ponedjeljak, 31. prosinca 2018.

SVE SAM JER SAM NIŠTA, TRUMP MI JE DRAG, MUJANAC I ORBAN. EU PRETVARAM U KONTINENT TRIJU MORA. I NUŽDIM SE NA BALKAN

CURE PRLJAVE TAJNE PANTOVČAKA Predsjednica na večeri s Bujancem nakon emisije protiv Plenkovića

    AUTOR: 
    • Marko Špoljar
  •  OBJAVLJENO: 
  • 31.12.2018. u 08:17
Boris Kovačev, Dragan Matić / CROPIX

Velimir Bujanec (D) tvrdi da se u svibnju 2017. godine predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović (L) pridružila večeri na kojoj je on bio s gostima svoje emisije Tihomirom Dujmovićem i Milanom Ivkošićem


Nakon što se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović riješila svog savjetnika za unutarnju politiku Mate Radeljića, što se tumači kao znak njenog napuštanja desnih pozicija i skretanja prema centru, odnosno približavanja politici predsjednika Vlade i HDZ-a Andreja Plenkoivća, desne snage počele se vraćati udarce.
Prvo ju je Radeljić optužio da je angažirala tajnu službu da, uz prijetnju, posreduje pri njegovu razrješenju, a jučer joj je udarac zadao i neslužbeni glasnogovornik krajnje desnice Velimir Bujanec.
Nakon što je predsjednica Grabar-Kitarović prije deset dana uručila vjerodajnice Jošku Paru kako bi taj diplomat napokon mogao stupiti na dužnost hrvatskog veleposlanika u Kraljevini Belgiji, na poziciju na koju je imenovan još sredinom 2018., ali je nije mogao preuzeti sve dok nije dobio predsjedničin blagoslov, voditelj i urednik emisije “Bujica” jučer je ustvrdio da je Kolinda Grabar-Kitarović vjerodajnice uručila čovjeku kojeg je osobno optužila za korupciju.
Sumnje
Bujanec tvrdi da mu je predsjednica na večeri u jednom poznatom zagrebačkom restoranu u svibnju 2017. rekla da je Hrvatska ostala bez vrijedne nekretnine gdje god je Joško Paro bio veleposlanik.
“Na večeri je iskazivala otvorenu sumnju u njegovu korumpiranost i tvrdila da je uzimao provizije kod prodaje zgrada naših veleposlanstava, a sada - nova Kolinda, uručuje Pari na Pantovčaku vjerodajnice i šalje ga za nagradu u Bruxelles! Na prestižno veleposlaničko mjesto Joško Paro odlazi ponajprije zahvaljujući prijateljstvu s Andrejom Plenkovićem, no da predsjednica u međuvremenu nije politički poklekla, možda bi kontroverzni diplomat danas bio na nekom drugom mjestu...”, poručio je jučer preko Facebooka.
“Nakon emisije u kojoj su mi gostovali Tihomir Dujmović i Milan Ivkošić, koji su žestoko kritizirali premijera Andreja Plenkovića, 22. svibnja 2017. godine”, govori Bujanec, “otišli smo na večeru na kojoj nam se na moj poziv pridružila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i jedan njezin savjetnik”.
Ovlasti
