DALI NAM TEŽI UDAR PANDEMIJE TEK DOLAZI?!

sport j2 novac kultura scena video pretplata GORDAN LAUC ‘Najteži dio pandemije nas tek čeka. Lockdown? Učinci su skromni, pogledajte npr. Argentinu‘ Lauc smatra da u Hrvatskoj imamo dobro odmjerenu politiku prilagodbe mjera stvarnom stanju Piše: Jutarnji HRObjavljeno: 01. studeni 2020. 08:49 Gordan Lauc Gordan Lauc Goran Mehkek/Cropix Facebook Twitter Messenger E-mail Profesor Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade, za HRT je govorio što nas čeka u situaciji s Covid-om 19. - U Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj u ovom trenutku je doista jako velik broj zaraženih. Moja osobna procjena je da je u Zagrebu najmanje 5%, a vjerojatno i više, ljudi aktivno zaraženo. To znači da je situacija doista dramatična i da svi sada moramo biti maksimalno odgovorni i paziti da se ne zarazimo, ali i da ne zarazimo druge, jer je puno ljudi infektivno, a da to niti ne znaju. No noć je najmračnija pred samu zoru, a kod nas već vidimo naznake da se izlaz iz tunela nazire. Nakon vrlo velikog ubrzavanja širenja epidemije zadnjih nekoliko tjedana, vidimo prve jasne naznake promjene trenda i usporavanja širenja pandemije. To je posebice vidljivo u Zagrebu, gdje dnevni broj slučajeva ne raste već tjedan dana. No ne smijemo zaboraviti da porast broja hospitaliziranih i umrlih ljudi kasni dva do tri tjedna za brojem novozaraženih, tako da ćemo u Hrvatskoj nažalost sljedećih nekoliko tjedana imati sve veće bojeve teško bolesnih i umrlih ljudi - kazao je Lauc. Komentirao je i poteze mnogih europskih zemalja koje su se odlučile za lockdown i policijski sat. - Virus se širi tako što s jednog čovjeka pređe na drugog. Bez kontakta među ljudima nema širenja virusa. Sve vlade u Europi donose mjere kojima pokušavaju smanjiti te kontakte. U nekim zemljama radi se o dobro promišljenim i odmjerenim mjerama, dok se u nekim drugim zemljama radi o paničnim reakcijama. Mislim da mi u Hrvatskoj imamo dobro odmjerenu politiku prilagodbe mjera stvarnom stanju. To se najbolje oslikava u činjenici da unatoč tome što je Hrvatska čitavo ljeto imala jedne od najblažih mjera u Europi, mi danas imamo značajno manje zaraženih ljudi na milijun stanovnika no recimo Češka, Belgija ili Slovenija. Neki misle da bi Hrvatska trebala imati strože mjere, no iz primjera zemalja kao što su Argentina ili Peru, te nekih gradova u Europi, vidimo da nametnute mjere ne postižu željeni učinak. Primjerice, nakon 5 mjeseci vrlo strogog lockdowna, Argentina je po ukupnom broju umrlih na milijun stanovnika gotovo sustigla Brazil (koji je imao puno blaže mjere), a prema sadašnjim trendovima uskoro će ga i prestići. Isto tako, Manchester koji je već tjednima pod vrlo strogim mjerama ima vrlo slične brojeve kao i Zagreb u kojem su mjere bitno blaže. Veliko znanstveno istraživanje provedeno na 131 zemlji pokazalo je da su učinci strogih formalnih mjera zapravo vrlo skromni, te da je ključno ponašanje svakoga od nas kao pojedinca - kazao je Lauc. 'Covid pandemiju teško je uspoređivati sa španjolskom gripom' Na pitanje zašto mnoge zemlje ipak ostavljaju otvorene škole, Lauc je kazao da su brojna istraživanja pokazala da zatvaranje škola ima vrlo mali učinak na širenje pandemije, te da su djeca koja su pozitivna virus uglavnom 'pokupila' negdje drugdje. - U Europi sada postoji konsenzus da se škole neće zatvarati, jer šteta koja se time uzrokuje daleko nadmašuje potencijalnu korist blagog usporavanja širenja pandemije - kazao je Lauc. Kazao je i da je ovu pandemiju jako teško uspoređivati sa španjolskom gripom. - Španjolska gripa je ubijala 5-10 posto zaraženih i to prvenstveno mladih i zdravih ljudi. Neke sličnosti naravno postoje, no sada smo ipak u bitno boljoj situaciji, jer ovaj je ovaj virus daleko manje smrtonosan. S druge strane zbog veće gustoće naseljenosti i mobilnosti, a i zbog nekih karakteristika SAS-CoV-2 virusa, on se širi puno brže i ova pandemija će vjerojatno trajati kraće od one prije 100 godina - kazao je Lauc. image Zeljko