utorak, 2. lipnja 2020.

"KADA AMERIKA UVEDE FAŠIZAM MI ČEMO SE I DALJE PROZIVATI DEMKRATIMA "

NAPETA SITUACIJA

TRUMP SE OBRATIO NACIJI I ZAPRIJETIO SLANJEM VOJSKE NA ULICE 'Ja sam vaš predsjednik zakona i reda, naša nacija treba sigurnost, a ne anarhiju'

    AUTOR: 
    • Jutarnji.hr,
    •  
    • Hina
  •  OBJAVLJENO: 
  • 02.06.2020. u 01:33
AFP, Twitter

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak navečer iz vrta Bijele kuće se obratio naciji povodom nasilnih prosvjeda diljem SAD-a nakon smrti crnca Georgea Floyda pod koljenom bijelog policajca u Minneapolisu. U kratkom govoru nakon kojega nije odgovarao na pitanja novinara zaprijetio je slanjem vojske na ulice američkih gradova ne uspiju li guverneri pojedinih saveznih država suzbiti demonstracije.
- Ja sam vaš predsjednik zakona i reda, ustvrdio je Trump nazvavši sebe 'saveznikom svih mirnih prosvjednika', ali odmah potom je krenuo s mnogo oštrijim, kontroverznijim i prijetećim porukama rekavši da 'nacija treba sigurnost, a ne anarhiju'.
Nasilne prosvjede okarakterizirao je kao 'čin domaćeg terorizma'.
- Snažno sam preporučio svakom guverneru da na ulice izvede dovoljan broj pripadnika Nacionalne garde kako bismo zadominirali na ulicama. Gradonačelnici i guverneri moraju uspostaviti prevladavajuću prisutnost pripadnika snaga reda na ulicama sve dok nasilje ne bude obuzdano. Odbije li neki grad ili savezna država poduzimati mjere potrebne za zaštitu života i imovine svojih stanovnika, ja ću angažirati američku vojsku i brzo im riješiti problem, izjavio je Trump.
Dok je on držao govor, u neposrednoj blizini same Bijele kuće i u okolnim ulicama policija je, kako javlja Reuters, potpuno mirne prosvjednike nastojala rastjerati bacanjem suzavca i šok bombi te ispaljivanjem gumenih metaka. U američkim medijima te nevjerojatne prizore mnogi su opisivali kao nešto bez presedana i nadrealno.
Trump je nakon govora demonstrativno prošetao u društvu kćeri Ivanke i još nekoliko suradnika do obližnje crkve, koja je u ranijim nasilnim prosvjedima bila oštećena u požaru, i to prostorom s kojeg su netom prije uklonjeni mirni demonstranti, koji su, prema informacijama Washington Posta, rastjerani baš da bi predsjednik mogao doći do crkve pred kojom je kratko pozirao držeći Bibliju u ruci. Novinari su dovikivali brojna pitanja, ali odgovora nije bilo.
Američki mediji javljaju da je ovim potezom Trump očito želio dokazati da se ne skriva, nakon što je večer prije bio evakuiran u bunker ispod Bijele kuće.
US President Donald Trump walks back to the White House escorted by the Secret Service after appearing outside of St John's Episcopal church across Lafayette Park in Washington, DC on June 1, 2020. - US President Donald Trump was due to make a televised address to the nation on Monday after days of anti-racism protests against police brutality that have erupted into violence.
The White House announced that the president would make remarks imminently after he has been criticized for not publicly addressing in the crisis in recent days. (Photo by Brendan Smialowski / AFP)
Brendan Smialowski / AFP
 