“Već prije sam primijetio, na jednoj ranijoj večeri, da je ona potpuno opravdano bila fokusirana na Joška Paru. Rekla je da je on uzeo proviziju prilikom prodaje svake od zgrada hrvatskih veleposlanstava u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u. To su točno njene riječi. Na moje pitanje kako to da mu se ništa ne događa ako je to istina, ona je rekla da nema nikakve izvršne ovlasti ili utjecaj da bilo što tu napravi. Aludirala je da Paro ima zaštitnika, očito Plenkovića. I onda me je zamolila da se medijski malo pozabavim time. I jesam. Nazvao sam glavnu urednicu jednog portala na kojem je objavljen tekst s tim podacima. Nakon toga i sam sam u jednoj od kasnijih emisija obradio temu vezanu uz Joška Paru i pritom iznio podatke koje mi je protiv njega iznijela predsjednica. Uskok je pokrenuo određene radnje protiv njega, ali nakon istupa Andreja Plenkovića i Gordana Jandrokovića u Saboru, nakon što su rekli da oni tu ne vide nikakav kriminal, svi postupci protiv Para su obustavljeni”, tvrdi Bujanec.
Kaže da je odlučio javno objaviti njihov razgovor jer ga je zgrozila činjenica da mu predsjednica države protiv jednog diplomata “uvjerljivo govori da je korumpiran”, a potom mu daje vjerodajnice kako bi mogao stupiti na dužnost veleposlanika u Belgiji.
Na pitanje tko je večeru platio i što se jelo odgovara: “Poznato je da predsjednica voli škampe i pjenušac i ona se toga držala tijekom večere, a mi smo jeli kamenice. A što se plaćanja tiče, ne bi bilo u redu da gošća plati račun”.
U Uredu predsjednice jučer nisu demantirali tvrdnje Velimira Bujanca.
Odbačene prijave
Na naša pitanja je li točno da se predsjednica 22. svibnja 2017. odazvala na poziv Velimira Bujanca i bila s njim na večeri, je li točno da je tijekom razgovora s Bujancem spominjala Joška Para i je li izrazila sumnju na njegovu korumpiranost, iz Ureda predsjednice poslali su nam sljedeći odgovor: “Možemo odgovoriti jedino na optužbe oko Joška Pare. I tu želimo naglasiti da je Državno odvjetništvo odbacilo sve prijave i navode protiv Joška Para. Predsjednica RH poštuje trodiobu vlasti i ne pada joj na pamet preuzimati ovlasti pravosudnih tijela. To bi bila zloporaba ovlasti”.
Je li počeo protuudar desnih snaga na predsjednicu Grabar-Kitarović nakon što je promijenila politički smjer?
- Ja sam unazad dvije godine jedini iz konzervativnog i suverenističkog dijela političkog spektra koji je kritizirao politiku predsjednice oko ključnih političkih tema poput Istanbulske konvencije i Marakeškog sporazuma. Čudi me što i drugi dosad nisu spoznali kakvu zapravo politiku vodi predsjednica Grabar-Kitarović, ali mi je ipak drago što napokon jesu - kaže saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović.
Na naše pitanje smatra li da se tu radi o pojedinačnom napadu ili najavi organiziranijeg napada desnih snaga na predsjednicu, zastupnik Zekanović kaže da nije upoznat s odnosima Bujanca i predsjednice pa to ne može znati.
Bivši predsjednik Ivo Josipović jučer je naglasio kako je zabrinjavajuće, pod uvjetom da Bujanec govori istinu, da predsjednica sumnje ili saznanja na korupciju u diplomaciji prijavljuje Bujancu, a ne nadležnim pravosudnim tijelima

