G20 U RIMU Konačno objavljen dokument koji se krpao mjesecima: Nema odluka, rokova ni fiksiranih izvora novca... U nacrtu izjave stajala je godina 2050, ali je šef ruskog izaslanstva, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da to nije magični broj Piše: Inoslav BeškerObjavljeno: 31. listopad 2021. 19:17 Joe Biden Sastanak na vrhu formata G20, koji okuplja vodeće ekonomske sile u svijetu, završio je večeras u Rimu Završnom izjavom koja ne oskudijeva u ocjenama, zaključcima, nakanama i podrškama, ali nema odluka, rokova ni fiksiranih izvora novca za postizanje proklamiranih nakana. Pa su čak i takav dokument diplomatski „šerpasi“ nazočnih zemalja danonoćno krpali i peglali do današnjeg podneva, a onda su i na to stanovite rezerve izrekle neke države o čijoj stezi ovisi, na primjer, snižavanje topline Zemljina ozračja, čije je zagrijavanje nedvojbeno utvrđeno kao razlog pogubnih klimatskih promjena. Na primjer, u Završnoj izjavi se podržava odluka da se do „otprilike sredine stoljeća“ postigne 'ugljična neutralnost'. Ta se fraza odnosi na postizanje ravnoteže između unošenja u ozračje i uklanjanje iz ozračja plinovitih ugljikovih spojeva koji izazivaju 'staklenički učinak', to jest pregrijavanje Zemljine atmosfere. Članice G20 same proizvode oko 75 posto 'stakleničkih plinova', dok preostala četvrtina otpada na svih ostalih oko 180 država u svijetu. U nacrtu izjave stajala je godina 2050, ali je šef ruskog izaslanstva, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da to nije magični broj: - Ako Evropska unija ima tu ambiciju, druge zemlje mogu imati drukčiju ambiciju. Još je predbacio da je taj cilj utvrdio format G7 (iz kojega je Rusija istjerana pošto je okupirala Krim), pa da „nije bilo elegantno“ taj cilj podastrti zasjedanju G20. Lavrov je ipak obećao da će Rusija nastojati postići taj cilj do 2060. Nazočne zemlje su se obavezale da će do kraja ove godine obustaviti osiguravanje međunarodnih javnih financija za novu proizvodnju energije iz ugljena u inozemstvu – ali nisu spomenule unutrašnje mehanizme financiranja. Tako su ostavile odriješene ruke Indiji i Kini, koje troše najviše ugljena, da nastave financirati nove kapacitete iz svojih unutrašnjih izvora i kredita – a te dvije države, koje zajedno broje blizu tri milijarde stanovnika, najviše zagađuju atmosferu ugljičnim dioksidom nastalim sagorijevanjem ugljena u njihovim energetskim postrojenje Doduše, kineski predsjednik Xi Jinping je prošlog mjeseca na zasjedanju Glavne skupštini Ujedinjenih naroda najavio da će Peking prestati financirati takve projekte, a Japan i (južna) Koreja su se na to obavezale još ranije ove godine. Naravno, i najrazvijenije među razvijenima su se uzdržale od najave do kad će zatvoriti i zamijeniti postojeće elektrane na ugljen unutar svojih Zemlje potpisnice su se, kažu, pridružile inicijativi da se posadi bilijun stabala, osobito ondje gdje su uzmanjkala, ali nisu kazale kako će same u tome sudjelovati. A one zarađuju 80 posto svjetskoga društvenoga brutoproizvoda, pa ih ide barem 800 milijardi od toga bilijuna stabala. Italija kao predsjedavajuća upravo završenoga rimskog skupa i Velika Britanija, koja zajedno s Italijom supredsjeda sutrašnjemu glasgowskom susretu o spašavanju Zemlje od klimatske katastrofe insistirale su na ambicioznijem i čvršćem zaključku bez kojega, kažu, i skup u Glasgowu gubi zamah. VEZANE VIJESTI COP26 Tisuće aktivista iz cijeloga svijeta stiglo je u Glasgow: ‘Prosvjedi su to što nam daje - Prigovoreno nam je da samo govorimo bla-bla-bla, smatram da smo sada riječi ispunili sadržajem. Možda donekle, ali ne o klimi. i Naime, prije uzaludne rasprave o klimatskoj krizi, vođe G20 su potpisali prethodno dogovoren sporazum o uvođenju globalnoga minimalnog poreza na dobit od 15 posto. Svrha je je u završnoj riječi odgovorio talijanski premijer Mario Draghi, poznat po svome „normabelskom“ pristupu polemikama:toga globalnoga poreznog minimuma odvraćanje multinacionalnih tvrtki od izbjegavanja plaćanja poreza prebacivanjem profita u zemlje s ultra niskim stopama, takozvane „porezne luke“, u kojima te tvrtke uistinu posluju malo ili nimalo. Lideri su također obećali da će nastaviti razvijati inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Macrona da bogatije zemlje preusmjere 100 milijardi dolara financijske potpore u obliku posebnih prava vučenja, deviznog alata koji se koristi za financiranje uvoza koji dodjeljuje Međunarodni monetarni fond, u korist najpotrebitijih zemalja u Africi. Oni ipak još „istražuju djelotvorne opcije" kako bi dosegle planiranih 100 milijardi dolara. Oko 45 milijardi dolara već je preraspodijeljeno od strane pojedinih zemalja na dobrovoljnoj osnovi. Razlog nije posve altruističan: bogate zemlje se brže oporavljaju od posljedica pandemije covida-19 zbog opsežnog trošenja na cijepljenje i poticaje. Potrebno im je da se i crna Afrika brže oporavi da ne prestane kupovati i da u manjoj mjeri bude dodatni izvor zaraze