"TVRDOGLAVE ČINJENICE"

Jutarnji list TVRDOGLAVE ČINJENICE Marko Biočina Marko Biočina Visoki računi za plin u Zagrebu najava su groznog scenarija. A rješenje će biti skupo... Za neku trajniju pouku ostaje nam promisliti je li javna usluga u opskrbi plinom komunalna ili tržišna djelatnost Objavljeno: 03. veljača 2022. 08:0 Plin nećemo platiti, u stečaj neka ide Plinara, a ne mi", ovu je - uskoro legendarnu - izjavu u javni eter ovih dana lansirao Ivan Miloloža, vlasnik zagrebačke tvornice akumulatora. Povod za tako dramatičan istup bila je Miloložina ogorčenost činjenicom da mu je Gradska plinara Zagreb - Opskrba jednostrano ukinula odredbe važećeg ugovora i poslala višestruko veće iznose na računu za isporučeni plin. Pa je tom gradskom poduzeću poželio skoru propast. Miloloži se takva zluradost doista može tolerirati: pouzdao se u važeći ugovor, a na kraju je doznao da on zapravo ne vrijedi puno više od papira na kojem je napisan i potpisan te shvatio da bi ga to povjerenje moglo koštati biznisa kojim se bavi već desetljećima. Ipak, u jednome je...

KAKO SE POVIJEST PROBIJA KROZ UŠI KLASNE IGLE (1)

U PREDGOVORU Moji su Djed i Baka, za vrijeme kad je Marx štampao svoj Kapital, bili seljačka dječurlija na našoj povjesno istarskoj raskrsnici. Otac i Majka rađali se u toku Pariškog kongresa Socijaldemokrata, kada se prevrtao Marksov Kapital naglavce. Pretvaranjem RADA U službu KAPITALA. Čime će inicirati povjesna era 20. stoljeća, koja će izviriti s izlazne strane iglenih ušiju, u svoju najkobniju eru reformatorske klaonice čovjećanstva, Prvog i Drugog Sjetskog rata. Ponijeta svojim darivanjem, na kukavičnom pladnju, globalnog božanstva drumskog razbojnika krupnog kapitala, svojim darivanje od stotinjak milijuna žrtveničkih duša. Na novim temeljima te naše suvremene Babilonije, velikih ekonomskih kriza, rađa se tako njegov krajnji izdanak apsolutističke imperije klasnog sustava, Hitlera, Staljina,i njihovih prirepaka, ljudskih Boja. Cvateći na istim uzročnostima, šire se metastazno, ne samo kvantitativno i kvalitativno. Već multipnom svirepošćuna gotovo na svim društvenim djeltnostima: kulturologije, ideologije,i vjerskih dogmi nacionalizma. Na rasnim, rodnim, manjinskim pokretima. Kao i svim etičkim i estetskim formama jednog nehumanog društva. Perpetuirano filistrskog malodušja buržujske demo(n)kracije. Gutanjem jaćeg nad nemoćnijim ljudskim bićem...