Puhovski/Cropix Lauc je ustvrdio da o virusima, pa tako i o SARS-CoV-2 znamo jako malo. - Kako već 100 godina nismo imali ozbiljnu pandemiju u istraživanja virusa se, nažalost, nije dovoljno ulagalo. U posljednjih osam mjeseci to se, naravno, drastično promijenilo i sada puno ljudi istražuje SARS-CoV-2 virus. Jako smo puno o njemu naučili, no još uvijek puno više ne znamo, nego što znamo. Primjerice još uvijek ne znamo unaprijed utvrditi tko će razviti teški, a tko lakši oblik bolesti, a nemamo niti učinkovite terapije - kazao je. Lauc je kazao i da još uvijek puno toga ne znamo što se događa u tijelu nakon što smo zaraženi sa SARS-CoV-2 virusom. - Dob, ili bolje rečeno metabolički status organizma, je i dalje najbolji prediktor teškog oblika bolesti, a mladi i zdravi ljudi s teškim oblikom bolesti su ipak iznimka. Primjerice, nedavno je objavljeno istraživanje koje je pokazalo da oko 10 posto teških oblika bolesti može biti objašnjeno postojanjem autoimunih protutijela na interferon beta. To je vrlo rijedak poremećaj, no kada se puno ljudi zarazi onda taj inače nevidljivi poremećaj postaje jako vidljiv. Sigurno postoje i neke druge predispozicije koje ćemo tek otkriti. Primjerice, naša istraživanja pokazuju da su razlike na koji način ljudi glikoziliraju svoja protutijela također povezane s teškim oblikom COVID-19, a to je nešto na što možemo utjecati, primjerice, zdravijim životnim stilom. Jedna od važnih stvari koju nas je ova pandemija naučila je da je iznimno važno misliti na svoje zdravlje jer su ljudi s bolestima koje su posljedice nezdravog životnog stila puno češće umirali od COVID-19 u odnosu prema zdravim ljudima - kazao je. 'Netko će možda biti zaštićen godinama, netko nekoliko mjeseci' Komentirao je i tvrdnju da kod preboljelih antitijela nakon nekoliko mjeseci padaju u krvi te objasnio zašto imunološki sustav nije jednostavan. - Imunološki sustav je iznimno kompliciran. On milijunima godina vodi rat s raznim bakterijama i virusima i za sada nas kao populaciju uspješno održava na životu. Normalno je da nakon infekcije titar protutijela pada, no ostaju nam takozvane memorijske B stanice koje brzo mogu napraviti jako puno protutijela ako ponovo dođemo u kontakt s virusom. VEZANE VIJESTI Nenad Ban<br /> O KORONI I IMUNITETU Jedan od naših najuspješnijih znanstvenika: Što nas čeka idućih mjeseci i zašto je Europa žarište STOP COVID-19 Mogu li nas mobiteli ipak spasiti od korone? Evo kakva su iskustva država diljem Europe Postoji i takozvana stanična imunost, a istraživanja su pokazala da dio ljudi koji je bio u kontaktu s virusom ima "memoriju" tog virusa u T stanicama, što mu olakšava obranu ako ponovo dođe u kontakt s virusom. Teško je znati koliko dugo zaštita traje, a to je vjerojatno i jako individualno. Netko će možda biti zaštićen godinama, a netko drugi svega nekoliko mjeseci. Do sada je opisano svega dvadesetak slučajeva ponovne infekcije. Kod ponovnih infekcija u pravilu su simptomi bili blaži tako da imunitet očigledno traje barem neko vrijeme - kazao je. Na pitanje zašto dio oboljelih prolazi relativno jednostavno, a neki imaju kronične posljedice nakon preboljelog Covida-19, Lauc je kazao da se o tome još ništa ne zna te da se jedino zna da postoji određeni broj ljudi koji imaju takozvani „long-covid“, tj. simptomi im traju mjesecima. - To je trenutno predmet intenzivnih istraživanja - objasnio je Lauc. Osvrnuo se i na mutacije Covida-19 te govorio o cjepivu. - Kao i svi drugi virusi i SARS-CoV-2 mutira i mijenja se. No, srećom, mijenja se dosta sporije od primjerice gripe, a i ima značajno manji glikanski štit od HIV virusa. Cjepiva za SARS-CoV-2 su praktično već razvijena i samo se čekaju formalna odobrenja regulatornih tijela. Mi ćemo gotovo sigurno do kraja godine imati registrirana cjepiva, no to ne znači da će ona postati i univerzalno dostupna. Kao zemlja članica EU, mi smo tu u jako dobroj poziciji i među prvima ćemo dobiti doze cjepiva, no one će biti prvenstveno namijenjene zdravstvenim djelatnicima i za neke