IZVADAK IZ TEKUĆEG ZLA

...Novonastala se svijest više ne zamara vrstom ili legitimnošću moći, već njenom količinom. A u zlu (koje se uz to i potajno obožava) leži dodatna financijska i politička moć. Pritom stradava etika jer tehnologija popunjava praznine koje za sobom ostavljaju politika i javni moral: kad ste jednom tehnološki umreženi, sve vam je oprošteno i možete se opustiti

SAJD PROŠAO PAKAO A NIJE STIGAO U RAJ

Jutarnji list PROŠAO PAKAO Nevjerojatna priča o Afganistancu koji je sreću pronašao u hrvatskom gradiću: ‘Ovo je moj London!‘ 19-godišnji Sajid se potpuno prilagodio i integrirao u novu zajednicu i društvo Piše: Jutarnji HRObjavljeno: 28. studeni 2020. 22:37 Pakistanski Afganstanac, 19-godišnji Sajid Khan, od svibnja 2017. godine živi u Lipiku koji je sada postao njegov drugi dom Pakistanski Afganstanac, 19-godišnji Sajid Khan, od svibnja 2017. godine živi u Lipiku koji je sada postao njegov drugi dom Mario Barać/Moj Portal Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp Riječ „migrant“ u Hrvatskoj još uvijek uglavnom ima negativne konotacije i asocijacije i puno je onih koji iz raznih razloga na migrante gledaju s predrasudama. Međutim, priča 19-godišnjeg Sajid Khana, Pakistanskog Afganistanca koji od svibnja 2017. godine živi u Lipiku, u Centru za pružanje usluga u zajednici, pokazuje koliko te predrasude mogu biti loše, krive i neutemeljene, piše Moj Portal. Jer, Sajid se potpuno prilagodio i integrirao u novu zajednicu i društvo pa se slobodno i bez pretjerivanja može reći da je već sada postao pravi Lipičanin. Sajid Khan danas ima pravni status stranca pod supsidijarnom zaštitom. Preciznije, on je tražitelj azila koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila, ali postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde. Štićenik je spomenutog Centra i učenik 2. razreda Srednje škole Pakrac, zanimanje stolar. image Sajid je rođen u Pakistanu. S roditeljima, sedmero braće i jednom sestrom do 14. godine živio je gradu Atoku. Međutim, zbog ratne napetosti protjerani su u Afganistan i nastanili se u gradu Jallalabad Mario Barać/Moj Portal Sajid je rođen u Pakistanu i do 14. godine je s roditeljima te sedmero braće i jednom sestrom živio u gradu Atoku. Međutim, zbog ratne napetosti protjerani su u Afganistan, odakle im inače vuče porijeklo, i nastanili se u grad Jallalabad. Tamo se nije dugo zadržao jer je i ondje bjesnio rat, a on je uvidio da tamo nema pravog života i budućnosti i odlučio se, u dogovoru i podršku obitelji, zaputiti ilegalnim, migrantskim rutama prema Londonu. Opasan put „U Afganistanu je rat i nije bilo normalnih uvjeta za odrastanje, za školovanje kojem sam se htio posvetiti. Nisam tamo vidio svoju budućnost. Zato sam se negdje u proljeće 2016. odlučio krenuti prema Londonu gdje imam rodbinu, tamo mi je ujak i bratići“, započeo je svoju priču Sajid kojeg, iako mu se ime fonetski čita Sadžid, u Lipiku i Pakracu svi jednostavno zovu Said. Nesiguran i često opasan put dug 5.700 kilometara od kojih je Sajid propješačio oko 800, trajao je 10 mjeseci i vodio ga je preko Irana i Turske do Bugarske gdje je, kao ilegalni migrant uhićen i gdje je u pritvoru proveo više 60 dana. „Tamo je bilo baš grozno, nisu nas tukli, ali su se prema nama odnosili loše, psovali su nas i vikali. U tom sam zatvoru ostao najduže od svih nas. Bio sam jako tužan, bilo me strah i često mi se plakalo“, prisjeća se Sajid. image Sajid Khan slavi s prijateljima nakon pobjede. Nogomet mu je donio najviše veselja, a prije dolaska u Lipik za njega nije ni znao Mario Barać/Moj Portal „Bilo je puno opasnih situacija, stalno me je bilo strah do policije i vojnika. Najopasnije je bilo negdje u Srbiji kada smo po noći išli prugom i naišao je policijski auto. Vikali su da stanemo, ali mi smo počeli bježati. Oni su krenuli za nama i počeli pucati u zrak. To bježanje mi je uvijek bilo jako teško jer ja u stvari nisam napravio ništa, nisam bio kriv za ništa. Lovili su me kao nekog lopova i kriminalca, a ja sam bio dijete koje je samo htjelo bolji život“, kaže Sajid koji je s 15 godina u pravilu bio najmlađi u izbjegličkim grupama u kojima se kretao. Pio prljavu vodu Uz brojne opasnosti, prilikom penjanja na jednu planinu odlomio se komad stijene koji je završio ne njegovoj nozi i mjesecima je trpio bol i posljedice tog udarca, a kaže kako mu je najstrašnije iskustvo bilo kada je u jednoj šumi u Bugarskoj, u noći počeo mjesečariti, hodati u snu i tko zna gdje bi zalutao da ga netko iz grupe nije na vrijeme zaustavio i probudio. "Deset dana smo bili u toj šumi, a mislili smo da ćemo biti 3-4 dana. Ostali smo bez hrane već nakon dva dana. Ugasio nam se mobitel i nismo znali ni gdje smo ni kamo idemo. Bili smo gladni i žedni, sjećam se da smo pili neku prljavu vodu", prisjeća se Sajid. Sajid tečno priča hrvatski jezik, kaže da je jezik intenzivno učio čim je došao u Lipik i savladao ga je za 9 mjeseci. „Inače mi idu jezici jer uz hrvatski govorim još engleski, onda urdi i hindi koji su vrlo slični, pričam još panjabi i moj materinji jezik paštu“. Osim što je putovao po raznim vremenskim uvjetima, po velikoj vrućini, ali i po snijegu, kiši, hladnoći, teško mu je padala usamljenost i odvojenost od kuće, od obitelji, roditelja, majke Zarintaje i oca Farhada. Priznaje da je često bio vrlo tužan i nesretan, ali pred sobom je imao cilj koji ga je motivirao da ide dalje. Kada je u siječnju 2017. kod Osijeka ušao u Hrvatsku, uhvatili su ga i završio je u popravnom domu u Osijeku iz kojeg, kako kaže, ne nosi lijepa sjećanja. Zato je pobjegao iz doma i došao do Zagreba, do izbjegličkog kampa. Budući da je bio maloljetan, njega i još tri maloljetnika su u svibnju uputili u Centar za pružanje usluga u zajednici Lipik. Ubrzo su druga dvojica pobjegla iz Lipika, no Sajid je ostao. VEZANE VIJESTI SRŽ NAČINA ŽIVOTA EU Europska komisija predstavlja Akcijski plan za integraciju i uključivanje 2021.-2027. NOVE OPTUŽBE EK za neovisnu istragu o nasilju nad migrantima, Božinović: ‘Gledam snimku, jako sumnjivo...‘ Mogućnost školovanja Ivan Pušćenik, tadašnji odgajatelj, a danas ravnatelj ove ustanove, sjeća se Sajidovog dolaska i prvih dana u Centru. Tvrdi da je ključno za njegov ostanak u Lipiku bilo što mu je Osnovna škola Lipik omogućila da krene u školu bez obzira na to što nije imao nikakve dokumente, ni OIB ni bilo kakav pravni status. image Kad s prijateljima nije na terenu, druže se i na tribinama Mario Barać/Moj Portal „Sajid je od prvog dana bio korektan, otvoren za suradnju, strpljiv i susretljiv. Vidjelo se da se radi o djetetu koje je pristojno i dobro odgojeno. Normalno da je bio isplašen, imao je puno neugodnih iskustava i nije znao kako će ova nova sredina reagirati na njega. Ipak, vrlo brzo se uklopio među ostalom djecom, ali je u početku i dalje razmišlja o tome da nastavi dalje prema Londonu. Ogromnu zaslugu za njegov ostanak ima Osnovna škola Lipik jer su mu, bez obzira na sve prepreke, omogućili da krene u 7. razred. On je to vratio marljivim radom i učenjem i vrlo brzim savladavanjem jezika i mislim da je tada u sebi odlučio da će ostati ovdje i pokušati izgraditi život. Danas je Sajid punopravan član zajednice, uključen u društvena događanja, trenira i igra nogomet u lokalnom nogometnom klubu, ide u školu, druži se i zabavlja i slobodno se može reći da je pravi Lipičanin iako je ovdje tek tri i pol godine“, ističe ravnatelj Pušćenik. Lipik mu se jako sviđa Sajid ne krije da mu se sviđa u Lipiku. Kaže da se u budućnosti može vidjeti da ovdje živi, radi, da se oženi i formira obitelj. „Ovdje mi je jako lijepo, svi me vole, imam dosta prijatelja. Sviđa mi se Lipik jer nije prevelik kao na primjer Zagreb, a opet nije premali grad ili selo, ima dosta tog, sve je blizu i sve je mirno. Posebno mi se sviđa to što do sad nisam imao ni jedan problem s drugom djecom i super su me svi primili“, kaže Sajid. „Je l‘ imaš curu?“, pitao sam ga. „Imam“, odgovorio je za Moj Portal uz zagonetan smiješak. „Od kud je cura“? „Iz blizine Lipika“, uz još zagonetniji smiješak odgovorio je Sajid. Nije znao da postoji nogomet Glavna i najveća strast i ljubav mu je nogomet. No zanimljivo je da, dok nije ušao u Hrvatsku, nije znao da nogomet uopće postoji! image Sajid je svoje sadašnje najbolje prijatelje upoznao na nogometnom terenu u Lipiku Mario Barać/Moj Portal „U Pakistanu sam igrao kriket koji i danas povremeno igram u Zagrebu. Ali kad sam došao ovdje nisam imao pojma o nogometu pa tako nisam ni znatno tko su Ronaldo ili Messi. Kada sam došao ovdje u Lipik vidio sam na bilježnicama slike nogometaša i grbove klubova, a na jednoj je bio Cristiano Ronaldo i grb Real Madrida. I onda me Marko Miladinović koji je tada živio u domu odmah pitao: „Real ili Barca?“ Iskreno, nisam znao što to znači, ali sam se sjetio te bilježnice i rekao: „Real“ i od tad smo postali jako dobri prijatelji. Uz Real navijam za Dinamo i kad maštam, volio bih otići u Dinamo, a onda iz Dinama u Real. Danas treniram nogomet u NK „Lipik 1925.“ igram za juniore, a ponekad treniram sa seniorima. Nisam ja baš nešto dobar u nogomet pa igram sve što treba, a kad treba stanem i na gol i budem golman. Zbog državljanstva nemam sportsku iskaznicu pa naš trener uvijek mora pitati trenera protivničke ekipe je l‘ se slaže da ja igram? Neki pristanu, neki ne“. O povratku ne razmišlja Sajid je drugo najstarije dijete u obitelji Khan i jedini koji je za sada ilegalnim putem stigao u Europu. Kaže da je imao normalno djetinjstvo, potječe iz obitelji srednjeg staleža, ni siromašni, ni bogati. Majka Zarintaja je oduvijek bila domaćica dok je otac Farhad radio u jednoj maloj tvornici sapuna. Redovno se čuje s obitelji u Afganistanu, a tamo je stanje i dalje napeto i rat traje. Roditelji su sretni što se skrasio u Hrvatskoj. O povratku u Afganistan ne razmišlja, ali kaže da bi volio dobiti hrvatsko državljanstvo i onda otići u posjet svojima u Afganistan. Na kraju sam Sajida pitao bi li se upustio u ovu veliku avanturu da je znao da će proživjeti sve što je proživio? „Uf, ne znam, stvarno. Ne bi, nikad. Bilo je jako puno opasnih situacija, bilo je teško, a jedino se ilegalno može prema Europi. Ali možda i bih kada vidim kako mi je sad i kako sada živim“, priznaje za Moj Portal Sajid, Pakistanski Afganistanac koji je po svemu već sada pravi Lipičanin

