli su špijunirati ruske trupe u gradu. Ukrajinske sigurnosne službe su to poticale - nekoliko dana nakon izbijanja rata, postavile su posebne kanale na Telegramu i drugim servisima za razmjenu poruka kako bi ljudi mogli slati strateške savjete. Jermolenkovi su se dobrovoljno javili da prikupljaju informacije iz svog susjedstva. Budući da su tako dugo živjeli na Otoku, poznavali su sve, a Jermolenko je održavao kontakte unutar ukrajinske vojske sa svojim vezama unutar snaga teritorijalne obrane. On i supruga su svakodnevno primali desetke video zapisa, audio datoteka i izvještaja o ruskim trupama koje se kreću kroz njihov grad - koliko ih je bilo, kakva su vozila koristila i njihov smjer kretanja.

MARINA VUČIĆ

· 2h Mama mora na operaciju. Tata dočekao razlog da pije. Nemam energije ni psa prošetati na suncu. Posao čeka, a ne može čekati. Ja se samo pitam kako odrasli ljudi ovakve stvari podnose da se ne raspadnu. Sramim se sebe i svojih suza.

,MJESTO POD SUNCEM GDJE POSVE NESTAJE ČOVJEK

UZNEMIRUJUĆE Šokantne prakse tajnog šerijatskog odreda za bičevanje: ‘Ima ih samo 8! Sve su žene, a pogreške se ne toleriraju...‘ "Što se ruka više povuče unatrag, to je bič jači. Trenirala sam neke žene koje znaju udariti, ali su bile previše empatične", ističe njihova trenerica Piše:L.G.Objavljeno: 28. prosinac 2022. 15:10 <p>Pripadnica odreda ženskih bičevateljica u Banda Acehu, Indonezija</p> Pripadnica odreda ženskih bičevateljica u Banda Acehu, Indonezija Ovako izgleda jedan sasvim uobičajeni dan u Banda Acehu, indonezijskoj pokrajini koju uređuje šerijatski zakon. Službenici — uglavnom muškarci — iz šerijatske policije okupljeni su u Taman Sariju, popularnom javnom parku u srcu grada. Među oskudnom gomilom je skupina studentica i fotoreportera. Usred parka kleči žena. Optužena je za "zločin" - susret s muškarcem koji joj nije muž. Dok policajac čita "optužbe", druga žena, od pete do glave odjevena u smeđi džilbab, pokrivenog lica, sprema se sa dugačkim š Chaideer Mahyuddin/Afp Na dogovoreni znak zadaje udarce po leđima optužene - točno 22 puta, piše Vice. Javna bičevanja su nešto najobičnije u Acehu, konzervativnoj pokraji u zemlji koja ima najveću muslimansku populaciju na svijetu. Bičevanje je jako popularno i obično dobro posjećeno. Međutim, ono što je neuobičajeno je da bičevanje provodi žena, službenica šerijatske policije. Žena, po običaju pokrajine, mlati ženu. Prema riječima Muhammada Rizala, šefa šerijatske policije u Acehu, ideja da se uvede odred ženskih bičevateljica rezultat je želje sustava da se uhvati u koštac s problemom rasta kriminala među ženama. Šerijatska policija poduzima, kaže, velike napore kako bi od javnosti sakrila identitete bičevateljica. Brine se o mogućoj odmazdi ili drugim oblicima osvete. Banda Aceh, glavni i najveći grad pokrajine, koji ima 252.899 stanovnika, ima četiri žene bičevateljice. U cijeloj provinciji ima 8 žena bičevatel VICE World News razgovarao je s dvije žene bičevateljice koje su tražile anonimnost. Identificiraju se pseudonimima. Mariam, prva žena bičevateljica u Acehu, željela je postati odvjetnica, ali se umjesto toga pridružila šerijatskoj policiji 2006. “Nikada nisam razmišljala o tome da postanem bičevalka, ali kada je donesen ovaj propis, bila sam spremna na to”, rekla je ova majka četvero djece za VICE World News.