US President Donald Trump holds up a bible in front of St John's Episcopal church after walking across Lafayette Park from the White House in Washington, DC on June 1, 2020. - US President Donald Trump was due to make a televised address to the nation on Monday after days of anti-racism protests against police brutality that have erupted into violence.
The White House announced that the president would make remarks imminently after he has been criticized for not publicly addressing in the crisis in recent days. (Photo by Brendan Smialowski / AFP) / ALTERNATE CROP
Brendan Smialowski / AFP
Nešto ranije, Trump je u telekonferencijskom pozivu razgovarao s guvernerima svih američkih saveznih država zahtijevajući od njih da angažiraju Nacionalnu gardu u suzbijanju prosvjeda. Kako prenose sudionici razgovora, koji svjedoče da je za njih bio uznemirujući, predsjednik je uvredljivim tonom guvernere nazvao slabićima, govorio im je da će ispasti kreteni ako ne 'izdominiraju' prosvjednike.
Neredi diljem Amerike izbili su zbog spomenute smrti Georgea Floyda i traju već gotovo tjedan dana.
Obdukcija: Floyd žrtva ubojstva
George Floyd umro je od gušenja, pokazala je neovisna obdukcija, suprotno preliminarnom službenom izvješću da su među uzrocima smrti prilikom uhićenja bili i medicinski problemi potencirani zahvatom policajca.
"Autopsija pokazuje da gospodin Floyd nije imao zdravstvenih problema koji bi uzrokovali njegovu smrt odnosno koji bi joj pridonijeli", zaključio je liječnik Michael Baden.
"Bio je dobrog zdravlja", dodao je Baden, prebacujući time težište krivnje na policiju.
George Floyd umro je prošlog tjedna nakon što mu je policajac pri uhićenju gotovo devet minuta koljenom pritiskao vrat, držeći ga prikovanog za tlo unatoč vapajima da nema zraka.
"Dokazi upućuju na zaključak da je uzrok smrti mehanička asfiksija i da je posrijedi ubojstvo", kazala je doktorica Allecia Wilson sa Sveučilišta Michigan koja je također sudjelovala u izvođenju autopsije.
Neovisnu autopsiju zatražila je Floydova obitelj.
Zaključci dvoje liječnika suprotni su početnim zaključcima službene autopsije da su među razlozima smrti i bolest koronarnih arterija i visoki tlak. Završno službeno izvješće objavljeno je oko sat vremena kasnije i, za razliku od preliminarnoga, utvrdilo je da je Floyd žrtva ubojstva, odnosno da je umro od 'zastoja srca i pluća kao posljedice pritiska na zrak od strane policijskog službenika'.
"George je umro jer nije imao zraka, trebalo mu je zraka", naglasio je glavni odvjetnik obitelji Ben Crump. 
Rasno motivirano nasilje
Smrt 46-godišnjeg Afroamerikanca prilikom uhićenja potaknula je val prosvjeda širom SAD-a, otvarajući iznova pitanje rasno motiviranog policijskog nasilja.
Prosvjednici uglavnom od policije zahtijevaju da prestane diskriminirati Afroamerikance, često uz slogan "Životi crnaca su važni".
Ponašanje policije u pojedinim gradovima, uključujući Minneapolis, pokazuje da ne slijede načelo stišavanja napetosti, a mjestimično su i brutalni prema prosvjednicima. Stotine su građana uhićene, a policija je ozlijedila i nekoliko novinara, podsjeća dpa.
U nekim pak slučajevima policija surađuje s prosvjednicima kako bi stišala napetosti, podržavajući čak njihove zahtjeve za reformama.
Bijeli policajac Derek Chauvin kojeg se na snimci vidi kako koljenom pritišće Floydov vrat optužen je prošlog tjedna za ubojstvo iz nehata, a trojica njegovih kolega dobila su otkaz.
Policijske trule jabuke
Guverner savezne države Minnesote u kojoj je Floyd umro izjavio je da "na našim ulicama drugu noć zaredom vladaju sigurnost i red", zamijenivši nasilje koje je vladalo prošlog tjedna.
"Imamo priliku, promijenili smo smjer kojim je sve ovo krenulo", kazao je Tim Walz, najavljujući i djelomičnu demobilizaciju Nacionalne garde.
Predsjednik Donald Trump poručio je pak ranije u ponedjeljak guverneru da je njegova država "predmet sprdnje u cijelom svijetu" zato što nije dovoljno agresivno reagirala prve noći prosvjeda, izvijestio je CNN.