ZAMEO IH SNIJEG

Oni ne otkazuju ski sezonu: Prvi put nas zovu Hrvati koji su išli u Italiju i Austriju, navala je ogromna U "Jahorini" se nadaju da će privući veliki broj skijaša posebice nakon najava da će popularna skijališta u Europe ostati zatvorena Piše: HinaObjavljeno: 29. studeni 2020. 13:38 Pogled na vrhove olimpijske planine Jahorina Pogled na vrhove olimpijske planine Jahorina CROPIX Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp Skijališta u Bosni i Hercegovini ozbiljno se pripremaju za predstojeću zimsku sezonu računajući da će unatoč pandemiji koronavirusa koja je nanijela teške udarce turizmu u svijetu privući goste kojima će omiljena zimska odredišta u Austriji ili Francuskoj biti nedostupna. Na Jahorini pokraj Sarajeva u nedjelju je otvorena skijaška sezona nakon što je uporabom sustava za stvaranje umjetnog snijega osposobljena staza "Poljice" koja bi trebala biti na raspolaganju skijašima kako za dnevno tako i za noćno skijanje a ostale staze otvarat će postupno, ovisno o snježnim padalinama. U upravi Olimpijskog centra "Jahorina" nadaju se kako će ove godine, privući veliki broj skijaša posebice nakon najava da će popularna skijališta diljem Europe ostati zatvorena barem do 10. siječnja. "Ski-centri u Francuskoj su najavili da će biti zatvoreni. Prvi put se događa da ljudi koji su do sada skijali u Francuskoj, Italiji, Austriji rezerviraju smještaj na Jahorini i to nije mali broj. Prema informacijama koje sada imamo, bolji je booking ove godine nego prošle", kazala je za Hinu Sanja Ćeremidžić, glasnogovornica OC Jahorina. image CROPIX U toj tvrtki računaju da će im u popunjavanju svih kapaciteta pomoći i to što nude "korona garanciju" za kupljene karte za skijališta. To znači da će u slučaju zatvaranja granica ili zaraze gosta koronavirusom on moći otkazati korištenje kupljene ski-karte i prenijeti je u sezonu 2021./22. ili pak dobiti povrat 80 posto od uplaćenog iznosa. Dnevna skijaška karta na Jahorini za odrasle u top sezoni je oko 200 kuna, a tjedna 900. VEZANE VIJESTI AGENCIJE ZAPANJENE Merkel izazvala nevjericu: ‘Hrvati žele zimovati, za njezin skijaški lockdown nema opravdanja!‘ TEŠKO DO DOGOVORA Njemačka traži da skijališta ostanu zatvorena, Austrija se opire: Ako EU to želi, mora i platiti Vlasti u Bosni i Hercegovini odlučile su da neće uvoditi dodatne mjere ograničenja radi kontroliranja širenja pandemije s obzirom na to da postojeće daju rezultate pa na popularnim skijaškim odredištima u toj zemlji računaju da će dodatno privući posjetitelje prije svega iz susjednih zemalja. Na skijalištima će ipak vrijediti posebne mjere, a one podrazumijevaju ograničavanje broja osoba u gondolama i sjedežnicama, razmak u redovima i obvezu nošenja zaštitnih maski osim na stazama. Provodit će se redovita dezinfekcija, a u ugostiteljskim će objektima na planini vrijediti mjere kao i drugdje. Bitna je razlika u odnosu na prethodne godine i to što neće biti masovnih zabava uz glazbu po kojima je Jahorina također postala poznata. image CROPIX Skijalištima na Bjelašnici i Igmanu upravlja druga tvrtka pod nazivom ZOI '84 no i tamo su pripremili slične mjere. Na Bjelašnici je skijašima na raspolaganju tek jedna sjedežnica sa šest sjedala i jedna s dva sjedala te nekoliko ski-liftova pa posebice vikendima zna biti ogromna gužva. U ZOI '84 planiraju dozvoliti tri umjesto po šest osoba na klupama sjedežnice, a za ponašanje u zatvorenim prostorima vrijede mjere koj su na snazi i drugdje - maske, distanca, dezinfekcija ruku. Nude nešto povoljnije cijene skijanja pa se dnevna karta u vrhu sezone tamo može dobiti za 160 kuna dok sedmodnevna staje na 860 kuna. Još su niže cijene ski karata na Vlašiću u središnjoj Bosni koji je i ranije bio privlačno odredište za brojne posjetitelje iz Hrvatske, a na turiste, posebice iz Dalmacije, kao i svih proteklih godina tijekom skijaške sezone računaju i na Kupresu.