RUSI I AMERIKANCI REKLI-KAZALI

Jutarnji list login NOVI MOMENTI U KRIZI Što su Amerikanci i NATO ponudili Rusiji i zašto bi Putinova igra nulte sume mogla započeti rat Ruski predsjednik i dalje tvrdi da nisu dobili odgovor na tri ključne ruske bojazni Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 02. veljača 2022. 15:37 <p>Američki ratni brodovi i borbeni avion, ukrajinski tenk, Joe Biden, Vladimir Putin, ruski tenk i ruski borbeni avion</p> Američki ratni brodovi i borbeni avion, ukrajinski tenk, Joe Biden, Vladimir Putin, ruski tenk i ruski borbeni Dva su nova momenta u procesu razvoja ukrajinske krize: španjolski dnevni list El País objavio je pisma, u formi non-papera, koja su NATO i SAD poslali Rusiji kao odgovor na zahtjeve za sigurnosnim jamstvima; ruski predsjednik Vladimir Putin je, nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, nakon šutnje dulje od mjesec dana, izložio viđenje krize i mogućeg rješenja. U pismima nema neočekivanog, kad je riječ o temeljnim načelima rasprava s obje strane Ukrajine je neočekivano otvorena. Ali ima signala koji bi mogli biti podloga za nastavak razgovora Rusije i Zapada. Dokumenti su predani Moskvi 26. siječnja, a ruski je predsjednik u utorak, 1. veljače, rekao da ih još uvijek proučavaju. Ponavljajući nezadovoljstvo jer nije dobio odgovore kakve je zamislio. NATO u dokumentu, koji je podržala hrvatska vlada, naglašava potrebu dijaloga. U prvoj rečenici navodi da je riječ o obrambenom Savezu koji nije prijetnja Rusiji. Dokument naglašava podršku “teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, uključujući Krim”, dok američki tekst navodi “okupiran Krim”. Što je više nego jasna poruka Moskvi. Sporazumi iz Minska Savez naglašava da ukrajinsku krizu treba riješiti Sporazumima iz Minska - oni se bave samo situacijom na istoku Ukrajine, u pobunjenim pokrajinama Donbasa, ne Krimom - jer će to voditi prema “znatnom poboljšanju sigurnosne situacije i izgleda za stabilnost Europe”. I poziva se na stabilne i predvidive odnose Saveza i Rusije. Zatim se navode područja na kojima se može poboljšati euroatlantska sigurnost predlažući, između ostalog, da se Rusija povuče iz Moldove, Gruzije i Ukrajine. U točki 9 NATO prelazi sa zemaljske domene u svemir tražeći konzultacije o načinima smanjenja ugroza svemirskim sustavima dodajući i “napore za promicanje odgovornog ponašanja u svemiru”. Što je reakcija na rusko uništavanje svog satelita u svemiru izazivajući prijetnju ostalima. Savez poziva i na “slobodan, otvoren, miroljubiv i siguran kibernetički prostor”. NATO u zaključku navodi da je Rusija “iznevjerila povjerenje u srži naše suradnje te dovela u pitanje temeljne principe globalne i euroatlantske sigurnosne arhitekture”. Ali, i dalje se stremi konstruktivnim odnosima s Rusijom “kad to njezine aktivnosti učine mogućim”. Što se odnosi na povlačenje vojske s ukrajinskih granica. SAD u uvodu navodi: “Spremni smo razmotriti aranžmane ili ugovore s Rusijom po pitanjima zajedničke zabrinutosti uključujući pisane, potpisane dokumente, referirajući se na naše pojedinačne sigurnosne bojazni.” To je Putinu premalo i preslabo. Nedjeljivost sigurnosti Washington je voljan raspravljati o nedjeljivosti sigurnosti, što je zaglavni kamen ruskih zahtjeva izloženih u prijedlozima objavljenim 17. prosinca prošle godine. No, SAD smatra da je potrebno raspraviti i zasebne interpretacije tog koncepta. Kad je riječ o raspoređivanju snaga u Ukrajini, Washington je voljan “raspraviti recipročne mjere transparentnosti na temelju uvjetovanosti” i da se obje strane uzdrže od raspoređivanja ofenzivnih raketnih sustava. I podsjeća Moskvu da je prekršila obveze iz Budimpeštanskog memoranduma (1994.) kojim se obvezala “poštovati neovisnost, suverenitet i postojeće granice Ukrajine”. U nastavku dokumenta se raspravlja o vojnim vježbama, manevrima, projektilima srednjeg i kratkog dometa. Interesantna je točka raspored američkih, NATO i ruskih snaga gdje SAD podsjeća da je trenutno u Europi samo četvrtina njihovih trupa u odnosu na razdoblje Hladnog rata. I upozorava da bi jačanje ruske prisutnosti u blizini Ukrajine “prisililo SAD i saveznike da ojačaju obrambenu prisutnost”. U dijelu koji se odnosi na proturaketni sustav Aegis na lokacijama u Rumunjskoj i Poljskoj, SAD nudi Rusiji mehanizme transparentnosti kako bi se uvjerila da ondje ne postoje krstareći projektili Tomahawk. Ne samo tako, Moskva bi trebala ponuditi iste mjere za dvije ruske baze s projektilima po svom odabiru. VEZANE VIJESTI ‘ZAPAD NAS IGNORIRA‘ Putin prekinuo šutnju, zagrmio iz Kremlja: Vidi se što NATO izvodi, Ukrajina je samo sredstvo STRAH OD KRIZE Svi pričaju o plinu, a zaboravlja se ključni izvozni proizvod Ukrajine: ‘Cijene već rastu...‘ Putin je u utorak izjavio zanemarujući što piše u dokumentu: “A sada se lanseri za proturaketnu obranu nalaze u Rumunjskoj, uskoro i Poljskoj, ako već nisu. Tu su i lanseri MK-41 na koje se mogu instalirati projektili Tomahawk. To više nisu proturaketni, već udarni sustavi koji će pokrivati tisuće kilometara našeg ozemlja. Nije li to prijetnja za nas?” Tri Putinove bojazni Ruski predsjednik i dalje tvrdi da nisu dobili odgovor na tri ključne ruske bojazni: sprječavanje širenja NATO-a, odustajanje od razmještanja udarnih sustava u blizini ruskih granica te povratak na europsku vojnu infrastrukturu Saveza u skladu sa stanjem 1997. godine kad je potpisan Temeljni akt o odnosima NATO i Rusije. Američki odgovor nudi prostor za dogovor oko prve i druge točke, no treća se uopće ne spominje. Jer, to bi podrazumijevalo da Rusija može utjecati na politiku Saveza. Putin i dalje traži maksimum i to postaje sve veći problem. Razgovarajući s predstavnicima medija mirno je izjavio da je Krim ruski suvereni teritorij. Da bi zaključio kako SAD nije toliko zabrinut za sigurnost Ukrajine koliko mu je važno da obuzda razvoj Rusije. “O tome je riječ. U tom smislu Ukrajina je sredstvo za ispunjenje cilja”, tvrdi Putin. Navodeći da sredstvo za obuzdavanje Rusije može biti uvlačenje u neki oblik oružanog sukoba te prisiljavanje europskih saveznika da nametnu sankcije. Putin rješenje vidi u potrebi da Zapad uzme u obzir interese i Rusije. I predlaže SAD-u i NATO-u da poruče Ukrajini kako žele jamčiti njezinu sigurnost, kako ju cijene, poštuju njezina stremljenja, ali ne možemo vas primiti [u članstvo] jer imamo druge, ranije prihvaćene međunarodne obveze. NATO se poziva na politiku “otvorenih vrata”, a Putin navodi da u Članku 10 Temeljnog sporazuma stoji da Savez “može” primiti članice. Dakle, ne mora. Igra nulte sume Putin nastavlja igru nulte sume (koliko jedan igrač dobiva, drugi gubi) koja je opasna po obje strane ako jedna nije nadmoćnija jer poništava prostor kompromisu. Ruski odgovor NATO-u i SAD-u, tvrdi Kremlj - kaže glasnogovornik Dmitrij Peskov kojem se ne može nego vjerovati - još nije poslan. Nadati se je da Putin igra “zločestog policajca”, a da će odgovori Kremlja otvoriti prostor za sadržajni dijalog. S ruskim su predsjednikom razgovarali francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanski premijer Mario Draghi, u stalnom su kontaktu Berlin i Moskva. Europa je svjesna da joj treba dogovor s Rusijom. A taj proces uredno podriva britanski premijer Boris Johnson smatrajući da tako može ojačati propalu ideju “globalne Britanije”. Kreirajući trilateralu Ukrajina-Poljska-Britanija. Pesimistični analitičari navode da će Putin, ako planira operaciju, pričekati kraj Zimskih Olimpijskih Igara u Pekingu što se poklapa s krajem vojnih vježbi u Bjelarusu. Ian Bremmer iz utjecajne Eurasia Group smatra da će sastanak Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga biti ključan za daljnji razvoj krize. Možda bi se rješenje moglo naći u Macronovom odlasku u Moskvu. Jer, sve ovisi samo o Putinu, a on i dalje nastupa ratoborno dok poziva na dijalog.

" HRVATI, OBOGATITE SE !" RESTRUKTUIRANJEM PRIVREDE, ŠKVER ULJANIKA RASPARČAN U DOSLOVNOM SMISLU DRUMSKOG RAZBOJNIŠTVA !