Trump se do večeras nije obraćao naciji zbog prosvjeda, ali je izrazio žaljenje zbog Floydove smrti.
Prošlog vikenda Bijela kuća opovrgnula je tvrdnje o sistemskom rasizmu u SAD-u, priznajući tek da u pojedinim policijskim odjelima ima "trulih jabuka".
Trump je u nizu objava na Twitteru za nerede optužio ekstremnu ljevicu i anarhiste, nastojeći ih povezati s Demokratskom strankom.
Prosvjedi i nasilje u Los Angelesu i New Yorku i nakon Trumpova poziva na vojsku
Nasilje u SAD-u ponovno je u ponedjeljak navečer, sedmu noć zaredom, buknulo, unatoč ranijim upozorenjima predsjednika Donalda Trumpa da će upotrijebiti vojsku kako bi zaustavio prosvjede. Prosvjednici su zapalili striptiz centar u Los Angelesu i pljačkali trgovine u New Yorku.
Trump je ranije u ponedjeljak, u vrtu Bijeće kuće, izjavio kako će upotrijebiti vojsku u zaustavljanju prosvjeda koji su izbili zbog brutalne smrti Afroamerikanca Georgea Floyda prilikom policijskog privođenja, a malo prije toga snage reda ispalile su suzavac i gumene metke kako bi rastjerale prosvjednike i omogućile predsjedniku da ode do crkve u kojoj se fotografirao.
- Gradonačelnici i guverneri moraju uspostaviti prisustvo prevladavajućeg broja snaga reda kako bi se zaustavilo nasilje - izjavio je Trump. "Ako grad ili savezna država odbija poduzeti akcije koje su potrebne kako bi se obranio život i vlasništvo drugih građana, tad ću rasporediti snage američke vojske i brzo za njih riješiti problem", rekao je američki predsjednik.
Nakon obraćanja Trump je iz Bijele kuće pješice prošao kroz prethodno rašćišćeno područje do obližnje Episkopalne crkve sv. Ivana,  gdje se, držeći u ruci Bibliju, fotografirao s kćeri Ivankom i državnim tužiteljem Williamom Barrom.
Biskup dieceze Episkopalne crkve u Washingtonu Michael Curry među onima je koji su kritizirali Trumpa za korištenje povijesne crkve za fotografiranje ocijenjujući na Twitteru kako se time "crkva i Biblija koriste u političke svrhe". Sama crkva oštećena je vatrom tijekom prosvjeda u ponedjeljak navečer.
Kombinirane sigurnosne snage potisnule su prosvjednike iz područja Bijele kuće, koja je navela da se raščišćava područje uoči policijskog sata. Nekoliko sati kasnije tisuće ljudi marširalo je ulicama Brooklyna izvikujući "Pravda sada!", dok su im automobili u prolasku trubljenjem izražavali potporu.
Na televizijskim snimkama vidi se razbijanje prozora i pljačkanje luksuznih trgovina duž Pete avenije na Manhattanu u vrijeme prije 11 navečer i stupanja na snagu policijskog sata. Prema izjavama gradonačelnika Billa de Blasija policijski sat isteći će u 8 sati ujutro.
Na prosvjedima u Buffalu, New York, dvojicu policajaca udario je automobil, no trenutno je nejasno je li incident bio namjerno izveden.
Vatra u Hollywoodu
U Hollywoodu su deseci ljudi opustošili ljekarnu nakon što su razbili prednja vrata. Prozori su razbijeni i na obližnjem Starbucksu i na dva restorana prije nego li je gomila pobjegla pred policijom.
Prosvjedi protiv policijske brutalnosti uslijedili su nakon nasilne smrti prilikom privođenja Afroamerikanca Georgea Floyda, koji je umro nakon devetominutnog priklještenja koljenom za vrat. Autopsija je pokazala da je upravo to bio uzrok smrti odnosno da je ona izazvana gušenjem. Prema izvješću, sad optuženom policajcu pomagala su trojica njegovih kolega koja su također doprinijela Floydovoj smrti.
Derek Chauvin (44), policajac grada Minneapolisa, uhićen je i optužen za ubojstvo i gušenje, dok trojica drugih koji su bili uključeni u uhićenje nisu optuženi. Ovo ubojstvo posljednje je u nizu policijskih brutalnosti prema afroameričkoj populaciji te je izazvalo prosvjede i osude diljem zemlje zbog rasizma.
Deseci gradova u zemlji uveli su policijski sat, što nije viđeno od vremena ubojstva Martina Luthera Kinga 1968. Većina Amerikanaca izišla je na ulice samo nekoliko tjedana nakon obavezne karantene uvedene zbog pandemije koronavirusa. (Hina)