PROTJERATI IH U STROGE ZATVORSKE SAMNICE

Jutarnji list ‘KRŠENJE MJERA‘ Zagrebačka policija rastjerala partijanere u prostorijama udruge čiji je šef uhićen, našli i drogu Policijski su službenici upali u prostorije udruge u Koturaškoj ulici gdje su zatekli 24 osobe Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 29. studeni 2020. 12:05 Policijski službenici Policijske uprave zagrebačke su u noći sa subote na nedjelju u noćnim satima (28. na 29. studenog 2020. godine) u suradnji s Državnim inspektoratom i Službom za inspekcijske poslove Područnog ureda civilne zaštite Zagreb, proveli racije na području Policijske uprave zagrebačke, izvijestili su u nedjelju iz policije. - Na području Trnja, u udruzi u Koturaškoj ulici tijekom racije, inspektori Civilne zaštite utvrdili su kršenje Odluka Stožera Civilne zaštite u smislu prekoračenja radnog vremena i okupljenih 24 osoba u samom objektu. Državni inspektorat je izdao mjeru usmena zabrana obavljanja neregistrirane ugostiteljske djelatnosti u prostor, najkraće na 30 dana, navodi se u priopćenju.

JUTRANJI LIST . SVE TAJNE NABAVE CJEPIVA

Jutarnji list SVE TAJNE NABAVE CJEPIVA Neće se skladištiti u Konzumu, višak ćemo prodati, a stručnjake muče 2 ključna problema U timu koji odlučuje o nabavi su Vili Beroš, Krunoslav Capak, Bernard Kaić, ali i predstavnici MVEP-a Piše: Tomislav MamićObjavljeno: 29. studeni 2020. 08:33 Vili Beroš, Krunoslav Capak, Bernard Kaić Vili Beroš, Krunoslav Capak, Bernard Kaić Dobro, kada bi ti hladnjaci koji imaju mogućnost čuvanja na minus 75 Celzijevih stupnjeva trebali stići, bilo je pitanje. - A čujte, mi ćemo se maksimalno požuriti. Za 6 tjedana to bi vam mogli isporučiti - čulo se s druge strane slušalice. - Hvala na ponudi i doviđenja. Nemamo mi toliko vremena. Nama to treba odmah - glasio je završetak razgovora. Upravo ovako, protekli tjedan vodio se razgovor odgovornih ljudi iz posebnog odjela Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji su uključeni u proces nabavke cjepiva. Ovo odmah, objasnit će nam naši sugovornici kasnije, imao doslovno značenje i plastično opisuje trenutnu situacija. Cjepivo je, naime, pred vratima. Dašak nade u borbi protiv covida-19. Tijekom prosinca, vrlo izgledno, neposredno nakon Božića, prva cjepiva trebala bi stići u Hrvatsku iz različitih farmaceutskih kompanija i to prvenstveno američkog farmaceutskog diva Pfizera i njemačke kompanije BioNTech kao i ono koje su zajednički razvili Sveučilište Oxford i farmaceutska kompanija AstraZeneca. Te kompanije prema procjenama hrvatskih stručnjaka trebale bi dobiti zeleno svjetlo Američke agencije za hranu i lijekove, odnosno Europske agencije za lijekove sredinom prosinca nakon čega bi trebala krenuti cijepljenja. Prvo u SAD-u, zatim u Europskoj uniji, što znači i u Hrvatskoj. No kako će to zapravo izgledati, kako je tekao plan nabave, koji su bili problemi u razgovoru s farmaceutskim industrijama, kakvih je dilema bilo, hoće li se uistinu koristiti velike hladnjače Konzuma i Leda kao skladišta za cjepiva i je li na stolu prijedlog da to cjepivo postane obavezno za građane odnosno neke beneficije za one koji će se cijepiti kao i kazne za one koji još sumnjaju? Razgovarali smo s više stručnjaka iz Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva vanjskih poslova koji su nam pokušali dočarati kako zapravo izgleda posao godine i koji su hodogrami za stanovništvo. Cijelu operaciju vodi tim na čijem čelu su Krunoslav Capak, Bernard Kaić i ministar zdravstva Vili Beroš, a naši sugovornici priznaju kako u mnogočemu ima brojnih otvorenih pitanja, a mnogi odgovori ovise o drugima. image Vili Beroš i Krunoslav CApak Marko Todorov/Cropix Nemaju posebnu ratnu sobu za borbu protiv Covida 19 u kojoj se raspravlja o novim cjepivima, ti sastanci najčešće se odvijaju u zgradi Ministarstva zdravstva na Ksaveru ili preko Zoom aplikacija. Mnogo je tu nepoznanica, od samih indikacija do plana distribucija, a to bi trebalo biti jasnije nakon što FDA i EMA daju blagoslov. A to bi se prema njihovim prognozama trebalo dogoditi sredinom prosinca. Najranije tjedan dana pred Božić mogla bi se pojaviti registracija, nakon čega bi trebala krenuti distribucija cjepiva jer farmaceutske tvrtke već imaju proizvedene određene količine. - Koji će točno datum biti, teško je spekulirati - kaže nam kratko Capak. Cijeli plan nabave počeo je još sredinom kolovoza, a cijela stvar se ubrzala ovog listopada kada su zapravo počeli pregovori s farmaceutskim tvrtkama oko sklapanja ugovora. Hrvatska nije sama naručivala cjepivo već smo se odlučili na svojevrsnu objedinjenu javnu nabavu na razini cijele Europske unije. No prvi kontakti bili su uspostavljeni s tvrtkom AstraZeneca koja je cjepivo razvila u suradnji s oxfordskim sveučilištem. Prvotni cilj bila je nabava 3,6 milijuna doza cjepiva za 1,8 milijuna stanovnika budući da se cjepivo mora primiti dva puta. No Europska unija nam je zagarantirala samo 2,7 milijuna doza što je dovoljno za cijepljenje 1,35 milijuna ljudi. Odmah nakon toga stigla je i ponuda tvrtke Johnson & Johnson koja je razvila cjepivo po sličnom principu kao i AstraZeneca. Tada smo se odlučili nabaviti odnosno rezervirati sljedećih 900 tisuća doza cjepiva kako bi nadoknadili ono što smo planirali. - To su odluke koje morate donijeti u iznimno kratkom roku. U prvih mah nije se čak znalo hoće li biti jedna ili dvije doze po osobi. A vi morate odlučiti - kažu nam sugovornici iz drugih resora. Hrvatska bi s tim dozama zapravo bila pokrivena. Sva ta rezervacija praktički se odigravala od sredine listopada do početka studenog. No onda se dogodio preokret. Kako nam prepričavaju naši sugovornici, tada se pojavio Pfizer. Taj američki div i njihov partner BioNTech objavili su kako je njihovo cjepivo više od 95 posto učinkovito u borbi protiv Covida-19 nakon analize treće faze ispitivanja. Na sastanku, prepričavaju nam naši sugovornici, nastala je dileme. Jer rezervirali su dovoljan broj cjepiva i Pfizer im praktički nije potreban. No što ako oni prvi dobiju zeleno svjetlo i zemlje u okolici počnu cijepiti, a Hrvatska još čeka AstraZenecu i Johnson&Johnson? Odluka je morala biti donesena istog dana te je Hrvatska naručila i od Pfizera još milijun doza. Ti ugovori koji stižu zapravo su, kažu dobro upućeni, poprilično jednostavni. image Cjepivo tvrtke Pfizer Joel Saget/AFP - To su šturi ugovori u kojima nema puno govora o cjepivu. No morate odlučiti. Ne možete propustiti da nabavite nešto što vašoj populaciji treba - kažu naši sugovornici. A ponuda je bilo svakakvih. Neke kompanije ponudile su ugovor koji bi bio obavezan bez obzira na to hoće li im cjepivo uspjeti. Što se pak tiče Pfizera i AstraZenece, ugovori po Hrvatsku su različiti. Primjerice, u slučaju da nam ostane viška cjepiva koji je proizvela AstraZeneca, mi ih možemo dalje prodavati zemljama koja su ih potrošile. Takav slučaj nije s Pfizerom. Njihova cjepiva ne možemo