VIŠAK PAMETOVANJA NASRED KONKRETNIH NEČINJENJA TJERA DRUŠTVO U AMBIS

premium vijesti sport j2 kultura video novac scena pretplata login EKSTREM ZA EKSTREMOM Amerika je paralizirana: ‘Ciklonska bomba‘ je protutnjala, a sada stiže - ‘nebeska rijeka!‘ Oluja, izazvana sustavom niskog tlaka na sjeverozapadu Tihog oceana, u ponedjeljak navečer izazvala je poplave diljem zaljevskog područja San Francisca Piše:Iva BadanjakObjavljeno: 28. prosinac 2022. 11:32 <p>Prizori iz Buffala</p> Prizori iz Buffala Joed Viera/Afp Facebook Twitter Messenger E-mail Dok veći dio istočne obale SAD procjenjuje štetu koju je prouzročila zimska oluja, zapad zemlje priprema se za "atmosfersku rijeku" - ekstremni vremenski događaj koji će donijeti jake kiše i snijeg. Atmosferske rijeke su dugačka, uska područja u atmosferi ispunjena velikom količinom pare koja se, kada dođe do kopna, oslobađa kao kiša na nižim nadmorskim visinama ili kao snijeg na višim nadmorskim visinama. Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) naziva ovaj fenomen "nebeskom rijekom". Oluja, izazvana sustavom niskog tlaka na sjeverozapadu Tihog oceana, u ponedjeljak navečer izazvala je poplave diljem zaljevskog područja San Francisca. Nacionalna meteorološka služba (NWS) izdala je upozorenja o poplavama u dijelovima središnjeg i sjevernog dijela Kalifornije. "Jaka pacifička oluja nastavit će s udarima jakih vjetrova iznad većeg dijela zapadnog SAD-a. Očekuju se jake kiše duž obale i planinskih područja u Sierri i Stjenjacima do srijede navečer", izvijestila je NWS. Oluja donosi prekomjerne padaline koje bi mogle izazvati bujične poplave i odronjavanje blata i kamenja. Najveći rizik od poplava i klizišta je na opožarenim područjima. Do utorka navečer, obilne padaline poplavile su ceste diljem Kalifornije, a jaki vjetrovi rušili stabla i grane, stvarajući nove opasnosti za putnike.

ZAŠTO JE ZATAJILA DRUŠVENA REVOLUCIJA NASRED TEORETSKOG IZOBILJA ?!

‘KANARINAC U RUDNIKU‘ Mračno upozorenje sa sjevera Europe, inflacija probila nestvarnih 20%: ‘Ne kupuje se ništa! Samo najjeftinija hrana..‘ Ovo je zabrinjavajuća poruka za ostatak kontinenta na kojem bi inflatorni pritisak mogao ostati visok tijekom zime i proljeća Piše:L.G.Objavljeno: 28. prosinac 2022. 12:23 Kada je inflacija ove godine u Litvi dosegnula gotovo nezamislivih 20 posto, stanovnici juga te baltičke zemlje počeli su ne stezati nego sjeći remen. "Ljudi sve manje kupuju. Teško je. Nosi se ono što se ima, ne kupuje se ništa", kaže Laima, 58-godišnja Litvanka koja prodaje čarape i drugu odjeću iz prtljažnika svog automobila. S druge strane glavne ceste u Sangrūdi, uspavanom selu od 200 ljudi blizu granice s Poljskom, ista priča, piše Financial Times. "Kad je izbio rat, ljudima je pala kupovna moć i počeli su štedjeti", priča Gintarė, 32-godišnja blagajnica. "Poskupjelo je sve, gorivo i grijanje, struja porezi... A hrana je ostavljena kao zadnja stvar na koju treba misliti. Ljudi kupuju samo najjeftiniju robu, sniženu." Inflacija raste na čitavom Zapadu, ali malo je zemalja doživjelo takvu galopirajuću inflaciju poput Estonije, Latvije i Litve, gdje je inflacija porasla iznad 20 posto ovog ljeta i još uvijek je iznad 21 posto u sve tri zemlje. Iako postoje neki lokalni čimbenici koji bi objasnili dio inflacije, kreatori politike na Baltiku upozoravaju kako bi se drastičan cjenovni pritisak mogao razviti diljem Europe tijekom sljedeće godine, čak i ako glavna stopa inflacije dostigne vrhunac. Mārtiņš Kazāks, guverner središnje banke Latvije, kaže da je Baltik "kanarinac u rudniku ugljena" u kontekstu vala inflacije koji je pogodio Europu. To je zabrinjavajuća poruka za ostatak kontinenta na kojem bi inflatorni pritisak mogao ostati visok tijekom zime i proljeća jer se cijene energenata povećavaju. Ekonomisti na Baltiku komentiraju kako su analitičari iz drugih europskih zemalja zapanjeni prividnim prihvaćanjem s kojim je javnost dočekala tako ekstremnu inflaciju. "Pitaju me kolege iz inozemstva: Zašto nema protesta?", kaže Greta Ilekytė, ekonomistica u švedskoj banci Swedbank, najvećoj banci na Baltiku.