ponedjeljak, 1. lipnja 2020.

EMI



Kad istinski plačem, kao danas nad krležjanskome Antibarbarusu, ne nad Markom Ristićem, več nad Emom, dok me iz daleka promatrala, te se odjednom sleti da me svojom ručicom  za hlače uhvati, i pogleda prema gore ravno u oči:
-Hočete li me učiti slikati ?
“…curica nevina i poštena, pozitivna i dosledna, djevojčica na početku života, kojoj su ukrali sedam godina mladosti, sedam punih godina života, te je tako zakasnili na onaj neobičan brzi voz prve zrele mladosti, (po prvi puta osvanula u mom krugu) Kao djevojčica malko umorna, duhom odsutna, više u trci za mladošću nego prisutna u stvarnim, (-) ili kulturnim razgovorima,, koncentrirana u jednu riječ negdje daleko na drugoj strani kod ovog konkretnog našeg slučajnog  susreta, vrlo često očito zbunjena, djevojčica priznam nasmijana, dobroćudna, pristojna, po svome načinu polubohemka, artistička. Prirodno, žovijalna i prividno iskrena, prividno doista: prijateljski iskrena, dobra drugarica, pouzdana , sklona na moj vlastiti kriteriji: (želim od vas naučiti slikati…..)
 Ah, Emice draga, sa roditeljem svrati da ti knjiški ABC crtež dadem.
Po koje prašnjavo platno,kvrgavi kist, i boja puno.
Učiti se od mene ne da mnogo. Taj sam, od Puškina prokazan:
-         „Slikarčić jadni crno boji sliku , što naslika je genije…..“
-         Ne požuruj nikud.
-         Nek' slikarica sama  za tobom trči,
-         O Rjepinu da te ući.
-         Usput,
-         Tolstojevo Uskrsnuće još da  prelistaš,
-         Na Mayakovskov počinak,
-         Po koji cvijetak da posadiš …….!  

SVE SU REFORME VEĆ DAVNO ISCRPLJENE

Dnevni report Gojka Drljače

Ursula Von der Leyen kao Alexander Hamilton 1790. u SAD-u? Ili slijedi raspad?