prodati drugima već ćemo ih ako ih ne iskoristimo morati baciti. - Bilo je uzmi ili ostavi - otkrivaju nam naši sugovornici. Četvrta tvrtka s kojom smo sklopili ugovor je Moderna čije bi cjepivo trebalo doći nešto kasnije. VEZANE VIJESTI REZULTATI STUDIJA Svjetska zdravstvena organizacija: Potrebno je barem 60 posto imunizacije za blokadu covida-19 ASTRAZENECA Kakva se to greška dogodila u proizvodnji cjepiva i što to znači za rezultate ispitivanja? Nagađa se o prvom kvartalu sljedeće godine i od te kompanije naručili smo još milijun doza. Naručeno je još i 300 tisuća cjepiva koja bi trebala stići u trećem kvartalu sljedeće godine, a Hrvatska bi ukupno prema nekim prijašnjim procjenama za cjepiva trebala izdvojiti 400 milijuna eura. Iako naši sugovornici navode kako se o odluci da cjepivo bude obavezno još nije raspravljalo, ne odbacuju mogućnost da i to uskoro ne bude jedna od tema. Navode kako australski avioprijevoznik uvodi tu obavezu za sve one koji će letjeti prema tom kontinentu, navode i kako već imaju informacije kolega iz Europske unije da će to uvesti još neki avioprijevoznici i distributeri. - Hoće li postati obavezno, odnosno hoće li se postavljati uvjeti, u ovom trenutku još je teško reći. Možda će se u Hrvatskoj primati samo oni koji turisti koji su se cijepili. Možda će moći letjeti avionom samo oni koji su se cijepili. Sve je to veliko možda. No o tome se trenutno ne razgovara. Nema takvih planova. Ali kada se vidi kako će sve funkcionirati, možda će neke zemlje uvesti beneficije i kazne - kažu naši sugovornici, a jedan od njih dodaje: - Vi danas ne možete ući u nekoliko afričkih zemalja ako nisi cijepljen protiv žute groznice. Ako se ne cijepi, ne može prijeći granicu. To će biti predmet razmišljanja. Svakako. Ako se procijeni da je ugroza velika, neke države će svakako ići u tom smjeru - kažu. No kako će zapravo cjepivo doći u Hrvatsku i koliko će ga biti u prvoj tranši? I to ovisi o proizvođaču, a sam hodogram znat će se tek nakon potvrde cjepiva. Cjepivo će prema odredištima ići iz tvornica proizvođača zračnim putem, no moguće je i da se cjepiva budu prevozila i cestovnim prometom. Cjepivo AstraZenece može se čuvati na temperaturi do 4 Celzijevih stupnja i trenutno s njima neće biti problema kada je u pitanju skladištenje. No onda se pojavilo pitanje skladištenja Pfizerovih cjepiva koja se moraju čuvati na temperaturi od minus 70 Celzijevih stupnjeva. Iako se spekuliralo da bi se Pfizerova cjepiva mogla čuvati u hladnjačama Konzuma i Leda, od toga se odustalo. image Cjepivo tvrtke AstraZeneca Justin Tallis/AFP - To nije bilo na stolu. Odlučili smo da se dio tog cjepiva skladišti u samom HZJZ-u, dio će uzeti Imunološki zavod, a dio distributer Medoka - kažu nam. U toj tvrtki, kako je rekao Ozren Žuković, trenutno su Pfizerovi ljudi koji pregledavaju ima li ta tvrtka sve uvjete jer će prvi put distribuirati njihovo cjepivo. No to se problemi ne očekuju. Još jedna lokacija za skladištenje cjepiva bit će u bolnici Rebro koja ima posebne komore. Zavodi za javno zdravstvo pak postoje i u Splitu, Zadru i Puli koji imaju veliku mikrobiologiju pa su i ta mjesta na nedavnom sastanku predložena za smještaj. No da bi se odlučilo kako će cjepivo ići do krajnjih korisnika, odnosno do liječnika obiteljske medicine i djelatnika Zavoda koji bi trebali cijepiti radnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, trebaju se napraviti detaljni planove o dostavi samog cjepiva. Ti planovi ovise u mnogome o tome koji će od proizvođača cjepiva prvi isporučiti cjepivo. Upravo to planiranje iziskivat će popriličan oprez. Naime, ako primjerice Pfizer u prvoj tranši dostavi 125 tisuća doza cjepiva i navede kako će sljedeća dostava 125 tisuća doza biti tek za tri mjeseca, onda se ne može u prvom mahu potrošiti sva cjepiva. - Planiranja će morati biti filigranski točna - kažu. Osim toga, na jednom od radnih sastanaka se raspravljalo i što učiniti ako u prvom valu dođe manji broj cjepiva. - Hoćemo li prvo cijepiti zdravstvene radnike ili ugrožene stanovnike - bilo je postavljeno pitanje. Upravo iz tog razloga teško je odgovoriti na pitanje tko će prvi na cijepljenje. Pričekat ćemo isporuku prvih količina cjepiva kako bismo tek potom odlučili kako i koga uključiti u prva cijepljenja. Naime, samo djelatnika u zdravstvu imamo oko 80 tisuća dok ih je u sustavu socijalne skrbi kao i štićenika oko 25 tisuća. Prioriteti su svakako zdravstveni djelatnici, osobe starije od 65 godina, osobe koje su posebno ugrožene zbog svojeg zdravstvenog stanja, neophodni radnici izvan zdravstvenog sektora kao i oni radnici koji ne mogu ograničiti socijalne kontakte. image Jonathan Nackstrand/Afp/Profimedia Sama cjepiva, daljnji je plan rada, dostavljat će se obiteljskim liječnicima i to tek po principu narudžbe. Sami liječnici, njih oko 2200, morat će naručivati ugrožene skupine, u prvi mah to su teži bolesnici i stariji od 65 godina. Zapisivat će ih u raspored i cijepiti po ambulantama. Taj popis će morati biti vrlo precizan, bez ikakvih odgoda, jer će se na temelju broja prijavljenih za određeni dan, dostavljati i broj cjepiva. Distributer će ih dostavljati u HZJZ, a nakon toga oni će ići dalje prema domovima zdravlja i ordinacijama. Sama cjepiva prevozit će se u specijalnim vozilima koji će morati biti rashlađeni na 4 Celzijevih stupnjeva i koja će cijelo vrijeme imati omogućen hladni lanac. Iako je i to bilo jedno od sugestija, sama distribucija cjepiva od distributera od HZJZ-a pa dalje do ambulanti i domova zdravlja neće se posebno osiguravati. No i kada to krene, pitanje je hoće li se oko 70 posto Hrvata iznad 18 godina, koliko je potrebno za procijepljenost nacije, uopće cijepiti. Naime, zasad su cjepiva namijenjena samo odraslima, a za uspješnu bitku protiv zaraze potrebno je, tvrde epidemiolozi, da dvije trećine građana primi cjepivo. Za Hrvatsku to znači nešto manje od 2 milijuna ljudi. Trenutno traju posljednje pripreme za početak opsežne kampanje koja bi trebala građanima pružiti sve važne informacije o cjepivu i njegovim učincima te ih potaknuti i pozivati na dobrovoljno cijepljenje. Uskoro bi se trebala krenuti i istraživanja javnosti i ankete, No pravi problem mogli bi pronaći u vlastitim redovima. Svjesni su kako se i dio zdravstvenih radnika neće cijepiti, no ipak vjeruju kako će taj broj biti zanemariv. Drugi problem na koji bi mogli naići jest mogućnost da će u vrijeme kad dođe cjepivo, na neki način, građani pomisliti kako je cjepivom sve riješeno te kako maske i socijalna distanca više nisu potrebni. - Da, to je opravdani strah. I to može stvoriti problem. Neki građani mogu biti imuni na koronavirus, no ipak, mogu biti prijenosnici virusa. Takvih i danas imamo. Asimptomatski bolesnici. Međutim, moramo shvatiti da će maske i fizička distanca uz cjepivo i još neko vrijeme dalje biti djelotvoran lijek za sprječavanje širenja samog virusa - kažu naši sugovornici.