UKRAJINA DANAS

VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA Kliješta za Bahmut, tajanstveni napadi duboko u Rusiji i potez koji se Putin suzdržavao napraviti Nema mira uzduž čitave linije bojišta, operacije su ipak koncentrirane na par jasno definiranih poteza Piše:Igor TabakObjavljeno: 27. prosinac 2022. 23 Utorak, 27. prosinca, ujedno je i 307. dan ovogodišnjeg intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Usprkos plašenjima iz Rusije, početak jedanaestog mjeseca agresije na Ukrajinu ipak karakterizira za ovaj dio godine iznimno toplo vrijeme s manje padalina – pa se i borbena sezona nastavlja u uvjetima obilnog blata te ograničenog kretanja izvan prometnica. Upravo zato, iako nema mira uzduž čitave duge linije bojišta, kopnene operacije su ipak koncentrirane na nekoliko jasno definiranih poteza – od kojih na nekima inicijativu i dalje ima Ukrajina (sjeverni Donbas, iznad rijeke Siverski Donjec), dok su Rusi svoja nastojanja koncentrirali nešto južnije, oko gradova Bahmut i Donjeck. Usprkos borbama, iz javno dostupnih izvora ne može se sa sigurnošću govoriti o bilo kakvim značajnijim pomacima bojišnice. Pa ipak, jasno je da se nešto bitno događa oko ruskih uporišta Svatove i Kremina, a ponešto manje stvari i južnije, oko Bilogorivke na Siverskom Donjecu, oko Jakovlivke i Soledara, te južno od Bahmuta – neposredno južno od grada (Opitne), te još malo južnije, u predjelu zapadno od okupiranih ukrajinskih sela Kurdjumivka i Ozarjanivka. No, pogledajmo to sve po redu. Izmještanje agresorskog zapovjedništva Prošlotjedni ukrajinski upad u zaselak Pidkuičansk, na samo desetak kilometara sjeverozapadno od Svatove, imao je navodno neproporcionalnog učinka na ruske snage koje brane tu zonu, a pričalo se i o povlačenju ruskih stožera iz Svatove dalje na istok. Jednako tako su i borbe koje zadnjih dana teku na prilazima ruskom uporištu Kremina navodno jučer utjecale na izmještanje tamošnjeg agresorskog zapovjedništva istočnije, u obližnji okupirani grad Rubižne. Dok je prilično jasno kako se stanje oko mjesta Svatove ipak stabiliziralo, s današnjeg gledišta nisu jasni efekti jakog ukrajinskog pritiska na Kreminu. Sameer Al-DOUMY/AFP Konkretno, ondje se govori o pristupanju do ceste P-66 koja iz Kremine ide na sjever do Svatove i dalje prema ruskoj granici – gdje se nagađa o ukrajinskom oslobađanju sela Plošćanka i Červonopopivka, oko kojih se već duže vode borbe – ali i s jugozapada, gdje se spominje ukrajinsko prilaženje (možda i oslobađanje) naselju Dibrova, te prilaženje rubu grada Kremina. Ono što je sigurnije - ne bi li smanjili pritisak na Kreminu, Rusi posljednjih dana intenzivno napadaju ukrajinski prostor odmah južnije, oko mjesta Bilogorivka kod Siverskog Donjeca, pa je to bila posebna meta i topničkih udara, iako bez vidljivog efekta na šire stanje stvari. Jednako tako, borbe se vode i uzduž fronte na jug, na prilazima Bahmutu, gdje za sada agresor nije uspio kapitalizirati svoje nedavno osvajanje sela Jakovlivka na cesti T1302, na oko 4 km sjeveroistočno od Soledara – gdje se već duže pokušava izvesti nekakav ozbiljniji prodor u dubinu ukrajinske fronte, u okviru stvaranja „sjevernih kliješta“ za obuhvat Bahmuta. Drugi krak tih „kliješta“, koji bi trebao ići južno od Bahmuta, također se ostvaruje iznimno polagano, bez obzira na velike žrtve agresora. Iako se krajem prošloga