nedjelja, 30. prosinca 2018.

"J..Š TU DRŽAVU KOJU SI STVARAO, A ONA TI DIJETE VRATI U KOVČEGU !"

DAVIDOV OTAC NAJAVIO DA SE NEĆE MICATI S TRGA DOK SE NE ISPUNE NJEGOVI ZAHTJEVI 'J...š tu državu koju si stvarao, a ona ti dijete vrati u kovčegu'

    AUTOR: 
    • Jutarnji.hr
  •  OBJAVLJENO: 
  • 30.12.2018. u 18:11


Screenshot/Facebook



Tisuće ljudi u nedjelju su u Banjoj Luci opet podržale skupinu "Pravda za Davida" i tražile ostavke vrha ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske zbog policijskog nasilja i prikrivanja istine o smrti Davida Dragičevića koji je pod nerazjašnjenim okolnostima pronađen mrtav u ožujku.
Prosvjedni skup predvodio je Davor Dragičević, otac ubijenog mladića, a na središnjem banjolučkom trgu ponovo su bile postavljene upaljene svijeće i crtež u obliku srca koje su komunalni redari pod policijskom zaštitom uklonili 25. prosinca zajedno sa figurom uzdignute šake, svojevrsnim simbolom otpora režimu Milorada Dodika.
Davor Dragičević i Suzana Radanović, Davidova majka jasno su kazali da je njihov glavni zahtjev ostavka ili smjena ministra unutarnjih poslova RS Dragana Lukača kojega smatraju izravno odgovornim za sinovljevu smrt, ali i za slanje policije na narod ranije ovog tjedna.
"Natrag nema, jer natrag nemam gdje", kazao je Davor Dragičević ističući da zahtjev za ostavkama policijskih dužnosnika nije postavljen na pamet već za njeg postoje jaki razlozi temeljeni na činjenicama.
Ne padnu li ostavke, najavio je Dragičević, zahtjevi će biti sve radikalniji, a prosvjedi na Trgu Krajine neće prestati.
Postoji snimka otmice Davida Dragičevića kao i dokazi da je on šest dana bio zatočen i zlostavljan prije nego što su ga "ubili Srbi", ustvrdio  je i ocijenio da je policija 25. prosinca kada ih je privodila pokušala ubiti njega i članove njegove obitelji. Za sve to držiodgovornima ministra Lukača, ali i Dodika.
"Milorad Dodik je najveći zločinac i Dragan Lukač", uzviknuo je Dragičević, a na spominjanje imena dvojice dužnosnika mnoštvo je burno reagiralo uzvicima negodovanja.
Suzana Radanović je kazala da njoj i Davoru nikakva Dodikova pomoć više ne treba jer je on, kako tvrdi, ranije sve mogao riješiti za dva sata da je htio, ali nije smio upravo zbog Lukača.
"Traktor je za njega (Dodika), on ni za što drugo nije", kazala je Radanović.
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dodik je ranije nudio da se pridruži prosvjedima skupine "Pravda za Davida" pod uvjetom da se oni usmjere na pravosuđe, no u nedjelju je ustvrdio da su prosvjedi postali politički motivirani i da su dio "specijalnog rata" koji se vodi protiv RS.
Dodikova je teza da iza prosvjeda stoji ponajprije politika Velike Britanije s ciljem rušenja vlasti no dokaze za to nije ponudio.
Kazao je i da neće dopustiti da "ulica modelira politiku u RS".
Radanović je ustvrdila da postoje jasni dokazi da je "policija ubila" njezino dijete.
"Kome bi palo na pamet iz čista mira optužiti policiju da je ubila dijete. Postoje dokazi, a pitanje je Lukaču i Dodiku  tko je toliko jak da ga se štiti", kazala je Davidova majka.
Lukača kojega drži najvećim krivcem za sve što se zbiva, pozvala je da odmah podnese ostavku ili će se suočiti s prosvjedima koji neće prestati.
"Sad ili nikad", kazala je Radanović i upozorila da je pitanje hoće li se opet pružiti prilika za obračun sa zločincima kakva sada postoji.
Prosvjednicima se pridružio i Boris Malagurski, redatelj iz Srbije, rekavši da je morao doći iz Beograda i pružiti potporu pravednoj borbiljudi koji traže istinu i slobodu.
" 'Pravda za Davida' nije političko nego pitanje ljudskosti", kazao je Malagurski u Banjoj Luci.
Davor Dragičević je nakon svega poručio: "J...š tu državu koju si stvarao, a ona ti dijete vrati u kovčegu". Na kraju je najavio da skpova poput ovoga u nedelju više neće biti, ali će sam ostati na Trgu Krajine", a napadnu li ga poginut će časno i pošteno za svoje dijete".