NEKA IM RUKE UVENU !

INVESTITORI I PROTIVNICI Buna zbog glampinga u Lubenicama: 4.000 godina ovdje je sve isto. Treba li tako i ostati? Kilometar od ulaska u naselje, na ledini prošaranoj borovinom, na površini od 20-ak tisuća km2, gradit će se kamp

TOPLINSKI UDAR U AUSTRALIJI

Toplinski udar u Australiji, temperature se približile 45 stupnjeva, prijeti opasnost od požara Očekuje se da će temperature u nedjelju drugi uzastopni dan prijeći 40 stupnjeva

Iz Tekućeg zla... Pristigla pošta Danijela Lucic 10:20 (prije 41 minutu) prima ja Novonastala se svijest više ne zamara vrstom ili legitimnošću moći, već njenom količinom. A u zlu (koje se uz to i potajno obožava) leži dodatna financijska i politička moć. Pritom stradava etika jer tehnologija popunjava praznine koje za sobom ostavljaju politika i javni moral: kad ste jednom tehnološki umreženi, sve vam je oprošteno i možete se opustiti.

provokacija ili ?

Jutarnji list PROVOKACIJA ILI? Inspektorat najavio akciju oko kućica na Trgu, ali u cijeloj priči postoji jedan ozbiljan problem ‘Ne kršimo mjere. Crni petak je jučer bio, pa koga vi pravite bedastim?!‘ Piše: Rozita VukovićObjavljeno: 28. studeni 2020. 18:23 Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić dao je podršku obrtnicima te dozvolio da se na Trgu bana Jelačića postavi deset kućica sa suvenirima unatoč zabrani Nacionalnog stožera civilne zaštite koji je, u sklopu restrikcijskih epidemioloških mjera, izričito naredio obustavu održavanja sajmova i zabranio bilo kakve prigodne prodaje. Ovogodišnji Advent u Zagrebu, s obzirom na nove, strože mjere koje su uvedene jučer i koje će trajati do 21. prosinca, bit će vrlo skroman, bez sajamske prodaje i događanja, pa su tako zabranjene i kućice sa suvenirima. Naime, u sklopu novih mjera jasno je naznačeno da se obustavlja održavanje sajmova i drugih oblika gospodarskih i turističkih događanja priredbi gdje se prodaju, izlažu ili prikazuju proizvodi. - Ne kršimo mjere. Crni petak je jučer bio, pa koga vi pravite bedastim?! Možda ste i vi bili jučer u šopingu kod velikih igrača kojima je sve dozvoljeno, a malim ljudima, zagrebačkim obrtnicima, nije dozvoljeno ništa. Dok sam ja gradonačelnik Zagreba, neće biti diskriminacije. Dozvole sam ja izdao prije tri dana, moj potpis nešto vrijedi - kazao je Bandić, koji se pridružio članovima Udruženja obrtnika grada Zagreba na glavnom trgu kako bi simbolično obilježili početak Adventa. image Damjan Tadic/Cropix - Iako ove godine nemamo Advent poput onog koji je tri godine za redom bio nagrađivan i od posjetitelja izvrsno primljen, ovo je za naše obrtnike, sve one koji rade deficitarna zanimanja, simbolična gesta podrške Grada za njihov doprinos zagrebačkom gospodarstvu - kazao je Bandić. Dodao je kako je očuvanje zdravlja i pridržavanje svih mjera opreza i dalje na prvome mjestu. Upit Nacionalnom Stožeru Nezadovoljstvo ovakvom odlukom izrazili su i zagrebački obrtnici, koji ne mogu razumjeti zbog čega su zabranjeni svi sajmovi - ne samo adventski - na otvorenom, dok trgovački centri i druge zatvorene prodavaonice mogu normalno nastaviti s radom. Prije dva dana oko toga su poslali upit i Nacionalnom stožeru civilne zaštite. - Poslali smo upit, ali do danas još nismo dobili odgovor Nacionalnog stožera. Ovakva njihova odluka nema nikakve logike. Nema smisla da se na otvorenom prostoru prigodna prodaja zabrani, a da se takve stvari u velikom šoping centrima dozvoljavaju. Pritom se u šoping-centrima, po hodnicima, postavljaju dodatni štandovi kako bi se prodavao sličan asortiman. Favoriziraju se šoping-centri, a obrtnici se marginaliziraju - kazao nam je Antun Trojnar, predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba, koji nam je poslao i primjer prodajnih kućica u šoping-centru u Zagrebu, nevjerojatno nalik onima na zagrebačkom glavnom trgu, te postav u Beču, snimljen prije dva dana.