AUTOR:
OBJAVLJENO:
1.6.2020. u 10:42
(Photo by Kenzo TRIBOUILLARD / AFP)
AFP

Ursula von der Leyen

Što točno poručuje novi europski plan oporavka, kakva je njegova glavna poruka? Je li EU na putu prema konsolidaciji, fiskalnoj uniji, federalizaciji i centralizaciji upravljanja, ili je pred nama jačanje suprotstavljenih interesa, političkih animoziteta, rast gospodarskih problema te podjela i raspad? Odgovor na ovo pitanje nameće se sam po sebi: prerano je za reći.
U prvim analizama nakon što je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila prijedlog plana oporavka i srednjoročnog financiranja EU, ključna pitanja su hoće li uopće takav prijedlog proći europski parlament, a ako prođe, hoće li biti dovoljno fiskalno izdašan da stabilizira javne financije južnih zemalja.
U suvremenoj povijesti nije bilo puno primjera uspješnog povezivanja više država u fiskalnu uniju. Njemački ministar financija, Olaf Scholz, u Die Zietu vratio se u davnu 1790. godinu kako bi ustvrdio da je novi prijedlog EK, odnosno njemačko-francuski plan, nova vrsta „Hamiltonijanskog trenutka“.
Alexander Hamilton skupa je s Thomason Jeffersonom i Jamesom Madisonom nagovorio američke države da prihvate novu prijestolnicu tako što im je ponudio da federalna vlada na sebe preuzme dugove nagomilane u ratu. Dio prijedloga EK, koja doista traži pravo centralnog prikupljanja prihoda i zaduživanja, kao na što to imaju pravo vlade. Fiskalni transferi, doduše u manjim razmjerima, već su dio tradicije EU u obliku kohezijske politike odnosno razvojne pomoći slabijim članicama. Koristi od prijedloga Ursule von de Leyen za zemlje s većim problemima, poput Italije i Španjolske, nisu samo jeftinije zajedničko zaduživanje (pretpostavka AAA rejtinga) nego prvenstveno u tome što mogu računati na izdašne grantove tj. na to da će vraćanje značajnog dijela njihovog udjela u budućem zajedničkom zaduživanju na sebe preuzeti uspješnije članice.
U ovom trenutku čini se kako bi se sa uspješnijim odnosno štedljivijim zemljama (Austrija, Nizozemska, Danska, Švedska) možda i mogao postići neki kompromis, ali će u osnovi ostati otvoreno pitanje hoće ukupna financijska težina plana preokreta ostati na razini znaka europske solidarnosti, ili će doista riješiti probleme.
Prema kalkulacijama UniCredita, uz transfere prema Italiji, njezin dug mogao bi se zadržati na razini 149 posto BDP-a, umjesto da na kraju godine završi na 155 posto. No, i uz zadržavanje zaduženosti do 150 posto, Italija i dalje nije u sigurnoj zoni javnih financija.
Upitna je i ukupna razina grantova koje će dobiti zemlje s najviše problema. Komisija govori o paketu od 750 milijardi eura koji će biti podijeljen na 500 milijuna grantova i 250 milijardi zajmova. Za visoko zadužene zemlje pravu pomoć znače jedino grantovi. Kako je dio gratova predviđen za poticanje kreditiranja, analitičari su došli do zaključka kako je od 500 milijuna  400 milijardi eura udio grantova koji će utjecati na fiskalno uravnoteživanje zemalja. Glavni dio ići će kroz fond oporavka od 310 milijardi eura, a kad se taj fond rastegne kroz godine, dolazi se od 0,6 posto EU BDP-a iz 2019. godine, što jest značajno, ali vrlo je upitno hoće li doista spasiti one kojima su ekonomije najviše usporile. Isto tako, nepoznanica je hoće li štedljive zemlje svojim utjecajem dodatno smanjiti ili postrožiti uvjete dobivanja novca iz fonda oporavka.

DOGOĐAJI O KOJIMA SE U SRBIJI ŠUTI


'OVO JE PRVI POKUŠAJ RAZBIJANJA MITA DA SRBIJA NIJE SUDJELOVALA U RATOVIMA I ZLOČINIMA!' U Beogradu pokrenuta inicijativa koju je podržala i Njemačka

    AUTOR: 
    • Jutarnji.hr
  •  OBJAVLJENO: 
  • 01.06.2020. u 14:11
Slobodan Milosevic appears on the steps of the government building in Belgrade shortly after his inauguration to salute supporters and the press. Body guards and tight security keep a watchful eye on him and his family whilst supporters in front of the building cheer and waves flags and riot police contain a near by anti Milosevic protest .,Image: 3316012, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no
Profimedia