Novi list DUGOČEKIVANA ODLUKA AFERA ULJANIK Potvrđena optužnica teška 900 milijuna kuna, suđenje konačno može poče Optužnica je podignuta protiv prvookrivljenoga bivšeg člana uprave Uljanika Marinka Brgića te još jedanaestorice bivših čelnika Uljanika i 3. maja zbog zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju POVEZANE VIJESTI Održana sjednica Optužnog vijeća u slučaju Uljanik, u srijedu objava odluke Obnova bijele flote zanimljiva domaćim škverovima: Novi brodovi za Jadroliniju gradit će se u Hrvatskoj? Opet odgođeno optužno vijeće o aferi Uljanika Županijski sud u Rijeci potvrdio je optužnicu u slučaju Uljanik. Kada će biti održano prvo ročište i koji sudac će voditi ovaj 900 milijuna kuna težak slučaj, bit će određeno naknadno. Optužnica je podignuta protiv prvookrivljenoga bivšeg člana uprave Uljanika Marinka Brgića te još jedanaestorice bivših čelnika Uljanika i 3. maja zbog zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a za jednog okrivljenika i zbog subvencijske prijevare, kojima je počinjena šteta oko 900 milijuna kuna. Prema optužnici, uz prvookrivljenoga bivšeg člana uprave Uljanika Marinka Brgića, drugookrivljeni je bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, trećeokrivljeni bivši član uprave Uljanika Veljko Grbac, četvrtookrivljeni bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Giani Rossanda. Slijede bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Anton Brajković, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, bivši direktori 3. maja Zdravko Pliško i Maksimilijan Percan, tadašnji direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor 3. maja Domagoj Klarić i bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan. Trinaestooptužena je tvrtka Uljanik plovidba iz Pule, koja je poslije promijenila ime u Alpha Adriatic, a poslovala je s Uljanikom.

ŽIVOT NAŠ SVAKDAŠNJI U LJUDSKOM SVINJCU, KAKO KOGA ZAPADNE

Jutarnji list HOROR U ZAGREBU Pakao je trajao 15 mjeseci: Tukao je, ponižavao, pljuvao, napadao nožem, tjerao da spava u kupaoni... Također joj, prema optužnici, nije davao jesti, nožem je na nju nasrtao te joj prijetio da će završiti k‘o brat na groblju... Piše: Hajdi Karakaš JakubinObjavljeno: 02. veljača 2022. 11:17 Rijetko viđeno ponižavanje proživjela je mlada djevojka nad kojom se 15 mjeseci iživljavao 21-godišnji partner. Zbog prijetnji smrću te nanošenja ozljeda, tog već ranije prekršajno osuđivanog mladića sudac je na jednom Općinskom sudu u istočnom dijelu Hrvatske nepravomoćno osudio na djelomičnu uvjetnu kaznu. No od izrečenih 14 mjeseci, šest je zatvor dok je (pre)ostalih osam mjeseci s četverogodišnjim rokom kušnje. Prema optužnici, kao 20-godišnjak je od svibnja 2020. do 6. kolovoza 2021. u obiteljskoj kući u kojoj je živio s partnericom, ali i na raznim mjestima gdje ju je vozio, s ciljem ponižavanja vrijeđao ju i tukao. Osim što joj je govorio da je ku*va pritom joj psujući mrtvu majku i brata, pljuvao je po njoj, a išao je i do te mjere da joj nije dopuštao spavati na krevetu u sobi već ju je tjerao da spava u kupaoni. Također joj, prema optužnici, nije davao jesti, nožem je na nju nasrtao te joj prijetio da će završiti k'o brat na groblju, a ni udarci rukama po glavi, trbuhu i ostatku tijela nisu izostali kao ni hvatanje rukama za vrat. Kao nijemi svjedoci užasa koji je proživljavala na tijelu, a u jednom periodu je čak bila i trudna, su modrice koje su bile vidljive svima te neopisivi osjećaj straha. VEZANE VIJESTI NEPRAVOMOĆNA PRESUDA Dobio osam godina zatvora za jezivo ubojstvo nesretne Katarine: ‘Nisam si mogao pomoći‘ HOROR U MEĐIMURJU Pijani otac metalnom šipkom tukao ženu i bebi staroj 19 dana razbio glavu! O njihovu stanju oglasio se doktor Prokazani mladić djelomično je priznao krivnju ustvrdivši da je sve to bilo u afektu i da je trajalo četiri mjeseca, a ne 15 te da je i ona njega znala udariti drškom metle. Izrazio je žaljenje i kajanje obećavši da više neće činiti kaznena djela, a kako doznajemo, dosad mu prijašnje sankcije izrečene kao maloljetniku, nisu dovoljno utjerale straha, a kamoli na njega utjecale.

IMAJU SVE , A NEMAJU NIŠTA

Jutarnji list login SAMA U VELEBNOM STANU Zakon ukinuo njezino mjesto, ona i dalje ima drugi najveći državni stan, evo koliko ga plaća Budući da suprug, poznati splitski HDZ-ovac, u Splitu vodi dvije tvrtke i obrt, teško je mogao živjeti u Zagrebu Piše: Ivanka TomaObjavljeno: 02. veljača 2022. 09:37 <p>Vedrana Šimundža Nikolić</p> Vedrana Šimundža Nikolić Ranko Suvar/Cropix Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp Korisnica drugog po veličini državnog stana je Vedrana Šimundža Nikolić, pomoćnica ministra pravosuđa i uprave, te jedna od zadnjih koja je, unatoč promjeni zakona po kojoj su svi pomoćnici ministara iz dužnosničkog prešli u službenički status, ostala u toj kategoriji. Od države je u Zagrebu na korištenje dobila stan od 93,69 četvornih metara, a u njega se uselila u rujnu 2016. godine. Za stan plaća mjesečni najam od 468 kuna. Po uredbi temeljem koje se dodjeljuju stanovi na korištenje, Šimundža Nikolić, inače sutkinja Općinskog suda u Splitu, spada u treću kategoriju. Kriteriji o određivanju površine stana pod koje potpada kažu da "dužnosnik iz III. skupine koji u mjestu obavljanja dužnosti živi sam ima pravo na jednosoban stan ili stan površine od 20 do 30 metara četvornih". Ako s njim u stanu žive članovi obitelji, površina stana se može uvećati za 10 kvadrata po članu. - Imenovanjem na dužnost pomoćnice ministra gđi Vedrani Šimundži Nikolić sukladno pravima državnih dužnosnika dodijeljen je državni stan na korištenje. Najprije stan od 34 četvornih metara, a potom dolaskom obitelji, supruga i dvoje malodobne djece, veći stan koji je u tom trenutku bio jedini na raspolaganju - odgovorili su iz Ministarstva pravosuđa na pitanje žive li s njom u Zagrebu djeca i suprug, te gdje članovi obitelji imaju prebivalište, odnosno boravište. Dodali su i kako je "pomoćnica s početkom nove školske godine obavijestila nadležna tijela da traži stan manje kvadrature". Odgovor Ministarstva uprave ne poklapa se s informacijama Ministarstva graditeljstva koje je naveleo da Šimundža Nikolić stan od 94 kvadrata koristi od 2016. godine. Po uredbi o davanju državnih stanova dužnosnicima na korištenje, Maleničina pomoćnica ne bi imala pravo na stan veći od 60 kvadrata. U njenom slučaju "višak" iznosi više od 30 kvadrata, što je veličina garsonijere u kakve su se smjestili neki drugi korisnici državnih stanova. VEZANE VIJESTI KRUNOSLAV KATIČIĆ Glavni tajnik HDZ-a odgovara na optužbe Đerek: ‘Laže! Pozivam je da se suočimo na poligrafu‘ PREDSJEDNIK RH Milanović pričao o zviždačici Đerek, HEP-u i Ukrajini, ali ponovno je izrekao jednu neistinu Iz imovinske kartice koju je podnijela kao sutkinja i zadnji puta je "osvježila" 4. studenoga 2020. godine, Vedrana Šimundža Nikolić nema ništa od imovine, te ima stalne prihode između 23 i 24.000 kuna bruto (plaća). Kada je riječ o suprugu, priča je drugačija. Na njega se vodi stan u Splitu površine 87,69 kvadrata procijenjen na nešto manje od milijun kuna. Izvanknjižni je vlasnik stana od 80 kvadrata u Splitu vrijednog 1,5 milijuna kuna, još jedne nekretnine u Splitu od 70 kvadrata procijenjene na 300.000 kuna. Uz to je suvlasnik tri njive vrijednih 400.000, 570.000 i 150.000 kuna. Od pokretnina suprug ima u vlasništvu Peugeot 307 iz 2007. godine. Vlasnik je dvije tvrtke i obrta za koje je u 2019. godini prijavio ukupnu dobit od oko 85.000 kuna. Povrh toga od najma dobiva 8200 kuna neto. Član je kazališnog vijeća Gradskog kazališta mladih Split za što dobiva 500 kuna po sjednici. Budući da suprug, inače poznati i utjecajni splitski HDZ-ovac, u Splitu vodi dvije tvrtke i obrt, teško je mogao živjeti u Zagrebu. O Vedrani Šimundža Nikolić već smo pisali kao jednoj od zadnjih pomoćnica ministara kojoj taj status omogućava zadržavanje sudačke dužnosti i povratak na sud kad poželi.