PROVOKACIJA ILI SUMANUTO DRUŠTVO

Jutarnji list PROVOKACIJA ILI? Inspektorat najavio akciju oko kućica na Trgu, ali u cijeloj priči postoji jedan ozbiljan problem ‘Ne kršimo mjere. Crni petak je jučer bio, pa koga vi pravite bedastim?!‘ Piše: Rozita VukovićObjavljeno: 28. studeni 2020. 18:23 9461413 Damjan Tadic/Cropix Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić dao je podršku obrtnicima te dozvolio da se na Trgu bana Jelačića postavi deset kućica sa suvenirima unatoč zabrani Nacionalnog stožera civilne zaštite koji je, u sklopu restrikcijskih epidemioloških mjera, izričito naredio obustavu održavanja sajmova i zabranio bilo kakve prigodne prodaje. Ovogodišnji Advent u Zagrebu, s obzirom na nove, strože mjere koje su uvedene jučer i koje će trajati do 21. prosinca, bit će vrlo skroman, bez sajamske prodaje i događanja, pa su tako zabranjene i kućice sa suvenirima. Naime, u sklopu novih mjera jasno je naznačeno da se obustavlja održavanje sajmova i drugih oblika gospodarskih i turističkih događanja priredbi gdje se prodaju, izlažu ili prikazuju proizvodi. - Ne kršimo mjere. Crni petak je jučer bio, pa koga vi pravite bedastim?! Možda ste i vi bili jučer u šopingu kod velikih igrača kojima je sve dozvoljeno, a malim ljudima, zagrebačkim obrtnicima, nije dozvoljeno ništa. Dok sam ja gradonačelnik Zagreba, neće biti diskriminacije. Dozvole sam ja izdao prije tri dana, moj potpis nešto vrijedi - kazao je Bandić, koji se pridružio članovima Udruženja obrtnika grada Zagreba na glavnom trgu kako bi simbolično obilježili početak Adventa. image Damjan Tadic/Cropix - Iako ove godine nemamo Advent poput onog koji je tri godine za redom bio nagrađivan i od posjetitelja izvrsno primljen, ovo je za naše obrtnike, sve one koji rade deficitarna zanimanja, simbolična gesta podrške Grada za njihov doprinos zagrebačkom gospodarstvu - kazao je Bandić. Dodao je kako je očuvanje zdravlja i pridržavanje svih mjera opreza i dalje na prvome mjestu. Upit Nacionalnom Stožeru Nezadovoljstvo ovakvom odlukom izrazili su i zagrebački obrtnici, koji ne mogu razumjeti zbog čega su zabranjeni svi sajmovi - ne samo adventski - na otvorenom, dok trgovački centri i druge zatvorene prodavaonice mogu normalno nastaviti s radom. Prije dva dana oko toga su poslali upit i Nacionalnom stožeru civilne zaštite. - Poslali smo upit, ali do danas još nismo dobili odgovor Nacionalnog stožera. Ovakva njihova odluka nema nikakve logike. Nema smisla da se na otvorenom prostoru prigodna prodaja zabrani, a da se takve stvari u velikom šoping centrima dozvoljavaju. Pritom se u šoping-centrima, po hodnicima, postavljaju dodatni štandovi kako bi se prodavao sličan asortiman. Favoriziraju se šoping-centri, a obrtnici se marginaliziraju - kazao nam je Antun Trojnar, predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba, koji nam je poslao i primjer prodajnih kućica u šoping-centru u Zagrebu, nevjerojatno nalik onima na zagrebačkom glavnom trgu, te postav u Beču, snimljen prije dva dana.

INTERESNO MALODUŠJE VLADARA LJUDSKIM ŽIVOTIMA

ZBOG KOLONE SJEĆANJA Glas: Vlada mora odgovarati za porast zaraženih u Vukovarsko-srijemskoj županiji Autor: T.Ba./Hina Anka Mrak-Taritaš Anka Mrak-TaritašIzvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL Stranka Glas ocijenila je u subotu kako Plenkovićeva Vlada mora odgovarati za ugrožavanje zdravlja i egzistencije građana, zbog golemog porasta pozitivnih na koronavirus u Vukovarsko-srijemskoj županiji nakon Kolone sjećanja. "Nakon što su Vlada i Stožer dozvolili okupljanje nekoliko tisuća ljudi u Vukovaru, stožer Vukovarsko-srijemske županije javlja o ogromnom porastu pozitivnih na koronavirus u toj županiji, a zaražena su i četiri policajca koji su osiguravali Kolonu sjećanja", poručili su iz Glasa. Podsjetili su kako su Vladu danima prije održavanja Kolone sjećanja upozoravali da je ta iznimka opasna i apelirali da to ne čine, a posebno oštro Vladu je upozoravala i Hrvatska udruga bolničkih liječnika. REKORDAN BROJ NOVOZARAŽENIH Vukovarsko-srijemski srednjoškolci na online nastavi u naredna dva tjedna ČAK 226 NOVIH SLUČAJEVA Veliki porast broja oboljelih u Vukovarsko-srijemskoj županiji KORONAVIRUS U Vukovarsko-srijemskoj županiji 142 novozaražene osobe "Međutim, kao i uvijek, sitni HDZ-ovi interesi i dodvoravanje skupinama koje im tradicionalno nose glasove, bilo je važnije od svega, u ovom slučaju čak i od života građana. U tome su sudjelovali i stručnjaci iz Stožera, pa je i dr. Markotić tih dana javnosti objašnjavala da se Kolona sjećanja treba održati", istaknuli su u priopćenju. Vlada i Stožer, tvrde iz Glasa, svjesno su ugrozili zdravlje i živote građana te ustvrdili kako Plenković i njegova Vlada za to moraju odgovarati. "Dosta je bilo bahatosti, bezobrazluka i prebacivanja odgovornosti na 'neodgovorne građane', kojima se uskoro uvode i kazne za nepoštivanje mjera, kako Vlada i Stožer najavljuju, od 100 do 200 eura. Ono što građani sljedeće žele saznati je kolika je kazna za Vladu koja, po cijenu njihovog zdravlja i egzistencije, brine isključivo o interesima HDZ-a i HDZ-ovaca", poručili su iz Glasa

GDJE IH ,DOVRAGA, NAĐETE I DOVODITE U SVOJ VRH NIKTOVIĆA

Jutarnji list NERED U KAFIĆU Prva reakcija iz Vlade na kaos u Vukovaru u režiji državnog tajnika: ‘Ako je to stvarno istina...‘ U ponedjeljak je sjednica Vlade pa će tada biti donesene i odgovarajuće odluke Piše: Goran PenićObjavljeno: 28. studeni 2020. 20:05 Nakon što je Jutarnji list prvi objavio da je Stjepan Sučić, državni tajnik iz Ministarstva branitelja, sinoć u Vukovaru samo pol sata nakon uvođenja novih mjera izazvao kaos, stigla je i prva reakcija iz Vlade. Glasnogovornik Vlade Marko Milić za Jutarnji list je rekao: VEZANE VIJESTI KRŠENJE MJERA Državni tajnik izazvao kaos u Vukovaru - vrijeđao policajce u kafiću, razbio je i vrata! - Ako se sve zaista tako i dogodilo, takvo ponašanje državnog tajnika nije primjereno. U ponedjeljak je sjednica Vlade pa će tada biti donesene i odgovarajuće odluke što se tiče njegovog statusa u Vladi - rekao je Milić. Sučić je sinoć bio u društvu s direktorom Memorijalnog centra u Vukovaru, Krunoslavom Šeremetom, kada ih je policija zamolila da napuste prostorije ugostiteljskog objekta. Dvojac se, najblaže rečeno, nije složio s takvom odlukom i ubrzo je nastao kaos pa je morala doći i interventna policija.

