"BEZ BRIGE S DIJANOM"

PITANJE ZA DOKORA TORRE : TKO JE OVDJE LUD, PACIJENT ,PSIHIJATAR, ili SAŠIN ?! U ludnicu sam završio 1953 ili 4. godine u svojstvu političkog zatvorenika.Tu sam prijavio lječničku intervenciju. Dobio sam je instantno. U lisicama odvedem sam u Pulsku ludnicu. Od tamošnjeg psihijatra dobio sam objašnjenje: Zatvoreniku, ludnica je, uz zatvor, jedina ustanova koja biva posve zaključena. U toku par dana nitko nije mi prišao. Sve dok taj isti psihijatar se pojavio sa dva snažna fizikanera.Naredio mi da otvorim usta, i ugurao mi pod jezik neku šipku omotanu u gazu.Naredio mi da legnem na metalni krevet. Dvoje fizikanera privezali me kaiševima.Usljedila je inekcija. Počeo sam zajedno sa krevetom skakukati i urlati u dubokoj komi.To se nastavilo iduća dva ili tri dana. Nikada poslije tri mjeseca robije , nije mi palo na pamet da tražim toliko potrebnu liječničku pomoč... PSIHIJATAR ROBERT TORRE: ‘KADA BI SE OVE TRI STVARI PREVENIRALE, POJAVNOST LUDILA BI ZNAČAJNO PALA‘ Mentalno zdravlje tema je koja se do unazad nekoliko godina itekako tabuizirala. Potaknuti idejom kako je krajnje vrijeme da demistificiramo psihološku pomoć, približimo je našim čitateljima, ali i široj javnosti, pokrećemo video format Bez Brige urednice i voditeljice Dijane Čuljak. Svakog ponedjeljka na portalu Gloria.hr govorimo o mentalnom zdravlju, nudimo savjete i pomoć, a u goste dovodimo vodeće stručnjake. Piše: Gloria.hr Objavljeno: 19. travanj 2021. 18:55 Klinički psihijatar Robert Torre gostovao je u ovotjednoj emisiji Bez brige s Dijanom Čuljak povodom nove knjige 'Ludilo uzvraća udarac' koja je ovih dana u prodaji. "Ludilo poistovjećujemo sa stanjima sumanutosti, mahnitosti, priviđanjima, ludilo nije bolest mozga. Ako je moramo locirati - mozak jest mjesto identiteta, jedna ključna točka, ali nije isključiva. Mozak je duboko socijalni organ za razliku od bubrega ili zgloba, kojima ne treba tkivo života da bi funkcionirali. Crijeva rade još nerođenom djetetu, srce radi, mozak ne radi. On da bi se aktivirao mora biti uronjen u društveno tkivo", započeo je Torre. Na pitanje koliko osobe s kroničnim psihotičnim poremećajima surađuju sa psihijatrima odgovara:”U pravilu dosta. Nažalost riječ je o radikalno neugodnom iskustvu, ni mi iz druge ruke, ali ni oni iz prve ruke ga ne razumiju, ali i jedna i druga strana je više nego sigurna da je to vrlo ružno iskustvo patnje i mi tim ljudima želimo pomoći, oni se uistinu gorko napate. To nikako nije iskustvo koje je idealno ili koje bi nekome bilo poželjno. Ne znači da neki ljudi s iskustvom ludila ne prolaze dobro i ne podnose to stoički. Oni za razliku od nas ulažu puno veću energiju da bi se održali na ovom svijetu.” Čitajte i: Terapeut Laszlo Pinter: ‘Iz tijela mogu iščitati kako osoba diše, a glas je jedna od najvidljivijih ekspresija‘ Čitajte i: Vesna Hercigonja Novković: ‘Djeca se mijenjaju, a školski sustav ostaje isti, ne zadovoljava njihove potrebe‘ Čitajte i: Profesor Ante Bagarić: ‘Ovisnika je sve više! Ovisnost jest teška bolest, ali izlječiva‘ Politički je nekorektno to nazivati ludilom, to je kronični psihotični poremećaji – ističe Torre. Glavni uzroci ludila "Svi uzroci u psihijatriji su multi kauzalni. Uzroci nad uzrocima su ipak siromaštvo, socijalna raslojenost i rane djetinje traume. Kada bi se to preveniralo pojavnost ludila bi značajno pala. Kada posjećujemo velike psihijatrijske bolnice, uvijek tamo dominira neobrazovana sirotinja", govori gost emisije Bez brige. U nekim trenucima patnja je prevelika i nosi više štete nego koristi, zato su lijekovi vrlo koristan alat bez kojeg bi neki životi bili nezamislivi. Lijekovi su doveli do određenog mira i kvalitetnijeg psihijatrijskog rada, izlaska iz ludnice. Lijekovi jesu neka vrsta nužnog zla, ali život bez njih ne bi bio moguć. image RANKO SUVAR/CROPIX Psihijatrija je, kaže, osnovana zbog kroničnih trajnih psihotičnih stanja, ti oboljeli ljudi su zapravo žrtve nasilja tzv. normalnih ljudi. Njih je oko 3, 4 posto, a dominira muški spol. Čitajte i: Profesor psihologije uspjeha objašnjava najteži dio osobnosti: ‘To je naš uteg, crta kojom prevladavaju negativne emocije‘ Čitajte i: Metode stručnjakinje ‘za sreću‘: Evo kako jednostavno i brzo ‘vratiti‘ tijelo iz stanja jakog stresa "Ono što mi danas zovemo depresijom stari ljudi ne bi tako nazvali, oni su depresijom zvali samo ono što bi mi danas zvali bolničkim depresijama. Suvremena depresija koja ima epidemijski bum i rast je način prepakiravanja anksioznih poremećaja koji su nekad bili vodeći poremećaji. Ljudi koji su 60-ih godina bili anksiozni danas su prepakirani u depresivne ljude", smatra Torre. Dodaje da četvrtina pučanstva boluje od psihijatrijskih poremećaja, čak je 312 registriranih mentalnih poremećaja, pa se pita koliko bi psihijatara onda trebalo biti da odrade četvrtinu pučanstva? Srećom, mnogi su beznačajni, ili su problemi života, smatra.