MALI ČOVJEK U VELIKOM RATU

TAJNA REKLAMA : VISOKE MOLITVE MALENEH LJUDI

Jutarnji list TAJNA AKCIJA Dvojica hrvatskih inženjera ugradila krunicu u Pelješki most: ‘Popeli smo se 100 metara nad morem i pomolili‘

CIVILIZACIJA U SVINJCU: GRAD VAN GOGHA DANAS LUKA STRAHA

LUKA STRAHA Nova kokainska prijestolnica Europe: U tijeku je krvavi rat krijumčara, a podmićeni su baš svi... Milijarde generirane od industrije kokaina pokvarile su one na moćnim pozicijama, a u zatvoru je završio širok spektar javnih dužnosnika Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 02. veljača 2022. 08:39 Albanski gangster s lažnom britanskom putovnicom ubijen je ispred svoje kuće u Antwerpenu usred krvavog rata za kontrolu unosne trgovine drogom u tom lučkom belgijskom gradu, koji je postao europska prijestolnica kokaina krijumčarenog iz Južne Amerike u Europu, ali i prema Rusiji i Bliskom istoku. U Bledara Mucu (39), dok se u subotu navečer vraćao u svoj stan, na samo nekoliko metara od policijske postaje ustrijelila su dvojica ubojica koji su još uvijek u bijegu, a vlasti tvrde da je zločin imao sva obilježja naručenog ubojstva. Muca, kojeg su nadzorne kamere snimile 2016. kako iz pištolja puca na policiju, živio posljednje dvije godine u Antwerpenu gdje je djelovao kao ključni član albanske narko bande. Tradicionalno poznat po trgovini dijamantima, Antwerpen preplavljuju albanski kriminalci, a policija vodi izgubljenu bitku s narko kartel Naime, milijarde generirane od industrije kokaina pokvarile su one na moćnim pozicijama, a u zatvoru je završio širok spektar javnih dužnosnika. U posljednjoj rundi uhićeni su glavni inspektor belgijske policije optužen za davanje informacija kriminalnim skupinama, pa čak i administrator u bolnici osumnjičen da je tražio osobne podatke lučkih radnika koji bi mogli biti podmićeni. Gangsteri poput Muce ciljaju na moćnike pretražujući svaki aspekt njihovog života i traže njihove slabe točke, poput dugova koji bi ih natjerali na primanje mita. Novac od droge na ulicama Antwerpena koristi se za 'kupovanje' policije, carinika i lučkih radnika koji omogućavaju procvat ilegalne trgovine. Smatra se da su neki upravitelji dizalicama podmićeni tisućama eura kako bi sakrili kontejnere s drogom ili zamijenili one koji sadrže kokain za legitimne prije za Carinici opisuju taktiku u stilu 'trojanskog konja' u kojoj se krijumčari danima skrivaju u kontejnerima na dokovima, a u tome im pomaže lučko osoblje. Problem je postao toliko ozbiljan da je CEPA, udruga za djelatnike luke Antwerpen, objavila video o opasnostima podmićivanja svojim radnicima. Animirani video upozorava zaposlenike da izbjegavaju nošenje odjeće koja bi ih mogla identificirati kao lučke radnike kada su izvan posla, te da izbjegavaju pričanje o svom poslu na mjestima kao što su barovi i restorani, kao i da obrate pozornost na osobe koje im se obraćaju s lažnih profila na društvenim mrežama. VEZANE VIJESTI TURISTIČKA ATRAKCIJA Belgijski ‘grad duhova‘ nestaje od ‘65., traži se rješenje: ‘Priča je puno šira, borimo se‘ KOKAINSKA PRIJESTOLNICA Novi epicentar korupcije i nasilja u Europi: ‘To je ekonomija droge, repriza Miamija iz 1980-ih‘ Prošle je godine u gradskoj luci pronađeno rekordnih 90 tona kokaina vrijednog 13 milijardi eura, no smatra se da zapljene, koje su najveće u Europi, čine samo deset posto kokaina prokrijumčarenog kroz grad. I sam gradonačelnik Antwerpena u kojemu je eskaliralo nasilje u obliku napada bombama i pucnjavom iz automobila, proziva bogate poslovnjake da se potpomognuti novcem od droge nastoje infiltrirati i utjecati na politiku grada. Zbog tvrdnji da su ga narko-bande htjele ubiti, Bart De Wever protekle je godine stavljen pod 24-satnu policijsku zaštitu. - Ponosni smo na bliske veze i snažan trgovinski odnos s Latinskom Amerikom. Međutim, posljednjih se godina promet kokainom eksponencijalno povećao. Posljedice toga su vrlo opipljive, posebno za lučke gradove. Nažalost, posljedice snose i zemlje otkuda dolazi droga, poput Kolumbije. Utjecaj organiziranog kriminala i kriminalnog novca potkopava tkivo našeg društva - ističe gradonačelnik Wever. Jedan dužnosnik opisao je kako 'burekdžinice i brijačnice zjape prazne', ali na papiru bilježe goleme profite, dok cijene nekretnina u Antwerpenu također rastu zbog novca od trgovine drogom. Njegov položaj pored Nizozemske, gdje se veći dio uvezenog kokaina pakira prije daljnje distribucije u druge dijelove Europe, također je faktor. A čitavu situaciju podupire i rastuća potražnja za kokainom u Europi gdje se ova droga sve više smatra društveno prihvatljivijom. Prošle je godine, nakon niza racija u sklopu Operacije Sky, jedne od najvećih belgijskih operacija protiv droge, otkrivena mreža korumpiranih dužnosnika koji su imali pristup državnim bazama podataka osobnih podataka svih belgijskih građana. Izvršena je racija na više od 200 domova diljem Belgije, a uhićeno je 48 osumnjičenika, uključujući tri odvjetnika u Antwerpenu i državne službenike. Zaplijenjene su i ogromne količine novca, dijamanata, nakita, luksuznih automobila i oružja, kao i lažne policijske uniforme. Glavni tužitelj Antwerpena Franky De Keyzer usporedio je rat protiv narko bandi s 'igrom mačke i miša' u kojoj se kriminalci bore da ostanu korak ispred zakona. Facebook Twitter Messenger

