KADIJA TUŽI - KADIJA SUDI

Slobodna Dalmacija HRVATSKAUPRAVLJAČKA PRAVA Može li pravomoćna presuda u slučaju INA-MOL vratiti naftnu kompaniju u hrvatske ruke? Pravni temelj postoji, ali ekonomisti su skeptični: ‘Niti znamo što bismo s Inom, a i nema više stručnjaka koji bi je znali voditi‘ PIŠE MARINA KARLOVIĆ-SABOLIĆ 27. listopada 2 Nakon Fimi Medije, "puknula“ je i INA-MOL. Dvije najveće HDZ-ove afere iz Sanaderova mandata okončane su pravomoćnim presudama. U prvoj, bivši hrvatski premijer, kojem se na vrhuncu moći klanjala i desnica i ljevica, osuđen je na sedam godina zatvora. U drugoj je dobio šest godina zatvora, njegov suučesnik s mađarske strane Zsolt Hernadi dvije. Uz marifetluke oko Planinske, za koje Sanader već otprije "guli“ kaznu od šest godina, priča o korupcijskoj hobotnici u režiji HDZ-ova premijera i njegovih bliskih suradnika dobila je svoj pravosudni epilog. UPRAVLJAČKA PRAVA Može li Hrvatska od čitave priče imati neke koristi? Ne samo u vidu ukradenih milijuna koje Sanader osobno i HDZ moraju vratiti u državni proračun. Za poznatog splitskog odvjetnika i nekadašnjeg suca Branka Šerića dileme nema. Hrvatska bi, na temelju pravomoćne presude u slučaju INA-MOL, ne samo mogla, nego i trebala zatražiti oduzimanje upravljačkih prava mađarskom MOL-u nad domaćom naftnom kompanijom. - Ako je došlo do sklapanja nekog ugovora prijevarom, ako je sklapanje ugovora posljedica kaznenog djela, taj je ugovor ništetan bez obzira radi li se o pravnim ili fizičkim osobama. To je načelan stav, no svakako primjenjiv u ovoj situaciji - tvrdi u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Šerić. Naglašavajući pritom da je sada na potezu Državno odvjetništvo. - Slijedom toga što je pravomoćno utvrđeno da je ustupanje upravljačkih prava nad INA-om rezultat kaznenog djela i kaznenog postupanja aktera, odnosno potpisnika ugovora, što je utvrđeno u činjeničnom opisu, DORH bi u ime hrvatske države sada trebao zatražiti utvrđivanje ništetnosti ugovora kojim se upravljačka prava ustupaju MOL-u. Bez obzira na ranije odluke arbitražnog suda, DORH može tražiti poništenje tog ugovora. Sve ostalo je stvar tehnike, na koji način i pred kojim sudom - zaključuje Šerić. image Odvjetnik Branko Šerić Tom Dubravec/Cropix Zahtjevom za oduzimanje upravljačkih prava Hrvatska bi ozbiljno ušla u klinč s Mađarskom. Pitanje je žele li Banski dvori ući u rat s našim sjevernim susjedom. - Pravna priča tu je nakon ove presude možda čista, no ne smijemo zaboraviti da se u rat ulazi kad se on može dobiti. A tu su nam šanse prilično tanke. Hrvatska je već izgubila jednu arbitražu. MOL je platio svoj udio u INA-i, nisu ga dobili. U međuvremenu su stekli dodatne dionice, sa PPD-om su suvlasnici i Petrokemije, tu je i pitanje investicije u Urinj... Ne čini mi se da bi se ratom s Mađarskom u ekonomskom i poslovnom smislu moglo nešto dobiti - ocjenjuje Davor Gjenero, vanjskopolitički analitičar. Što se hrvatske vanjske politike tiče, Hrvatskoj prema njegovu mišljenju ne bi posebno naštetilo zaoštravanje odnosa s Mađarskom, ali ni donijelo nešto posebno dobrog. image Davor Gjenero Admir Buljubasic/Cropix DUG PREMA ORBANU - Hrvatska ima određeni politički dug prema Orbanu, jer je on bio važan u trenutku završetka hrvatskih pregovora o ulasku u EU. Da Mađarska nije taktički izvela na kraju svojeg predsjedništva EU-om ono što je izvela, pitanje je koliko bi se cijeli proces zakomplicirao. No, to danas više nije na dnevnom redu. Ipak, mislim da treba gledati dugoročno. Ako Hrvatska želi vratiti značenje riječkom putnom pravcu, mora biti svjesna da on ne vodi iz Njemačke i Austrije na toplo more, nego iz srednje Europe. Rijeka je kao luka izrasla na tom pravcu i zato su nam važne Mađarska, Slovačka, Češka, odnosno zemlje Višegradske skupine - ističe Gjenero. Na tom polju, naglašava naš sugovornik, Hrvatska ionako kasni. Luka Koper izborila se za primat. No, kada se jednog dana napravi nizinska pruga, kada profunkcionira terminal i kada se luka počne širiti prema Omišlju, onda u čitavoj priči raste i značenje odnosa Hrvatske i Mađarske. A to bi, prema Gjenerovu mišljenju, svakako trebalo uzeti u obzir. Bivši SDP-ov ministar gospodarstva prof. dr. Ljubo Jurčić vodio je 2003. pregovore o prodaji 25 posto plus jedne dionice INA-e mađarskome MOL-u. Nikada nije bio sklon tome da država MOL-u proda većinski udio u INA-i, no danas ipak upozorava da povratak na staro sudskim putem nije realan. - Hanfa je potvrdila da je MOL otkupio registrirane dionice i da je to učinio po zakonu. Kriminal se odvijao sa strane, a sud je utvrdio da je Sanader zloupotrijebio položaj. Prava u INA-i, međutim, proizlaze iz dionica. Ako netko ima 51 posto dionica, taj ima pravo na većinsko upravljanje i većinski nadzorni odbor. U presudi nitko nije doveo u pitanje da su dionice kupljene mimo zakona, nego da je premijer iskoristio svoju poziciju da im da upravljačka prava. Sada ta prava jednostavno treba uskladiti sa Zakonom o trgovačkim društvima, ako to već nije usklađeno - pojašnjava Jurčić. image Ljubo Jurčić Matija Djanjesic/Cropix KUPNJA UDJELA Kada bi se, prema njegovim riječima, Hrvatska sada išla suditi s MOL-om oko dionica, na svakom bi sudu, kaže nam Jurčić, izgubila za manje od 20 minuta. Druga je opcija da Hrvatska odluči kupiti udio u INA-i i doći na 51 posto dionica. - Naš najveći problem je što nemamo pravu energetsku strategiju. Hrvatska jednostavno ne zna što napraviti s INA-om pa onda sve izgleda kao improvizacija. INA-u su počeli uništavati u drugoj polovini devedesetih, rastjerivali su znalce, stručnjake koji su sve znali o nafti, a uhljebljivali političare. Tu je počeo pad INA-e. Nije toliki problem kupiti novu tehnologiju, no što će ti ona kada nema ljudi da njome upravljaju - naglašava Jurčić. Kada bi Hrvatska i skupila 51 posto dionica, veliko je pitanje, upozorava on, tko bi i kako tom kompanijom upravljao. Uz to, on napominje još jednu važnu stvar. - INA više nije toliko bitna za Hrvatsku. Slovenija nikada nije imala naftnu kompaniju pa je Petrol danas veći i od INA-e i od ostalih igrača na ovom prostoru. Imali su strategiju razvoja i uspjeli. U Hrvatskoj je to, nažalost, izostalo - zaključuje Jurčić.