druge ključne kategorije stanovništva. Široku dostupnost cjepiva ne možemo očekivati prije kasnog proljeća 2021. - kazao je. Iznimno je važno s kolikim brojem čestica virusa dođemo u kontakt Lauc je kazao i da sumnja u navode da je proizvedena milijarda doza oxfordskog cjepiva. - To mi se čini logistički dosta nerealno. Ako je doista već proizveden velik broj doza, to samo znači da proizvođač ima dovoljno dokaza da je cjepivo učinkovito i sigurno. Ako cijepite 30,000 ljudi i ne vidite puno nuspojava, možete biti dosta uvjereni da je cjepivo sigurno. Negativni učinci cjepiva morali bi biti vidljivi nakon što ga isprobate na tolikom broju ljudi - kazao je. Na pitanje hoćemo li se svi kad-tad zaraziti ovim virusom, Lauc je odgovorio da se on brzo širi i da je lako moguće da će značajan dio populacije doći u kontakt s virusom tijekom zime. - No iznimno je važno da se to ne dogodi odjednom jer to onda zdravstveni sustav naprosto ne bi mogao podnijeti. Isto tako, iznimno je važno s koliko virusa dođete u kontakt. Čini se da kontakt s malim brojem virusnih čestica često ne uzrokuje bolest, dok oni koji dođu u kontakt s velikim brojem virusa puno češće razvijaju teške simptome bolesti. Primjerice, zdravstveni radnici su tu posebice izloženi, te ih nesrazmjerno puno obolijeva pa čak i umire. Neki znanstvenici misle da je kontakt s malim brojem virusa čak i koristan jer nam pruža priliku da razvijemo imunitet i budemo spremniji ako slučajno dođemo u kontakt s više virusa - kazao je Lauc. Kazao je i da je važno da svi budemo svjesni da se nalazimo blizu samog vrhunca pandemije i da je u Hrvatskoj jako puno zaraženih. - U svakoj većoj grupi ljudi vjerojatno je barem netko zaražen. Zaraženi su najinfektivniji dva dana prije pojave prvih simptoma, što znači da su mnogi zarazni dok još niti ne znaju da su bolesni. Zbog toga je najbolji način na koji se možemo zaštititi ne doći u blizinu druge osobe, posebice ne velikog broja osoba u isto vrijeme. Ako to iz nekog razloga nije moguće, onda se pri tom kontaktu moramo truditi da minimaliziramo prijenos virusa. Ne trebamo se rukovati ili ljubiti. Svakako trebamo nositi maske, a ako boravimo u zatvorenim prostorima treba ih što više prozračivati da virus izbacimo iz prostorije. Treba izbjegavati glasni govor i pjevanje, jer tada izbacujemo puno više virusa. Ne zaboravimo da je velika razlika hoćemo li udahnuti jednu, tisuću ili milijun čestica virusa. Ako udahnemo mali broj virusa naša mukozna barijera i drugi mehanizmi imunog sustava će te viruse uspješno suzbiti, no ako ih udahnemo puno to nećemo uspjeti i razboljet ćemo se. U sezoni grijanja, kada je zrak koji udišemo suh, trebamo aktivno ovlaživati zrak i relativnu vlažnost držati iznad 40 posto. Gdje to nije moguće, treba nos i grlo održavati vlažnim sprejanjem izotoničnim sprejevima - kazao je. 'Najteži dio pandemije nas tek čeka' Lauc je ustvrdio i da će hrvatski zdravstveni sustav izdržati u borbi s pandemijom, ali da to jako ovisi o tome kako ćemo se ponašati idućih tjedana. - Ljudi koji su danas zaraženi će se razboljeti i eventualno završiti u bolnici za 10 do 15 dana. Dakle, broj novo hospitaliziranih i umrlih ljudi će sigurno značajno rasti još najmanje dva tjedna. O tome kako ćemo se ponašati sljedećih dana ovisi hoće li broj hospitalizacija rasti i dalje. Ako se rast nastavi, doista postoji mogućnost da neće biti mjesta u bolnicama za sve one koji se razbole - kazao je Lauc. Ustvrdio je i da će ova pandemija sigurno biti zapamćena kao velika pandemija 2021. godine. - Nažalost, bojim se da će to ipak biti 2021.-a, a ne 2020.-a godine jer nas najteži dio pandemije tek čeka u sljedećim mjesecima. Srećom, ovo zapravo i nije tako strašna pandemija što se samog virusa tiče, jer se vrlo lako moglo dogoditi da dođe neki dosta smrtonosniji no što je ovaj. Nadam se da ćemo naučiti neke pouke i početi više ulagati u borbu protiv naših stvarnih neprijatelja, a to su patogene bakterije i virusi, a ne u oružja za borbu protiv drugih ljudi - kazao je Lauc za HRT.