Davor Dragičević objavio je jučer otvoreno pismo sa svojim zahtjevima koje prenosimo u cijelosti:
"Zahtjev za ostavku
1. Dragana Lukača
(ministar unutrašnjih poslova RS)
2. Darka Ilića
(načelnik uprave za organizirani kriminal)
3. Darka Culuma
(direktor policije RS)
4. Željka Karana
(patologa i načelnika zavoda za sudsku medicinu RS)
5. Želimira Lepira
(tužitelja)
6. Dalibora Vrece
(tužitelja)
Zbog njihove upletenosti u nedopuštene radnje sprječavanja dokazivanja i zataškavanja ubojstva mog sina Davida Dragičevića kako bi se na taj način zaštitile institucije Republike Srpske. Jer je očigledno da Lukač i ostali više ne uživaju podršku svojih suradnika, građana, a po našim saznanjima i dobar dio pripadnika policije nije za njih.
U interesu građana inzistirat ću da svi navedeni daju ostavke jer su ovo namjerno uradili kako bi ukrali vrijeme i pomogli ubojicama. Ostavke zahtijevam zbog moralnih razloga a njihovu kaznenu odgovornost će utvrditi tužiteljstvo BiH.
Da se do 30.12. do 18:00 h, tj. do početka skupa PzD, uhite: Filip Culum, Đorđe Rađen, Zoran Bošnjak, Mikica Marjanac, Siniša Kojdić, inspektor Bojan Karanović. Također da se pod mjere nadzora stave ostali neimenovani koji su održali kriminalnu press konferenciju MUP-a RS 26.3. gdje su drugi put ubili Davida Dragičevića. Ovim našim zahtjevima rok ispunjenja je 30.12., nedjelja, do 18:00 h. Ne budu li ispunjeni ovi naši zahtjevi, mi ne odlazimo s trga Davida Dragičevića, i za sve ostalo što se bude događalo poslije tog momenta isključivu odgovornost snosit će Milorad Dodik, Željka Cvijanović, svi pripadnici MUP-a RS i tužilaštvo RS.
"Mojim uhićenjem jasne su njihove namjere"
Samim činom moga hapšenja, majke Suzane, bliskih ljudi oko nas, dana 25.12. i okolnosti koje su dovele do tog čina meni je jasno, a i svim ljudima koji su stali iza mene i mog ubijenog sina Davida Dragičevića, kakve su njihove namjere. Jasno i glasno kažem da to neću ni dozvoliti ni dopustiti. Ubili su mi dijete i stat ću ispred ljudi koji me podržavaju i ako treba u toj borbi dat ću prvi svoj život za Davida Dragičevića Đakca i za ljude koji stoje iza mene i mog sina.
Mir i dostojanstvo smo pokazivali svima preko 10 mjeseci i jedino što smo dobili od tih institucija, tj konkretan odgovor je dan 25.12. kad su pokušali na nelegitiman način i nezakonski da nas ubiju i da nas unište. Čitav svijet je vidio prekomjernu upotrebu sile nad golorukim narodom, ženama, djecom i prema nedužnim građanima ove države.
Pored slika koje su obišle svijet policijska brutalnost je dostigla svoj vrhunac unutar policijske stanice mimo očiju javnosti gdje su ljudi bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju što ministar policije negira.
Samim činom MUP-a RS i tužilaštva RS neću dozvoliti da budem ubijen i likvidiran kao i moj pokojni sin David Dragičević i jedino što meni preostaje i ljudima oko mene jeste da u ovoj borbi idemo do kraja. Oprosta i zaborava nema. Sasvim svjestan činjenice i odgovornosti prema ljudima koji su stali uz mene, pozivam međunarodnu zajednicu i sve njihove predstavnike u BiH da u okviru svojih nadležnosti reaguju pod hitno kako bih ja dobio zadovoljštvinu a ljudi koji me prate posljednjih dana predstojeće praznike dočekali u svojim domovima a ne na ulici.

TREĆA, I NAJVJEROJATNIJA SREĆA, JEST U TOME ŠTO VAM TA MALVERZCIJA SA IZVIZNO RADNOM STOKOM NEĆE DUGO TRAJATI

Na hrvatskoj poslovnoj sceni sve više stranaca preuzima visoke upravljačke pozicije

Zagreb, 060313.
Novinar Jutarnjeg lista Adriano Milovan.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
AUTOR:
OBJAVLJENO:
30.12.2018. u 15:23
, Image: 295487764, License: Royalty-free, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful;
Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Cultura RF
Profimedia, Cultura RF