KLASNI SUSTAV NA SVOJOJ GLOBALNOJ PREKRETNICI ?!

NEMIRI NA ULICAMA Pogledajte šokantne prizore iz Pariza tijekom prosvjeda, policija bacala suzavac i šok granate 28.11.2020. u 18:37 9463181 NIZ PREKRŠAJA U Londonu uhićenja u prosvjedima protiv mjera: ‘Očekujemo da se broj privedenih poveća‘ 28.11.2020. u 18:19 9368483 PROVOKATIVNE IZJAVE Novi problemi u Crnoj Gori, protjeran srpski veleposlanik: ‘On je persona non grata!‘ 28.11.2020. u 17:50 9463219 DEMONSTRACIJE Na njemačko-poljskoj granici prosvjedi protiv restriktivnih mjera 28.11.2020. u 17:08 London SMEKŠAVA SE LOCKDOWN Neke europske zemlje uoči Božića ublažavaju mjere, broj umrlih od covida premašio 400.000 28.11.2020. u 15:45 Pripadnik etiopske vojske ODJEKUJU EKSPLOZIJE Etiopska vojska započela ofenzivu na prijestolnicu Tigraja: ‘Mekele je meta teškog bombardiranja‘ 28.11.2020. u 14:17 London GREŠKA LABORATORIJA U Velikoj Britaniji 1300 ljudi pogrešno obaviješteno da ima koronavirus: ‘To je izolirani incident‘ 28.11.2020. u 14:16 9458871 TEŠKA SITUACIJA Debakl slovenskog lockdowna: Rigidne mjere daju slab rezultat, vozači trubili protiv njih i zaradili globe 28.11.2020. u 11:48 Pope Francis waves to worshippers as he arrives to deliver his weekly Angelus prayer on November 22, 2020 from the window of the apostolic palace overlooking St. Peter's Square in The Vatican. (Photo by Vincenzo PINTO/AFP) PIŠE INOSLAV BEŠKER Papa imenovao nove kardinale: Među njima je i nekoliko ‘uličnih svećenika‘ koji dosad nisu bili ni biskupi 28.11.2020. u 09:54 9433215 UŽURBANE PRIPREME Sve spremno za distribuciju cjepiva u SAD-u, pošiljke su na čarter letovima, čeka se odobrenje 28.11.2020. u 09:34 Manuel Zelaya DRAMA U HONDURASU Bivši predsjednik uhićen u zračnoj luci, kod sebe je imao torbu punu keša: ‘To nije moje!‘ 28.11.2020. u 08:53 9453775 REZULTATI STUDIJA Svjetska zdravstvena organizacija: Potrebno je barem 60 posto imunizacije za blokadu covida-19 28.11.2020. u 00:04 Ilustracija BORBA PROTIV COVIDA Grčka će ograničiti cijene testova na Covid-19 u privatnim medicinskim ustanovama 27.11.2020. u 23:25 Dublin OSTAJU OPREZNE Irska i Belgija ublažavaju restriktivne mjere kojima se bore protiv pandemije koronavirusa

TRAŽI SE POVOD !

Jutarnji list ATENTAT KOD TEHERANA Ubijen poznati znanstvenik za kojeg se vjerovalo da stoji iza izrade iranske atomske bombe Zapad, Izrael i iranski disidenti sumnjičili su ga da stoji iza prikrivenog programa izrade atomske bombe koji je zaustavljen 2003. Piše: HinaObjavljeno: 27. studeni 2020. 16:29 Mjesto napada Mjesto napada - Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp Poznati iranski nuklearni znanstvenik Mohsen Fakhrizadeh ubijen je u petak u blizini Teherana, objavili su iranski mediji. Fakhrizadeha su Zapad, Izrael i iranski disidenti dugo sumnjičili da stoji iza onoga što smatraju prikrivenim programom izrade atomske bombe koji je zaustavljen 2003. Iran dugo vremena niječe da pokušava razviti nuklearno oružje. Prije vijesti o ranjavanju, nekoliko je iranskih medija, uključujući i državnu televiziju IRIB, objavilo da je znanstvenik ubijen u napadu, a to je, prema pisanju AFP-a, u petak poslijepodne potvrdilo i iransko ministarstvo obrane. "Novi izvori kažu da je znanstvenik bio žrtva pokušaja ubojstva u oružanom napadu nepoznatih ljudi na njegove tjelesne čuvare", objavila je iranska državna televizija. Novinska agencija Tasnim ranije je objavila da su "teroristi raznijeli drugi automobil" prije nego što su pucali na vozilo u kojemu su bili Fakrizadeh i njegovi tjelohranitelji. VEZANE VIJESTI ‘OD STAROSTI‘ Umro najstariji stanovnik Irana: Dokumenti pokazuju da je imao 138 godina?! ISTA POLITIKA Arapi sumnjaju da će novi američki predsjednik Joe Biden najaviti promjene na Bliskom istoku #BREAKING Iran defence ministry says nuclear scientist dead after assassination attempt pic.twitter.com/bxUiEa8G7O — AFP News Agency (@AFP) November 27, 2020 Nedugo nakon atentata na Twitteru se oglasio zapovjednik iranske vojske. - Na ubojice ovog mučenika udarit ćemo poput groma i natjerati ih da se pokaju zbog svog postupka - napisao je Hossein Dehghan koji je također i vojni savjetnik ajatolaha Alija Hameneija. Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif tvrdi kako je u ubojstvo znanstvenika umiješan i Izrael. - Teroristi su danas ubili eminentnog iranskog znanstvenika. Ovakav kukavičluk - s ozbiljnim naznakama izraelske uloge - pokazuje očajničko ratovanje među počiniteljima - objavio je Zarif na Twitteru. Izrael je odbio komentirati njegove navode.