KIM SE PREPOLOVIO

Jutarnji list login PREPOLOVIO SE Kim sve mršaviji, ne izgleda najbolje, snimili ga kako posrće i jedva hoda niz stube: ‘Usahnuo je od brige za narod‘ Film naočigled sugerira da je Kimov prošlogodišnji gubitak kilograma povezan s njegovom žrtvom koju je podnio zbog osjećaja dužnosti Piše: Damjan RaknićObjavljeno: 01. veljača 2022. 22:43 <p>Kim Jong-un</p> Kim Jong-un STR/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un "usahnuo je" zato što naporno radi i brine za svoj narod, tvrdi se u dokumentarnom filmu "2021, velika pobjednička godina" koji je emitiran na državnoj televiziji Sjeverne Koreje. Kim "toliko radi i brine za narod" da je onemoćao do te mjere da se muči prilikom silaženja niz stepenice, prenosi tvrdnje iz dokumentarca The Telegraph. Dokumentarac naočigled sugerira da je Kimov prošlogodišnji gubitak kilograma povezan s njegovom žrtvom koju je podnio zbog osjećaja dužnosti prema sunarodnjacima. Južnokorejski portal NK News, koji je objavio isječke iz filma, kaže da se tim tvrdnjama osnažuje kult ličnosti koji si je Kim izgradio. Dok se u filmu mogu vidjeti uobičajene scene u kojima Kim suvereno zapovijeda vojskom i vrsno jaše bijelog konja, scene u kojima je u prvom planu novi stas povezuju se nedaćama poput covida-19, međunarodnih sankcija i nestašica hrane s kojima se Sjeverna Koreja suočila 2021. godine. Problemi s kojima se ta zemlja prošle godine suočila pali su u isto vrijeme s Kimovim tajanstvenim gubitkom kilograma, što je mnoge nagnalo da se zapitaju je li sjevernokorejski vođa zdrav te može li nastaviti voditi zemlju. Dokumentarni filmovi koje produciraju sjevernokorejski državni mediji objavljuju se svake godine, a posljednji za cilj ima osnaživanje narativa da Kim pati zbog dobrobiti zemlje. 'Mukotrpan marš' Kim tako u jednoj od najupečatljivijih scena vrlo oprezno silazi niz napola izgrađene stepenice na jednom gradilištu u Pjongjangu. Sjevernokorejski je vođa u toj sceni odjeven u prilično široku bijelu košulju i crne hlače, a u ruci drži plavi kišobran.

STRAH JE VRAGU BRAT...!