Ilustracija

Davor Tomašković, nekadašnji čelni čovjek Tvornice duhana Rovinj koji je posljednjih pet godina vodio Hrvatski telekom, posljednji je u nizu visokorangiranih hrvatskih menadžera koji napuštaju dosadašnju poziciju. Kako su, naime, ovih dana objavili iz HT-a, Tomaškovića će u stolcu šefa HT-a 1. travnja sljedeće godine zamijeniti Grk Konstantinos Nempis kojeg je na tu poziciju imenovao Nadzorni odbor HT-a.
Nempis u HT dolazi iz grčke OTE Grupe čiji je najveći dioničar, baš kao i u HT-u, Deutsche Telekom. U OTE-u je dosad radio na poziciji izvršnog komercijalnog direktora za segment privatnih korisnika, a u HT-u ističu da je iza njega više od dva desetljeća iskustva u telekomunikacijskoj industriji. Dakle, postavljanjem na čelno mjesto HT-a Nempis “avansira”, no promijenit će mjesto rada, odnosno Atenu zamijeniti Zagrebom.
Što se tiče Tomaškovića, njegova sudbina, i razlozi odlaska zasad nisu poznati. Iz HT-a su jedino otkrili da će karijeru nastaviti izvan DT Grupe. To je, moglo bi se reći, slabiji ishod u odnosu na njegova prethodnika Ivicu Mudrinića koji je HT-om upravljao 15 godina, nakon čega je Zagreb zamijenio Bonnom, odnosno središnjicom DT-a.
HT nije jedina hrvatska kompanija iz telekom industrije kojoj su na čelno mjesto vlasnici postavili strani kadar. Tako se na čelu A1, dosadašnjeg Vipneta, nalazi Jiří Dvorjančanský, češki kadar s velikim iskustvom u telekom industriji.
“Sječa menadžmenta”, odnosno zamjena domaćih rukovodećih kadrova stranima u tvrtkama koje su u vlasništvu inozemnih kompanija, sve je češća pojava i u Hrvatskoj. To je proces koji se u Hrvatskoj tiho događa već godinama, a HT je samo vrh sante leda. Pritom je dovoljno prisjetiti se većih banaka u stranom vlasništvu koje su većinom dobile strane direktore. Na čelu Erste banke još od 1. svibnja 2015. nalazi se Christoph Schoefboeck, na čelu Raiffeisena je Michael Georg Müller, OTP bankom, koja se nedavno spojila sa Splitskom, upravlja Balázs Békeffy, a Sberbankom od ove godine rukovodi Csaba Soós.
Strani zamjenici kao kočnice
Na čelu dviju najvećih hrvatskih banaka i dalje su domaći kadrovi. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke je Miljenko Živaljić, dok je čelni čovjek PBZ-a Dinko Lucić. No, i jedan i drugi u radu i odlučivanju imaju “kočnice” u vidu zamjenika koje su im iz svojih redova postavili strani vlasnici banaka. U slučaju Zabe zamjenik predsjednika Uprave je Claudio Cesario, dok je u slučaju PBZ-a na drugom rukovodećem mjestu u banci Alessio Cioni. K tome, talijanski vlasnici postavili su i čelne ljude nadzornih odbora obiju banaka pa je tako predsjednik Nadzornog odbora Zagrebačke banke Simone Marcucci, dok se na istoj poziciji u PBZ-u nalazi Giovanni Boccolini, pokazuju podaci tih dviju banaka.
Strani menadžeri sve su prisutniji i u energetskom sektoru u Hrvatskoj. U skladu s pat-pozicijom koja vlada u vlasničkoj strukturi Ine, a u kojoj mađarski MOL ima najveći, ali ne i iznadpolovični, vlasnički udio, dok hrvatska strana drži oko 45 posto dionica, mjesto predsjednika Uprave tradicionalno drži mađarski kadar. Prije je to bio Zoltán Áldott, a sada je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon. S druge strane, hrvatskoj je strani prepušteno mjesto predsjednika Nadzornog odbora na kojem je sada Damir Vanđelić, nekadašnja uzdanica Adris grupe i nesuđeni hrvatski premijer.