tjedna čulo o stabiliziranju stanja na samim sjeveroistočnim te istočnim prilazima Bahmutu, izgleda da je zadnjih dana posebno ojačao ruski pritisak neposredno južno od grada, gdje branitelji teškom mukom održavaju svoje položaje u prigradskom naselju Opitne. Jednako je neizvjesna situacija oko desetak kilometara južnije, oko nedavno okupiranih sela Kurdjumivka i Ozarjanivka – zapadno od kojih su smješteni kopneni prijelazi preko kanala za navodnjavanje „Siverski Donjec-Donbas“. Ogorčene borbe za zaustavljanje ruskog prodora Kako izgleda, ondje su u tijeku ogorčene borbe za zaustavljanje ruskog prodora preko kanala i dalje na zapad, gdje se bilježe ne samo kopneni sukobi već i ruska bombardiranja niza mjesta u pozadini (Oleksandro-Šultine, Kleban-Bik i obližnja Katerinivka) – koja su bitna za održavanje logističkog pravca prema zoni ukrajinskog uporišta Toreck, smještenog još desetak kilometara jugozapadnije. Iako se brojne razmjene topničke vatre bilježilo i dalje južno, oko Donjecka, pa kod Velike Novosilke i uz frontu u Zaporižju do rijeke Dnjepar, zadnjih se dana posebno vidjelo i teško te po stanovnike tragično bombardiranje nedavno oslobođenog grada Hersona. Za sada na tim potezima nije bilo bitnijih pomaka, usprkos navodnim ruskim napadima na ukrajinska uporišta kod Avdiivke, Marinke i Vugledara. Jednako tako na dugoj fronti kroz Zaporižje nije za vidjeti ni mnogo od ukrajinskih napadnih djelovanja, o kojima su se čule brojne najave – iako je taj splet vijesti izgleda dovoljno ozbiljan da se s ruske strane bilježe brojni fortifikacijski radovi u Zaporižju (posebno na prilazima Melitopolu, te oko Tokamaka koji sve više počinjen ličiti na zasebnu tvrđavu). Nema mira ni u ukrajinskom zaleđu I dok se ovakvo stanje na bojištima nastavlja, nema mira ni u ukrajinskom zaleđu. Iako ondje zadnjih dana nije bilo dodatnih većih valova ruskih napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, ipak se svakodnevno bilježe uzbune te sporadični napadi iz zraka. I ovoga se tjedna itekako nastavljaju ukrajinski problemi s makar elementarnom obnovom oštećenih sustava opskrbe građanstva strujom. I dok ukrajinski izvori izostanak novog vala zračnih napada intenzivno nastoje pripisati ruskom manjku preciznih zrakoplovnih oružja – lako bi moglo biti da se u Moskvi samo naslađuju promatrajući ukrajinske energetske probleme, čekajući s idućim napadima onaj trenutak kada se opet bude nazirao oporavak strujne mreže u Ukrajini. Za to vrijeme u oči upadaju slike iz Ukrajine u kojoj sve živo počinje funkcionirati na manje ili veće strujne agregate, što je onda izazvalo i oko 30 posto veći uvoz goriva iz inozemstva u prosincu, u usporedbi s prethodnim mjesecima. Ozbiljnost situacije jasno oslikava i činjenica da je Kijev radi štednje struje na duže ugasio dio svojih sustava javnog transporta na struju (tramvaje i trolejbuse), dok se aktivno radi i na osposobljavanju gradske vodovodne mreže za rad bez javne opskrbe strujom, te putem neovisnih agregata na oko 160 pojedinačnih crpnih stanica. No, od zadnjih velikih napada 16. i 19. prosinca pa do danas u većini Ukrajine su na snazi hitne redukcije, s tek povremenim prelaskom na unaprijed najavljena planska isključenja struje – a u Kijevu je kao veliki doseg objavljena činjenica da se gradsku struju mrežu stabiliziralo dovoljno da čitav grad bude u ujednačeno lošem