Slobodan Milošević


"Rat u Srbiji - jeste se desilo" moto je serije tekstova na internetskoj stranici ratusrbiji.rs koji su dostupni od ovog ponedeljka. Poduhvat Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji podržalo je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova.
To je prvi pokušaj da se, na osnovu presuda domaćih i međunarodnih sudova, svjedočenja, istraživanja novinara i nevladinih organizacija, predstave činjenice koje ukazuju na to da se rat dešavao i na teritoriju Srbije, kao i da je ona sudjelovala u ratnim sukobima, a nerijetko i ratnim zločinima u BiH, Hrvatskoj te na Kosovu.
Inicijativa posebnu pažnju poklanja sudskim epilozima teških kršenja ljudskih prava tijekom devedesetih godina u Srbiji. Ova organizacija podsjeća na odgovorne, među kojima su neki i danas na važnim funkcijama u državi, piše portal Deutsche Welle.
Masovne grobnice
Podsjeća se da su Albanci ubijeni u zločinima srpskih snaga za vrijeme sukoba na Kosovu najprije sahranjivani u blizini mjesta gdje su ubijeni, a da je potom, uoči ulaska snaga NATO-a na Kosovo, više od 900 tijela premještano u masovne grobnice u središnjoj Srbiji. Ova organizacija podsjeća da je 1999. pronađena hladnjača u Dunavu, u kojoj su bili leševi oko 80 albanskih civila.
Navodi se podatak da je 1999. Slobodan Milošević naredio tadašnjem ministru policije Vlajku Stojiljkoviću da ukloni dokaze o ubojstvima albanskih civila. On je za to zadužio Vlastimira Đorđevića, tadašnjeg načelnika Resora javne sigurnosti, koji je kasnije pred Haškim tribunalom osuđen na 18 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti - između ostaloga i zbog prebacivanja leševa albanskih civila.
Za prikrivanje dokaza o ubojstvima kosovskih Albanaca nikad nije procesuiran Goran Radosavljević Guri, svojevremeno nadležan za Nastavni centar u Petrovu Selu, gdje su otkrivene dvije masovne grobnice. Inicijativa mladih skreće pažnju da je Radosavljević danas član Glavnog odbora vladajuće Srpske napredne stranke.
Za zločine je znao i nekadašnji pomoćnik ministra policije Obrad Stevanović, koji je 1999. godine na sastanku državnog vrha zapisao: "Nema leša - nema zločina". Ni on za to nikad nije odgovarao, a danas je profesor na Kriminalističko-policijskom sveučilištu u Beogradu.
Logori za Hrvate i Bošnjake
U logore za Hrvate nakon pada Vukovara doveden je velik broj zarobljenika, a među zatočenicima su bili i Hrvati iz Vojvodine. Logori su se nalazili u okolini Zrenjanina, u Nišu, Beogradu i Sremskoj Mitrovici, a odluku o njihovu osnivanju potpisao je general JNA Veljko Kadijević.
- Pri dolasku u logore zatočenici su prolazili kroz špalir vojnika, odnosno između dva reda vojnika okrenutih jednih naspram drugih, koji bi ih tukli rukama, nogama, ali i pendrecima - piše Inicijativa.
O tome je pred Haškim tribunalom na suđenju Goranu Hadžiću svjedočio Mladen Lončar, bivši logoraš, koji je rekao da u logoru u Begejcima ni silovanja nisu bila rijetkost. U logoru u Sremskoj Mitrovici ubijeno je sedam, u Nišu jedna, a u Begejcima i Stajićevu pet osoba.
Pred Haškim sudom za zločine u logorima optuženi su i Slobodan Milošević i Goran Hadžić, a pred Višim sudom u Beogradu zbog nasilja nad logorašima u Sremskoj Mitrovici na godinu i pol dana osuđen je jedan od čuvara, Marko Crevar.
Kad je nakon pada Srebrenice, između 31. srpnja i 25. listopada 1995., u Srbiju s područja Žepe prešlo oko 800 Bošnjaka, dočekali su ih granični bataljoni Vojske Jugoslavije i pripadnici Posebne jedinice policije, koji su ih odveli u logore Šljivovica i Mitrovo Polje, piše Deutsche Welle.
Zatočenici su bili prebijeni, držani u nehigijenskim uvjetima, izgladnjivani i psihički maltretirani. Za zatvaranje i torturu Bošnjaka nitko nije procesuiran, a glavni isljednici u tim logorima, Radisav Ojdanić i Vladimir Milićević, danas su u mirovini.
Prva i jedina presuda kojom se potvrđuje da su logori za Bošnjake postojali u Srbiji donesena je 2013. godine kad je Mujo Vatreš, koji je u tim logorima proveo šest mjeseci i izgubio oko 50 kilograma, dobio novčanu nadoknadu od 500.000 dinara.
Prisilne mobilizacije
Građane u Srbiji su između 1993. i 1995. godine prisilno mobilizirale Vojska Jugoslavije i policija Srbije. Na udaru su posebno bile izbjeglice iz Hrvatske i BiH, pa je u lipnju 1995. između dvije i četiri tisuće osoba odvedeno najprije u policijske stanice, potom u sabirne centre, a zatim na ratišta u BiH i Hrvatskoj.
Jedan od najozloglašenijih kampova za prisilno mobiliziranje bio je Nastavni centar Srpske dobrovoljačke garde (SDG) u Erdutu, pod komandom Željka Ražnatovića Arkana. MUP Srbije je SDG-u predao 5000 izbjeglica, koje su bile izložene poniženjima, psihičkom i fizičkom maltretiranju. "Odgovornost Srbije nesumnjivo je utvrđena u postupcima naknade štete prisilno mobiliziranih", navodi Inicijativa. Podsjeća se da Arkan nije odgovarao za to krivično djelo, ali da je pred Haškim tribunalom optužen za ratni zločin u Sanskom mostu.
 