Primjera u kojima su strani menadžerski kadrovi zamijenili domaće ne nedostaje i ima ih u svim sektorima. Nije mali broj onih koji takvu praksu stranih vlasnika hrvatskih tvrtki objašnjavaju tako što kažu kako su novi vlasnici iz inozemstva najprije iskoristili domaće menadžerske kadrove kako bi im vodili tvrtke koje su preuzeli na tržištu koje vlasnici, objektivno gledano, ne poznaju, barem ne u dovoljno dobroj mjeri. Drugim riječima, prema tim tvrdnjama, domaći menadžeri u vlasnički većinski stranim kompanijama u Hrvatskoj imali su zadaću da racionaliziraju poslovanje i “pripreme” teren za kasniji dolazak njihovih kadrova, i to u trenutku kad je glavnina najtežeg posla već obavljena. Je li ta teorija točna, pokazat će vrijeme. U svakom slučaju, o njoj se malo tko usudi javno govoriti.
No, ono što se s priličnom sigurnošću može reći jest da Hrvatskoj nedostaje kvalitetnog menadžerskog kadra. U prilog tome govori i podatak da je unutar kvote za uvoz stranaca u ovoj godini čak 100 mjesta rezervirano za rukovoditelje.
- U praksi se pokazalo da domaći menadžeri, oni koji su stekli znanja ovdje, nemaju dovoljno znanja da bi radili za takve velike kompanije koje su izložene jakoj konkurenciji na svjetskom tržištu - ocjenjuje Damir Novotny, ekonomski stručnjak i profesor na Visokoj školi Edward Bernays.
Potrebni poslodavcima
- U Hrvatskoj je prisutan manjak upravljačkog sloja koji bi mogao kvalitetno voditi tvrtke i suočavati se s izazovima koje im nosi konkurencija s kojom se kompanije suočavaju. Zbog toga i imamo paradoks da nam na menadžerske pozicije dolaze čak i ljudi iz Bugarske i Rumunjske, dok naši menadžeri, s druge strane, često ne uspijevaju proći ‘filter’ unutar korporacija za koje rade. To je važno pitanje jer bez kvalitetnog menadžerskog kadra neće biti ni razvoja ekonomije - upozorava Novotny.
- Strani menadžeri u hrvatskim kompanijama predstavljaju dobrodošla pojačanja. Mi smo mala zemlja, koja ipak ‘ne proizvodi’ dovoljan broj kvalitetnih menadžera. S druge strane, strani menadžeri mogu nam donijeti nova znanja, nov način rada i otvoriti nova tržišta. Od njih, zapravo, možemo naučiti agilnost u poslu - ističe Hrvoje Stojić, makroekonomist Addiko banke.
Međutim, na “sječu” domaćih menadžera u kompanijama i njihovu zamjenu stranima drukčije gledaju u sindikatima. Novi, strani kadrovi, uvjereni su sindikalci, stranim su vlasnicima potrebni kako bi bolje nadzirali svoje “podružnice” u Hrvatskoj i na rukovodećim pozicijama imali kadrove kojima u potpunosti vjeruju.
- Godinama smo upozoravali da dio našeg menadžerskog kadra nije dorastao poslovima koje obavlja. No, isti zaključak često važi i za strane menadžere, koji su ovdje najčešće trećerazredni. Moje je mišljenje da strane kompanije ovdje postavljaju svoje ljude koji će im biti potpuno odani - poručuje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Dobra je stvar u cijeloj priči, dodaje naš sugovornik, to što strani menadžeri uglavnom dolaze iz zemalja u kojima su radnička prava i praksa kolektivnog pregovaranja jači i ukorjenjeniji nego u Hrvatskoj. Zbog toga, kaže, ne očekuje da će se smjena menadžerskih kadrova odraziti na radnička prava u kompanijama koje oni preuzimaju. Upravo suprotno, ističe, ovakva kadrovska rošada mogla bi čak i unaprijediti položaj radnika u tim tvrtkama.
- Sve bi to, u konačnici, moglo imati određene prednosti. Naravno, osim ako se sve to ne radi samo zato da bi se izvlačila dobit - napominje Sever.