stanju. Širom Ukrajine se postupno smanjuje razlika između potražnje za strujom te raspoložive proizvodnje (i mogućnosti transporta struje do potrošača), u čemu bi trebalo pomoći i oko 1,5 milijardi USD ciljane pomoći zapadnih saveznika. Kao otežavajući faktor pojavljuju se tu i ruski kibernetički napadi na energetska postrojenja, koji navodno prate zračna djelovanja agresora, a broje se u stotinama. Kako se jučer čulo iz službenih izvora, tom je prilikom spriječeno i gotovo 30 „superkritičnih“ situacija, kojima se među ostalim pokušavalo i gasiti pojedine sustave rasvjete te uništavati digitalnu infrastrukturu pojedinih regionalnih elektrana i termoelektrana. Imajući sve to u vidu, ne čudi onda ni činjenica da je u Ukrajini tijekom ove godine raseljeno ukupno oko 10 milijuna ljudi, od toga oko 7 milijuna interno, dok je oko 3,5 milijuna svoje pribježište potražilo u inozemstvu. Podjela oko proslave Božića Oni koji su ostali u Ukrajini, a osjećaju se kao vjernici, proteklih su se dana podijelili po pitanju slavljenja Božića. Naime, iako su još 2017. službeno Ukrajinska pravoslavna i Ukrajinska grkokatolička crkva usuglasile primjenu „revidiranog julijanskog kalendara“ te proslavu Božića 25. prosinca umjesto 7. siječnja – ta praksa je do danas ostala podijeljena, a oba se datuma obilježavaju kao praznici. Ipak, u ratnim se uvjetima proslava Božića prema gregorijanskom kalendaru (kojeg se pridržava i 9 od 15 pravoslavnih crkava) pokazala još jednim sredstvom postavljanja razlike između žrtve i agresora – tako da i ne čudi da su sve službene instance u državi vjernicima čestitale blagdan tijekom proteklih dana. No, kako smo već opisali, ni za Božić ondje nije bilo mira. Dapače, postalo je jako jasno da čak i sporadične priče makar o privremenom primirju idu na ruku agresoru – budući bi ruska strana takvu situaciju prvo i osnovno iskoristila za preslagivanje vlastitih snaga – baš kako se to sjećamo i iz doba Domovinskog rata u Hrvatskoj, i kako je to sada za Ukrajinu detektirao i glavni tajnik NATO saveza Stoltenberg. No to nije do kraja pokolebalo ukrajinsku stranu, od koje se prošloga tjedna čulo kako u veljači planira iznijeti svoj koncept za mir. U međuvremenu je ova ideja dobila i dodatne obrise ukrajinskim najavama kako se do kraja veljače planira održati „mirovni summit“ u organizaciji UN-a u New Yorku, s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom kao predsjedavateljem. Njega s ukrajinske strane za to kvalificira i činjenica da se „dokazao kao učinkovit posrednik i pregovarač, i što je najvažnije, kao principijelna i pristojna osoba“, a još nije jasno hoće li na taj međunarodni skup širokog opsega izričito biti pozvana i Rusija, kao zemlja agresor. Pomoć Ukrajini iz Finske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kazahstana... U blagdansko vrijeme se - osim rezimiranja raznih aspekata međunarodne pomoći ratom pogođenoj Ukrajini - ipak čulo i o ponešto dodatnih aktivnosti po tom pitanju. Finska je tako na sam Badnjak objavila kako planira slati svoj 11. paket vojne pomoći u Ukrajinu, vrijedan oko 28.8 milijuna eura, uz što se planira i slanje 20 vojnih instruktora u Veliku Britaniju (obučna misija „Interflex“). Ti će instruktori ondje biti itekako dobro došli, budući da ta država koja je ove godine obavila obuku oko 10.000 ukrajinskih vojnika – taj broj u 2023. misli udvostručiti.