Jutarnji list STRAH OD KRIZE Svi pričaju o plinu, a zaboravlja se ključni izvozni proizvod Ukrajine: ‘Cijene već rastu...‘ Finski predsjednik, jedini EU čelnik koji ravnopravno razgovara s Putinom upozorava: ‘Kozak uzima sve što može‘ Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 01. veljača 2022. 23:21 <p>Ruski vojnici, raketni sustavi S-400, ruski tenk 72B3, ruski vojnik i ruska raketna krstarica Maršal Ustinov. Na najvećoj fotografiji: polje u Ukrajini</p> Ruski vojnici, raketni sustavi S-400, ruski tenk 72B3, ruski vojnik i ruska raketna krstarica Maršal Ustinov. Na najvećoj fotografiji: polje u Ukrajini “Finci su shvatili da Kozak, a to je ruski vojnik, uzima sve što je na raspolaganju. Morate vrlo jasno odrediti gdje su fiksne linije”. Tako je za The Washington Post razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sažeo finski predsjednik Sauli Väinämö Niinistö. Sada jedini čelnik EU koji može ravnopravno razgovarati s kremaljskim carem. Novine iz glavnog američkog grada su objavile da je Rusija poslala odgovor na američke prijedloge deeskalacije ukrajinske krize. Reakcija iz Moskve je bila brza, Sputnik, vjeran izvor kad je riječ o informacijama iz Kremlja, prenio je u utorak ujutro da odgovor nije poslan. To je kasnije potvrdio i glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov. Izvor iz SAD-a je rekao da će nastaviti pregovore bez participacije javnosti. Reakcija Moskve može biti za unutarnju uporabu. Predsjednik Niinistö za WP ocjenjuje da je teško zaključiti u kojem će se smjeru sadašnja kriza odvijati. “Rizici i ugroze rastu, ali sve strane moraju dati šansu diplomaciji”, rekao je. A diplomacije stvarno ima. U ponedjeljak je bilo zabavno na East Riveru, u sjedištu UN-a, jer se na sjednici Vijeća sigurnosti raspravljalo o Ukrajini. Stariji promatrači navode da već dugo nisu čuli tako oštru raspravu Rusije i SAD-a. “Prijetnja agresijom na granici s Ukrajinom je provokacija. Naš uvid u činjenice na terenu to nisu“, rekla je Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica. “Provokacija dolazi od Rusije, ne od drugih članova ovog vijeća“, kazala je. Optužila je Rusiju da je dovela više od 100 tisuća vojnika blizu ukrajinske granice te da priprema “ofenzivnu akciju“ u toj državi. Kina se "ne bi štela mešati" Ruski ambasador Vasilij Nebenzia rekao je da “nema dokaza“ da Moskva planira vojno djelovati protiv Ukrajine, naglasivši da Rusija to stalno ponavlja. “Naši zapadni kolege govore o potrebi deeskalacije. Prije svega, oni sami podižu tenzije i imaju retoriku koja potiče eskalaciju“, naglasio je. “Rasprava o prijetnji rata je provokativna sama po sebi. Vi gotovo da pozivate na to. Vi želite da se to dogodi. Čekate to, kao da želite da se vaše riječi ostvare“, dodao je. A onda se oglasio kineski ambasador po modelu “mi se ne bi šteli mešati”: “Kineski ambasador Zhang Jun rekao je da je “sada potrebna tiha, a ne diplomacija megafona“. Opet su u ponedjeljak telefonom razgovarali francuski predsjednik Emmanuel Macron i Putin, nakon razgovora u petak. Elizejska palača o tome šuti, ali Kremlj informira da su “nastavili razmjenjivati gledišta o situaciji oko Ukrajine i dugotrajnim pravno obvezujućim sigurnosnim jamstvima Rusiji”. Bit će još razgovora, a nije isključen sastanak. Iako su u središtu interesa medija mjere kojima bi SAD i EU mogli djelovati preduhitrujuće kad je riječ o mogućoj ruskoj invaziji, finski predsjednik upravo pitanje pregovora Pariza - i Berlina - s Moskvom predstavlja kao ključni poticaj deeskalaciji. Prošlog je tjedna konačno održan sastanak normandijskog formata (Rusija, Ukrajina, Francuska, Njemačka) na ekspertnoj razini u cilju provedbe Sporazuma iz Minska. Rusija nije bila nezadovoljna, a sljedeći će krug biti u Berlinu. Sve je očitije da bi Moskva mogla biti zadovoljna provedbom Minska jer bi time bila zajamčena autonomija dvaju pobunjenih pokrajina. Time bi neformalno bilo onemogućeno približavanje Ukrajine NATO-u. Kijev se tome snažno protivi što nailazi na sve veće nezadovoljstvo na Zapadu. VEZANE VIJESTI KRIZA NA VRHUNCU U Washington stiglo pismo iz Moskve, svađa na Vijeću sigurnosti: ‘Uništit ćete sami sebe!‘ PUTINOVI SILOVIKI Trojac koji uživa najveće povjerenje vladara Rusije: Međusobno se ne vole, ali to Putinu odgovara Srž problema - tumačenje Sporazuma iz Minska WP: “Niinistö je rekao da je Putinovu referencu na Sporazum iz Minska smatrao sporednom u raspravi (21. siječnja), ali je taj dio dobio istaknuto mjesto u priopćenju Kremlja (obje su strane ponovno potvrdile važnost dosljedne i potpune provedbe paketa mjera iz Minska iz 2015. godine, jedinog temeljnog dokumenta za rješavanje krize. Predsjednik Rusije je istaknuo da Kijev i dalje odbija ispuniti obveze iz Minskih sporazuma, uključujući pokretanje izravnog dijaloga s Donjeckom i Luganskom i formaliziranje posebnog statusa Donbasa u ustavu).” Finski predsjednik dodaje da bi rusko čitanje Minskih sporazuma moglo biti “srž problema” te da bi nas prekid zastoja mogao “odvesti u pravom smjeru”. Nizozemski premijer Mark Rutte u utorak je u posjeti Kijevu, a najavljen je i novi telefonski razgovor američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Vjerojatno o dokumentu za koji Moskva kaže da nije poslan. Rusiju je u utorak posjetio i mađarski premijer Viktor Mihály Orbán koji je prije odlaska potvrdio da je stajališta dogovorio s NATO-m i EU, a to je potvrdio i glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg. Opozicija je napala premijera tvrdeći da nije dobar trenutak za odlazak u Moskvu jer se približavaju i izbori, u travnju. Pitanje energije i hrane U analizi za i protiv ruskog napada na Ukrajinu na ovoj potonjoj strani je svakako pitanje energije. Kompliciranje situacije bi moglo dovesti u pitanje redovitu isporuku Europi, posljedično i europsko plaćanje Rusiji. Moskva ima vreću dolara u suverenom fondu, ali to je za crne dane. Pritok svježih sredstava je nužnost posebno u situaciji visokih cijena plina. S Narodnom Republikom Kinom su dogovorene fiksne cijene niže od onih za europsko tržište. Visoko na listi protiv je i mogući izbjeglički val iz Ukrajine koji bi krenuo prema Poljskoj. Procjene govore o mogućih milijun ljudi što bi stvorilo krizu od koje strahuje cijela EU. U pitanje bi bila dovedena sigurnost vanjskih granica, a kriza bi zahtijevala izuzetne humanitarne napore. Dovoljno se prisjetiti nedavne krize na granici s Bjelarusom koju je kreirao režim u Minsku, a izazvalo ju je nekoliko stotina izbjeglica. Poljska je već primila znatan broj Ukrajinki i Ukrajinaca, procjene su da u toj zemlji radi između milijun i dva milijuna osoba iz te zemlje, a studentica i studenata je 40.000. The Wall Street Journal skreće pozornost na podatak koji se zagubio u raspravama o cijeni nafte koja se vrti oko 90 dolara po barelu. Cijene žitarica, čiji je porast 2010. godine bio jedan od razloga izbijanja Arapskog proljeća, rastu zbog krize u Crnom moru, 7% u protekla dva tjedna. Ukrajina i Rusija, prema podatcima američkog ministarstva poljoprivrede, sudjeluju s 29% u globalnom izvozu žitarica.

PAPA POZIVLJE ČASNE SESTRE NA REVOUCIJU. A ŠTO JE SA PREOSTALIM ŽENSKIM RODOM ?!