FRANCIS FUKUYAMA

FRANCIS FUKUYAMA ČUVENI POLITIČKI FILOZOF 30 GODINA NAKON ŠTO JE OBJAVIO 'KRAJ POVIJESTI' Ponekad imam depresivnu misao da taj kraj predstavlja Orbanova Mađarska Autor: HinaObjavljeno: 09. ožujak 2019. 10:09 2016-02-13T113648Z_69789838 Ilustracija / REUTERS Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp Liberalna demokracija je u opasnosti, desni populizam može se zaustaviti izgradnjom šireg, građanskog nacionalnog identiteta, a glasače populističkih stranaka ne smije se jednostavno odbacivati kao rasiste i fašiste, smatra američki politički filozof Francis Fukuyama, najpoznatiji po svojoj objavi "kraja povijesti". Fukuyama je politički filozof japanskog podrijetla s adresom u kalifornijskom Palo Altu, gradu poznatom po sveučilištu Stanford na kojem predaje, ali i sjedištima svjetskih tehnoloških divova poput Googlea, Facebooka i Applea. Ovaj tjedan je gostovao u Beču gdje je održao predavanje na temu politike identiteta koju je obradio u svojoj novoj knjizi. Početkom devedesetih u vrh svjetske intelektualne zajednice lansirao ga je esej "Kraj povijesti?", objavljen 1989. i popraćen knjigom "Kraj povijesti i posljednji čovjek". U tim radovima ovaj teoretičar, koji je počeo kao stručnjak za Sovjetski Savez, tvrdi kako je s dovršetkom onoga što opisuje evolucijom političkih sustava čovječanstvo stiglo do "zajedničkog ideološkog nasljeđa" u obliku liberalne demokracije koja se nametnula kao ultimativni državni sustav. Nakon dugog razdoblja ideoloških sukoba time dolazi do kraja povijesti, vremena geopolitičkog smirivanja i uspostavljanja ravnoteže unutar međunarodnih odnosa, temeljene na zajedničkom ekonomskom sustavu. Fukuyama je tu ideju objavio šest mjeseci prije Baršunaste revolucije u Čehoslovačkoj i uoči pada Berlinskog zida. Mnogi danas ukazuju kako se povijest ipak nastavila odvijati, a i sam Fukuyama priznaje da je možda bio preoptimističan. - Nekad imam depresivnu misao kako kraj povijesti možda nisu zemlje poput Danske ili Njemačke, nego Mađarska - iliberalna demokracija u kojoj postoji određeni stupanj demokratske legitimnosti i djelomično se pridaje pažnja formi demokratskog vladanja, no koja je iznimno korumpirana i nije utemeljena na otvorenom kapitalističkom poretku sa slobodnim natjecanjem, nego na ortačkom kapitalizmu, a takav sustav može neko vrijeme i potrajati - rekao je na konferenciji za medije u Beču, uoči predavanja pred austrijskim zelenim predsjednikom Alexanderom Van Der Bellenom i europskim intelektualcima u organizaciji Zaklade Erste. Želja za poštovanjem Ipak, Fukuyama često podsjeća da je naslov njegovog članka 1989. bio formuliran kao pitanje, kako je u posljednjem poglavlju knjige koja je uslijedila izrazio sumnju da će alternativni politički ustroji nestati te da je naglasio kako liberalne demokracije nisu riješile pitanje "thymosa", jednog od tri dijela duše o kojoj je pisao Platon u svojoj "Državi", uz razum i žudnju. Prema tom grčkom filozofu u thymosu se očituju ponos, želja za priznanjem i poštovanjem, a metaforički ga opisuje kao "plemenitog psa koji je hrabar u borbi za obranu svog grada od stranaca", navodi Fukuyama. - Ljudi vjeruju da imaju određenu vrijednost, a kad ih drugi tretiraju kao da vrijede manje od toga, osjećaju bijes - piše američki teoretičar u svojoj knjizi. - Želja za priznanjem, kao i prateće emocije bijesa, srama i ponosa, dijelovi su ljudske osobnosti koji su ključni za politički život - dodaje. Fukuyama tu ideju razrađuje o svojoj novoj knjizi "Identitet: zahtjev za poštovanjem i politika bijesa", predstavljenoj u četvrtak u Beču, koju je, kako je otkrio, neplanirano počeo pisati nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima i odluke Britanaca da izađu iz Europske unije. U središte promišljanja o današnjim političkim kretanjima Fukuyama stavlja pitanje identiteta. Prema njemu taj društveni faktor na važnosti dobiva šezdesetih godina u SAD-u, pojavom pokreta za prava žena, Afroamerikanaca, homoseksualaca i invalida - skupina koje su kroz zajednički identitet tražile priznanje unutar većeg političkog sustava. Logiku takve politike identiteta, izvorno lijeve ideje društvenih skupina u borbi za veća prava, danas je preuzela desnica, a iskoristili populisti, rekao je Fukuyama u Beču. Chavez, Trump, Orban Fukuyama govori o tri vrste populista. VEZANE VIJESTI VELIKI INTERVJU ČOVJEK KOJI JE PROGLASIO KRAJ POVIJESTI Fukuyama za Jutarnji o mogućnosti izbijanja Trećeg svjetskog rata, odnosu s Gadafijem, situaciji na Balkanu... Prvi je takozvani ekonomski populist, onaj koji zagovara ekonomsku politiku popularnu na kratke, no štetnu na duge staze, istaknuo je Amerikanac i kao primjer naveo bivšeg predsjednika Venezuele Huga Chaveza. Drugi je populist koji svoj politički stil temelji na karizmi, prikazujući se izravno povezanim s narodom i borcem protiv otuđenog političkog sustava. Takav čelnik tvrdi da mu institucije stoje na putu da ispuni "sve želje naroda", smatra Fukuyama. - Demokratski dio tu napada liberalni dio unutar liberalne demokracije - naglasio je politički filozof i dao primjer američkog predsjednika Donalda Trumpa. Treća vrsta populista prikazuje se kao predstavnik državljana, no ne svih, nego samo nekih, što se često temelji na rasi ili etničkom podrijetlu. Fukuyama takvim smatra mađarskog premijera Viktora Orbana. Po njemu populisti danas uspijevaju iskoristiti komponentu identiteta jer su glasače uvjerili da su žrtve, kako su razlozi njihovog lošeg statusa stranci, izbjeglice, inozemna konkurencija i političke elite, a da u opasnosti nije samo njihova financijska egzistencija, nego i sam njihov identitet koji ne dobiva dovoljno poštovanja i priznanja. Širi identiteti Iako politika identiteta po Fukuyami nije ni dobra ni loša, danas problematičnim smatra što se identiteti grade na preusko shvaćenim, zatvorenim i fiksnim temeljima, poput rase ili etniciteta, što je prijetnja funkcioniranju demokracije jer u društvo unosi razdor. Istaknuo je kako rješenje nije u napuštanju ideje identiteta, nego u stvaranju širih nacionalnih identiteta koji uzimaju u obzir različitosti liberalnih demokracija. Potreban je "centristički pristup koji odbacuje rasno ili etnički utemeljen nacionalni identitet, no i prepoznaje važnost nacionalnog identiteta za demokraciju - kazao je u razgovoru za austrijsku novinsku agenciju APA. Zbog toga su nužni simboli koji će ujedinjavati šire dijelove društva - što se može dogoditi kroz sport, književnost, jezik ili bilo kakve druge kulturne referentne točke koje će ljudima dati osjećaj pripadanja zajednici, dodao je. Govoreći o Europskoj uniji rekao je kako se njezini građani i dalje prvenstveno identificiraju kao članovi svojih nacija, a ne kao Europljani, zbog čega Bruxelles mora shvatiti da je sustav još uvijek u rukama nacionalnih država, a da će snažniji europski identitet nastajati tek postepeno. Poručio je kako političari trebaju napustiti ideju da su svi glasači desnih populističkih stranaka "rasisti i ksenofobi", jer je riječ i o onima koji su glasali za te opcije zbog osjećaja izostavljenosti iz političkog sustava koji je dijelom istinit. - Mislim da ne možemo riješiti problem dok ga ne razumijemo, pa bismo trebali s više empatije pokušati shvatiti što zapravo tjera ljude da glasuju za te stranke. Ulozi su vrlo veliki. Mislim da je u opasnosti sama liberalna demokracija - zaključio je Fukuyama.