Inicijativa ukazuje da je u sprezi s JNA nerijetko djelovalo više od 50 paravojnih jedinica, kao što su Arkanova Srpska dobrovoljačka garda, Škorpioni i Knindže, koje su počinile ratne zločine. Tako je u travnju 1992. JNA najprije opkolila Bijeljinu, a potom su, dok su srpske snage preuzimale vlast, pripadnici srpskih paravojnih snaga u tom gradu ubili najmanje 48 civila.
Pripadnici paravojnih jedinica su zbog ratnih zločina procesuirani pred sudovima u Beogradu, a vođa Knindži, Dragan Vasiljković poznatiji kao Kapetan Dragan, koji je u Hrvatskoj osuđen na 13 godina zatvora, odslužio je kaznu i namjerava se kandidirati na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Progon Hrvata i Bošnjaka
Pošto je u svibnju 1992. u Hrtkovcima Vojislav Šešelj rekao da u Srbiji nema mjesta za Hrvate, iz Vojvodine je otišlo oko 10.000 Hrvata. Tijekom 1992. godine ubijeno je sedam građana hrvatske nacionalnosti, a sudski epilog imalo je samo ubojstvo Mijata Štefanca.
Pritisci na Hrvate pojačali su se u Zemunu nakon dolaska Srpske radikalne stranke na lokalnu vlast, a u srpnju 1997. u stan obitelji Barbalić uselila se Ljiljana Mihajlović. Nakon nekoliko sudskih postupaka, 2013. godine donesena je presuda da Barbalići ne polažu pravo na stan. Oni danas žive u Hrvatskoj, a Ljiljana Mihajlović je zastupnica Srpske radikalne stranke i zamjenica predsjednika skupštinskog Odbora za ljudska i manjinska prava.
U skupštini Srbije sjedi i Vojislav Šešelj, iako je pred Haškim tribunalom osuđen na deset godina zatvora zbog progona Hrvata u Vojvodini. Milan Bačević, koji se također zalagao za iseljavanje Hrvata, danas je veleposlanik u Kini i član Predsjedništva Srpske napredne stranke.
Teror nad Bošnjacima u Sandžaku počeo je 1992. godine. Najbrutalniji zločin počinili su pripadnici grupe Osvetnici, predvođeni Milanom Lukićem, koji su u mjestu Mioče u BiH iz autobusa iz Srbije izveli 17 putnika, ubili ih i bacili u Drinu.
Za taj zločin su pred sudom u Beogradu osuđene četiri osobe na kazne zatvora od 20 i 15 godina. Osvetnici su u veljači 1993. iz vlaka na liniji Beograd-Bar izveli 18 Bošnjaka, brutalno ih prebili i potom ubili, a suđenje za taj zločin počelo je u Beogradu prošle godine.
- U razdoblju opće glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca u Srbiji, ovo je pokušaj da razbijemo mit o tome da se u Srbiji nije dešavao rat i da država Srbija nije sudjelovala u ratnom raspadu druge Jugoslavije - navodi Inicijativa mladih za ljudska prava