STAT COUNTER

Unos Prikazi stranice Drugo 1933 Najčešće lokacije Francuska 603 Sjedinjene Američke Države 492 Rusija 304 Njemačka 230 Hrvatska 126 Portugal 46 Irska 28 Belgija 21 Italija 16 Švedska 15 Mađarska 11 Kanada 9 Nizozemska 7 Bugarska 6 Alžir 3 Švicarska 1 Španjolska 1 Norveška 1 Ostalo 13 Francuska 603 Sjedinjene Američke Države 492 Rusija 304 Njemačka 230 Hrvatska 126 Portugal 46 Irska 28 Belgija 21 Italija 16 Švedska 15 Mađarska 11 Kanada 9 Nizozemska 7 Bugarska 6 Alžir 3 Švicarska 1 Španjolska 1 Norveška 1 Ostalo 13

AGRESIJA NA DOHVAT SVAKOG TRENA, EUROPSKIH ILI GLOBALNIH RAZMJERA

Jutarnji list UPOZORENJE IZ BRITANIJE Johnson: ‘Postoji jasna opasnost od neposredne ruske vojne intervencije u Ukrajini‘ "Bitno je da se Rusija povuče i odabere put diplomacije i mislim da je to još moguće. Spremni smo za dijalog Boris Johnson rekao je u utorak da postoji "jasna opasnost" od "neposredne" ruske vojne intervencije u Ukrajini što bi bila "katastrofa za Rusiju i svijet" te je pozvao Moskvu "da se povuče". Britanskog premijera primio je u Kijevu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij koji je u zadnje vrijeme ublažio opasnost od velike invazije na koju upozoravaju neke zapadne prijestolnice. "Ta opasnost je jasna i prisutna, vidimo da se gomila velik broj vojnika, vidimo pripreme svih vrsta koherentnih operacija s neposrednom vojnom prijetnjom", ustrajao je Johnson na konferenciji za novinare. "Bitno je da se Rusija povuče i odabere put diplomacije i mislim da je to još moguće. Spremni smo za dijalog, naravno, ali sankcije su spremne", upozorio je. Te će se sankcije primijeniti "odmah u trenutku kada prva ruska stopa" prijeđe granicu, rekao je Johnson. Najavio je da će u srijedu razgovarati s Vladimirom Putinom telefonski. VEZANE VIJESTI ‘ZAPAD NAS IGNORIRA‘ Putin prekinuo šutnju, zagrmio iz Kremlja: Vidi se što NATO izvodi, Ukrajina je samo sredstvo MINISTAR ENERGETIKE ‘Katar ne može sam zamijeniti ruski plin u Europi. Nama su ugovorne obaveze svetinja‘ Washington, a tako i London optužuju Moskvu da priprema invaziju na susjednu zemlju zbog čega je već rasporedila desetke tisuća ljudi duž granica. Rusija odbacuje takve optužbe i zahtijeva NATO-ova jamstva za vlastitu sigurnost te povlačenje NATO-ovih vojnika s istoka Europe. Velika Britanija je nedavno isporučila protuoklopne rakete Ukrajini koje bi joj trebale pomoći u obrani. Predsjednik Zelenskij je ocijenio da bi povlačenje ruskih vojnika s granice bio "vrlo važan signal i jedini istinski odgovor na pitanje želi li Moskva nastaviti putem eskalacije". "Rizici su vrlo visoki za one koji se žele domoći dijela našeg teritorija", upozorio je i poručio "Ukrajinci će se braniti do kraja. Rusi nas moraju razumjeti, moraju shvatiti da nitko ne želi rat". "Ako eskalacija započne, neće to biti rat između Rusije i Ukrajine, bit će to veliki rat u Europi", upozorio je.

