"BEZBRIGE S DIJANOM ČULJAK" /Dorađeno, 18. Aprila, RECOMMENDED/

Gloria RANKO SUVAR/CROPIX BEZ BRIGE S DIJANOM VESNA HERCIGONJA NOVKOVIĆ: ‘DJECA SE MIJENJAJU, A ŠKOLSKI SUSTAV OSTAJE ISTI, NE ZADOVOLJAVA NJIHOVE POTREBE‘ Mentalno zdravlje tema je koja se do unazad nekoliko godina itekako tabuizirala. Potaknuti idejom kako je krajnje vrijeme da demistificiramo psihološku pomoć, približimo je našim čitateljima, ali i široj javnosti, pokrećemo video format Bez Brige urednice i voditeljice Dijane Čuljak. Svakog ponedjeljka na portalu Gloria.hr govorimo o mentalnom zdravlju, nudimo savjete i pomoć, a u goste dovodimo vodeće stručnjake! Piše: Gloria.hr Objavljeno: 05. travanj 2021. 19:00 U ovotjednoj emisiji Bez Brige s Dijanom voditeljica Dijana Čuljak ugostila je psihoterapeutkinju Vesnu Hercigonju Novković s kojom je razgovarala o mentalnom zdravlju djece uslijed krizne godine koju su obilježile pandemija i potresi te za djecu još jedan golemi šok – odvajanje od vršnjaka. "Posljednjih godinu dana problemi su svedeni na poteškoće zbog socijalne izolacije, anksioznosti, tjeskobe i strahova. Dodatni problem je što roditelji strahove reflektiraju na djecu, a djeca najviše reagiraju prvo na obiteljsku atmosferu, a tek onda vanjske utjecaje", objasnila je uvodno gošća. Ističe kako su djeca od samog početka pandemije izgubila rutinu, odlazak u školu, druženja. "Srednjoškolci su u početku uživali, ali sada im je dosta, izgubili su mogućnost da maštaju kako odlaze u klubove, razmišljaju o putovanju u Gardaland i slično. Mnoge je spasilo to što odlično plivaju virtualnim svijetom", govori Hercigonja Novković. Dodatni problem je što mnogi roditelji zbog svojih problema i egzistencijalnih strahova puno teže mogu primijetiti probleme kod svoje djece te ne mogu procijeniti kakvo je zaista njihovo mentalno zdravlje. Čitajte i: Profesor Ante Bagarić: ‘Ovisnika je sve više! Ovisnost jest teška bolest, ali izlječiva‘ Čitajte i: Profesor psihologije uspjeha objašnjava najteži dio osobnosti: ‘To je naš uteg, crta kojom prevladavaju negativne emocije‘ Čitajte i: Metode stručnjakinje ‘za sreću‘: Evo kako jednostavno i brzo ‘vratiti‘ tijelo iz stanja jakog stresa Čitajte i: Kad nas ‘duša‘ boli! Ugledni terapeut objašnjava: ‘Sve što psiha ne može, tijelo preuzima na sebe‘ Poremećaj koncentracije kod nove generacije "Čini se da je ADHD – neurorazvojni poremećaj koji obilježava nepažnja, impulzivnost i motorički nemir – u porastu. Međutim, istraživanja pokazuju kako je u porastu tek dva posto. Naime, nove generacije su nova sorta i naš školski sustav ne zadovoljava njihove potrebe ni mogućnosti. Zato se čini da ima puno djece s poremećajima jer se sustav nije mijenjao kako su se mijenjala djeca. Kod današnjih generacija sposobnost reproduktivnog znanja je manja kao i održavanja pažnje na sadržaje koji ih ne zanimaju i koji su jednolični, ali njihova je prednost što brzinom munje mogu naći informacije koje im trebaju. Nije tehnologija loša, ali je svaka ovisnost loša. Ne bih rekla da su djeca otuđena, oni su samo navikli na drugi način komunikacije, više vole virtualnu komunikaciju, to ne zadovoljava mene, ali njih da", zaključuje. Smatra kako je emocionalna inteligencija prediktor uspjeha, ali o tome se premalo govori u školi. Nužno je pokazati emocije i naučiti djecu da pokazuju emocije – one početak i kraj svake priče.-------KOMENTAR OVOG BLOGA------ Kada danas mislimo na Danijela De Leona, koji je malo pomnije žvakao Marksa i Engelsa,nego svi udruženi buržujski toretičari, sapeti u mentalnom sklopu sustava koji ih je narodio. Brzo čemo pojmiti zašto se taj njihon prosječni mentalitet tako brzo prilagOđava postoječim zakonodavnim kodeksima, koji ih tjera, bez puno razmišljanja - da im se pokore. Ovdje čemo se pozabaviti jednim najprostijim slučajem: Kada netko od nas naumi da sagradi neki skromni objekt, kojeg nazivljemo, uhodanim žargonom, jedne prčvarnice ili drvenare. Idemo li tad iskopavati njegove temelje? -Ni slučajno.Prvo što nam je činiti, pokucati na vrata nekom arhitektu, jer nam postojeći zakoni, sviđa se nama ili ne, tako nalažu. - Prva nužnost nalaže arhitektonski nacrt. Marks i Engels nisu imali vremena niti potrebe za sličnim objektima. Čitave živote posvečivali su skicama jednog mnogo značajnijeg zdanja, tj. budučeg socijološkog društva. De Leon, koji je po mišljenju svog suvremenika Lenjina, imao neobičnu naviku da svaki nejasni tekst markira jednom pribadačom, bio i ostao, sve do naših dana, jedini koji je zastajao kod Marksove riječi: Država, Socijalizam ,Komunizam, i Diktature proletarijata. Što ga do danas čini jedinom osobom koji je ostvario to arhitektonsko dijelo naslovljeno Socijallistički Industrijski Union (SIU) Danas svakome pristupačan, uz obiljnu literaturu USA Socialist Labor Party of America