No, Esad Čolaković, glavni menadžer Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA), odbacuje tvrdnje da hrvatski menadžerski kadar nije dorastao izazovima. Brojni su razlozi, ističe Čolaković, zbog kojih ljudi napuštaju menadžerske pozicije.
- Neki su osobno uvjetovani, poput bolesti, a razloge se može tražiti i u uobičajenoj rošadi vodećih kadrova unutar korporacija kako se ne bi predugo zadržavali na rukovodećim pozicijama. Stoga ja to ne bih zvao ‘sječom’ menadžerskih kadrova. Hrvatski menadžeri po svojim sposobnostima i znanjima ne zaostaju za menadžerima iz drugih zemalja - naglašava čelni čovjek hrvatske menadžerske udruge.
I Čolaković, kao i dio drugih naših sugovornika, ukazuje na to da se i u Hrvatskoj događa smjena generacija među menadžerima.
- Ovo je ipak posao koji jako troši ljude - zaključuje Čolaković.
- Cilj je da se rukovodeći kadrovi češće mijenjaju i da ne dođu u situaciju da budu u sukobu interesa - napominje i Novotny, dodajući da velike kompanije imaju vlastita pravila korporativnog upravljanja koja podrazumijevaju i češće izmjene na čelnim pozicijama, a nerijetko i to da domaći ljudi ne budu na čelu njihovih tvrtki na tržištima na kojima posluju.
Kako sada stvari stoje, praksa zamjene domaćeg menadžerskog kadra u Hrvatskoj stranim nastavit će se. Jedan od glavnih razloga tome, ističu stručnjaci, nedostatak je kvalitetnog domaćeg menadžerskog kadra.
- Hrvatska ima kroničan problem s obrazovnim sustavom. Imamo deficit kvalitetnih poslovnih škola, a naši studiji ekonomije više su orijentirani na stjecanje općih, nego konkretnih znanja. K tome, sve jača konkurencija i uklapanje Hrvatske u globalne integracijske tijekove nameću takve promjene. Dakle, što se više budemo integrirali u EU, to ćemo se više suočavati i s uvozom menadžerskih kadrova, kako iz ostataka EU tako i iz drugih dijelova svijeta - zaključuje Novotny.
Trend koji se neće promijeniti
- Hrvatska se opredijelila za tržišnu ekonomiju, a sastavni je dio toga dolazak stranog menadžmenta u naše kompanije. Postoje, doduše, i naši menadžeri koji odlaze na rad u kompanije u inozemstvu, no njih je puno manje nego stranih menadžera koji dolaze ovamo. Isti su trendovi, uostalom, i u drugim sličnim, malim i nerazvijenim, zemljama: one sve više uvoze menadžerski kadar, nego što ga izvoze. To je dobro za razvoj ekonomije - poručuje i Stojić.
Kada je, dakle, riječ o uvozu i izvozu menadžerskog kadra, Hrvatska tu bilježi potpuno suprotan predznak nego kod ostalih zanimanja. Dok radnike drugih profila uglavnom izvozimo u razvijenije i bogatije zemlje Europe i svijeta, menadžere mahom uvozimo. Taj bi se trend, ako je suditi prema ocjenama analitičara, trebao nastaviti, pa čak i ubrzati u godinama pred nama. Dobar dio “zasluga” za to snosi nastavak uklapanja Hrvatske u globalizacijske tijekove jer velika konkurencija, koja vlada kako na domaćem tako još više na stranim tržištima, traži i prekaljene upravljačke kadrove, one koji mogu donijeti nova znanja, nove načine rada i ključeve novih tržišta. Drugim riječima, one koji su u stanju izvesti zaokret u poslovnoj politici kompanija te vlasnicima osigurati bolje poslovne rezultate.
Na kraju ostaje pitanje jesu li strani menadžeri ovdje svojevrsni namjesnici. Na određeni način jesu. Ipak, koristi od njihova ovdašnjeg angažmana ne bi trebali imati samo vlasnici kompanija, nego i nacionalno gospodarstvo u cjelini. Uspiju li pomiriti ta dva cilja, moći će se reći da je njihov mandat bio uspješan i na korist obiju strana