OSVAJAČKA POHLEPA GLOBALNO KRUPOG KAPIATAL NADILAZI SAMU SEBE , STJERANJEM SVIJETA U SVOJ NEPOVRAT

Jutarnji list KRIZA NA VRHUNCU U Washington stiglo pismo iz Moskve, svađa na Vijeću sigurnosti: ‘Uništit ćete sami sebe!‘ Ruski veleposlanik pri UN-u kaže da će Ukrajina biti odgovorna za vlastito uništenje ako će potkopavati mirovne sporazume iz Minska Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 01. veljača 2022. 11:43 <p>Ukrajinske oružane snage</p> Ukrajinske oružane snage Na sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ruski diplomat Vasilij Nebenzja, stalni predstavnik Rusije pri UN-u, izjavio je da bi ukrajinsko kršenje Sporazuma iz Minska moglo završiti na 'najgori način'. Ukrajina će, upozorio je visoki ruski diplomat na raspravi Vijeća sigurnosti UN-a o ukrajinskoj krizi, biti odgovorna za vlastito uništenje ako će potkopavati postojeće mirovne sporazume iz Minska. Upozorenje Vasilija Nebenzje, stalnog predstavnika Rusije pri UN-u, tijekom burne sjednice Vijeća, došlo je u trenutku kontinuirane diplomacije na visokoj razini usmjerene na smirivanje ukrajinske krize, prenosi The Guardian. Telefonski razgovori Putina i Macrona State Department je potvrdio da je dobio odgovor iz Moskve na dokument koji je SAD dostavio Moskvi prošlog tjedna, u kojem se službeno navode područja za koja administracija američkog predsjednika Joea Bidena vjeruje da bi dvije zemlje mogle pronaći zajednički jezik. Američki dužnosnici nisu htjeli otkriti sadržaj ruskog pisma, rekavši kako neće "pregovarati u javnosti". Američki državni tajnik Tony Blinken i njegov ruski kolega Sergej Lavrov trebali bi razgovarati danas, nakon ruskog pisma i sjednice Vijeća sigurnosti. U međuvremenu je u ponedjeljak ruski predsjednik Vladimir Putin, nakon razgovora u petak, ponovno telefonski razgovarao s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macr "Dvojica čelnika složili su se nastaviti telefonske kontakte te odmah razmotriti mogućnost osobnog sastanka", stoji u priopćenju Kremlja. Sjednicom Vijeća sigurnosti u ponedjeljak nije postignuto ništa kako bi se smanjile podjele između Rusije i zapadnih zemalja, ali je omogućila testiranje diplomatskih snaga na svjetskoj razini. Nebenzja je započeo sastanak ismijavajući zapadne tvrdnje o navodno planiranom ruskom napadu nazvavši ih "histeričnim" te je okrivio Ukrajinu da se ne pridržava sporazuma iz Minska iz 2014. i 2015. godine, koji su trebali okončati sukob između vlade u Kijevu i ruskih separatista na istoku Ukrajine, u regijama Lugansk i Donjeck, koje podržava Rusija. Nebenzja je također okrivio zapadne zemlje za "aktivno naoružavanje Rusije" te je kazao da će se to oružje koristiti protiv civila na istoku zemlje i da se radi o "kršenju sporazuma iz Minska". Rusko upozorenje Svoje obraćanje Vijeću sigurnosti završio je upozorenjem. "Ako naši zapadni partneri tjeraju Kijev da sabotira sporazume iz Minska, nešto što Ukrajina... spremno čini, to bi moglo završiti na apsolutno najgori način za Ukrajinu. I to ne zato što bi je netko uništio, već zato što bi uništila samu sebe, a Rusija nema apsolutno nikakve veze s tim". SAD je pozvao na hitnu raspravu o Ukrajini u sklopu diplomatske kampanje odbacivanja onoga što Washington i njegovi saveznici zovu planiranjem ruske invazije na Ukrajinu. U sklopu te kampanje SAD i Velika Britanija objavile su da će 'proputinovski ruski oligarsi' biti na meti Rusija je nastojala zaustaviti raspravu Vijeća sigurnosti o Ukrajini sve dok nije preuzela predsjedništvo Vijećem u utorak. Podržala ju je samo Kina, dok su Gabon, Indija i Kenija bile suzdržane, ostavljajući SAD-u više od devet glasova potrebnih za nastavak otvorene sjednice o krizi. U svom obraćanju, američka izaslanica Linda Thomas-Greenfield rekla je da čak i dok se o tom pitanju raspravlja u New Yorku, Rusija nastavlja gomilati dodatne snage na granici s Ukrajinom, gdje je otprije više od 100.000 vojnika te da će za nekoliko dana i u Bjelorusiji imati 30.000 vojnika. Ukrajina: Imaju 130.000 vojnika "Rusija je s više od 2000 željezničkih vagona premjestila vojnike i oružje diljem Rusije do ukrajinske granice", rekla je Thomas-Greenfield. "Rusija je također premjestila gotovo 5000 vojnika u Bjelorusiju, s balističkim projektilima kratkog dometa, specijalnim snagama i protuzračnim sustavima. Vidjeli smo i dokaze da Rusija namjerava proširiti tu prisutnost s više od 30.000 vojnika u blizini bjelorusko-ukrajinske granice, na manje od dva sata od Kijeva, do početka veljače". VEZANE VIJESTI OLIGARSI NA TAPETI Britanci pripremaju paket sankcija za Rusiju: ‘Znamo kako ćemo Putina odvratiti od invazije na Ukrajinu‘ ‘ŠIRENJE PANIKE‘ Amerikanci gube strpljenje s Ukrajinom: ‘Stalno nas žicaju oružje, a pogledajte što pričaju!‘ Ukrajinski izaslanik Sergij Kislitsja pred kraj je sjednice opisivao rusko gomilanje snaga i vojne opreme oko granica svoje zemlje, ali nije ponovio primjedbe ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Zapad preuveličava prijetnju. Kislitsja je rekao kako je sada 112.000 ruskih vojnika okupljeno oko ukrajinskih granica i na Krimu, a da je još 18.000 raspoređeno na moru uz obalu zemlje Također je ukazao na sofisticiranost naoružanja koje se gomila u Bjelorusiji, uključujući rakete Iskander, protuzračne sustave Pancir i napredne borbene lovce Suhoj-35. Kaže i kako Rusija jača paravojne separatističke snage u istočnoj Ukrajini, za koje procjenjuje da ih ima 35.000, uključujući 3.000 ruskih vojnika "na zapovjednim mjestima i drugim ključnim borbenim položajima". Za pomorske vježbe u Crnom moru, koje su započele prošlog tjedna, ukrajinski je izaslanik rekao da su Rusi rasporedili fregate, bojne brodove, jurišne desantne brodove i minolovce. Ruski pomorski manevri u Crnom moru Izvještaji govore da je još šest bojnih brodova iz ruske sjeverne flote u ponedjeljak ušlo u Sredozemno more. Prema talijanskim novinama La Repubblica, brodovi prevoze 60 tenkova i više od 1500 vojnika. Ratni brodovi trenutačno plove Sicilijanskim kanalom pod zračnim nadzorom NATO-ovih zrakoplova. Bivši ukrajinski ministar obrane, Andrij Zagorodnjuk, rekao je da će se, ako brodovi uđu u Crno more, povećati izgledi za ruski napad. U svojem obraćanju Vijeću sigurnosti, ruski veleposlanik pri UN-u je, pak, inzistirao da vojne vježbe nisu ništa neobično. "Raspoređivanje ruskih snaga na našem vlastitom teritoriju često se događalo i prije u različitim razmjerima i nije izazvalo nikakvu histeriju", rekao je Nebenzja, tvrdeći da su ruske snage bile "u svojim područjima razmještanja i vojarnama gdje su boravile prije". Vojni analitičari koji proučavaju satelitske snimke gomilanja snaga u Bjelorusiji kažu da vojne jedinice dolaze s dalekog istoka Rusije te da je njihovo raspoređivanje u tako velikom broju i tako daleko od svoje baze bez presedana od 'Hladnog rata'. Bjelorusija: Razvijamo zajedničke mjere protiv prijetnji Bjeloruski izaslanik pri UN-u, Valentin Ribakov, kazao je da su ruske snage u njegovoj zemlji na zajedničkim vježbama od 10. do 20. veljače "kako bi razvijale zajedničke mjere za iskorjenjivanje prijetnje na granicama naše savezničke države, uključujući onu uzrokovanu migrantskom krizom te potrebu stabilizacije humanitarne situacije". Zajedničke snage dviju država, rekao je Ribakov, radit će na organizaciji obrane "strateški važnih objekata" i "zauzdavanju i odbijanju vanjske aktivne agresije". SAD naredio obiteljima svojih diplomata da napuste Bjelorusiju Američki State Department naredio je obiteljima diplomata u Bjelorusiji da napuste zemlju zbog rastućih napetosti u regiji. SAD je upozorio u ponedjeljak na "neuobičajeno i zabrinjavajuće nagomilavanje ruske vojske duž bjeloruske granice s Ukrajinom". Situacija je nepredvidiva i postoji pojačana napetost u regiji, navodi se u savjetima za putovanja u inozemstvo. SAD je već ranije savjetovao da se ne putuje u Bjelorusiju i ta je zemlja i dalje u najvišoj kategoriji upozorenja. Pogranična situacija s Ukrajinom sada je dodana kao razlog zajedno s prethodnim upozorenjima o koronavirusu i proizvoljnoj primjeni zakona. Sredinom siječnja američka vlada smanjila je diplomatsku prisutnost u Kijevu i zatražila od članova obitelji diplomata da napuste Ukrajinu. Rusija je posljednjih mjeseci nagomilala oko 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici, što je izazvalo strah SAD-a i NATO-a. SAD je također zabrinut zbog Bjelorusije budući da je slanje ruskih vojnika u ukrajinsku susjedu izazvalo strahove da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu sa sjevera. Pentagon je rekao da je Rusija nastavila slati vojnike u Bjelorusiju tijekom vikenda. Rusija je više puta poricala da planira invaziju na Ukrajinu