BALKANIZIRANA POSLOVNOST

Jutarnji list login POZNATI SPLIĆANIN Otkriveno tko je vlasnik zapaljenog Porschea u Splitu: ‘Ne želim uopće pričati o tome!‘ Vlasnik Porschea službeno drži beach bar na splitskoj plaži Žnjan i nije nepoznat splitskoj policiji... Piše: Vladimir UrukaloObjavljeno: 27. siječanj 2022. 19:01 - Ne tribate me uopće kontaktirati, ne želim pričati o tome - odrješito nam je, ne ostavljajući mjesta bilo kakvoj sumnji u njegovu odlučnost, u četvrtak prije podne na telefon kazao 40-godišnji splitski ugostitelj kojem je nekoliko sati prije toga ispred zgrade u Stepinčevoj ulici u Splitu u podmetnutom požaru izgorio automobil marke Porsche Panamera, piše Slobodna Dalmacija. Pričinjena šteta na automobilu još uvijek nije službeno procijenjena, no doznajemo da se radi o vozilu starom dvanaestak godina i da se njegova cijena na tržištu kreće od 35 do 40-ak tisuća eura. Barem su takve cijene koje se mogu za to godište automobila pronaći na oglasnicima. Splitska je policija izvijestila u četvrtak ujutro da je oko 4.50 u navedenoj ulici na predjelu Lokve izbio požar na parkiranom vozilu. Vatru je ugasilo šest vatrogasaca JVP-a Split, a plamen je zahvatio i fasadu zgrade uz koju je bio parkiran. Naknadno je provedenim očevidom utvrđeno da je uzrok požara "otvoreni plamen ili žar" što, naravno, znači da je požar podmetnut. Iako se to još nitko ne usudi javno reći dok ne budu gotovi rezultati vještačenja, kako neslužbeno doznajemo, najvjerojatnije je nepoznati počinitelj pod okriljem mraka polio po automobilu zapaljivu tekućinu i zapalio je. Je li počinitelj do zgrade došao nekim prijevoznim sredstvom ili pješke, je li bio i kako maskiran, što je ovim činom poručio vlasniku vozila te odgovore na mnoga druga pitanja trebala bi dati daljnja policijska istraga. "Dovršen je očevid požara na osobnom vozilu koji je izbio u Splitu u Stepinčevoj ulici, te je utvrđeno da u događaju postoje elementi kaznenog djela. Na okolnosti ovog događaja provodimo kriminalističko istraživanje", izvijestili su šturo iz splitske policije. VEZANE VIJESTI TRAGA SE ZA KRIVCEM Požar na Porscheu u Splitu je podmetnut, pronađeni nesporni tragovi kaznenoga djela VATRENA BUKTINJA Na parkiralištu u Splitu gorio Porsche, oštećena i fasada zgrade: Požar gasilo šest vatrogasaca Ugostitelj koji je ostao bez Porschea, inače rođeni Kaštelanin, službeno drži beach bar na splitskoj plaži Žnjan i nije nepoznat splitskoj policiji. Svojevremeno je, prije više od deset godina, bio posredni sudionik sukoba u jednom kaštelanskom narodnjačkom klubu kada je, barem po tadašnjim policijskim izvješćima, sudjelovao u sprječavanju intervencije policajaca koji su došli nakon dojave o pucnjavi. Ugostitelj je bio tada na strani trojice muškaraca koji su ranjeni u toj "pucačini", a među kojima je tada bio i nedavno na 30 godina zatvora nepravomoćno osuđeni Tomislav Šoljić koji se nalazi u bijegu, a koji je tu kaznu dobio zbog ubojstva Marija Boljata i pokušaja ubojstva još jednog dobro poznatog kaštelanskog kriminalca Joze Čabraje. Vlasnik tog kaštelanskog lokala kasnije je pravomoćno osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu prekoračenja obrane, a ne zbog dva pokušaja ubojstva i općeopasnu radnju, kako ga se prvotno teretilo. U rasvjetljavanju okolnosti podmetnutog požara istražiteljima svakako neće pomoći ako oštećeni bude u istoj mjeri susretljiv kao u kontaktu s medijima, no moguće je da će do nekih tragova doći pregledavanjem snimki videonadzora okolnih objekata u toj ulici. Kako bilo, policija će imati dosta posla.

SVIJET OČEKUJE RADIKALAN PREOKRET !

Jutarnji list login RADIKALAN ZAOKRET Početak raspleta kakav svijet nije vidio 13 godina: ‘Slijedi nam pucanje superbalona!‘ Poznati ulagač Jeremy Grantham, s istančanim osjećajem za velike preokrete, rekao je da se svijet treba pripremiti za inflaciju, sporiji rast i nedostatak radne snage Piše: Marina KlepoObjavljeno: 27. siječanj 2022. 18:49 23455695 Xinhua/eyevine/profimedia Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp Iako tržišta već dulje vrijeme iščekuju zaoštravanje monetarne politike u SAD-u, sve su iznenadile najnovije poruke Federalnih rezervi da će već u ožujku početi s nizom povećanja kamatnih stopa te prestati s politikom iz doba pandemije koja je poticala zapošljavanje, rast, dobitke na burzi, ali i inflaciju. U prosincu je dosegnula sedam posto, najvišu razinu u gotovo 40 godina. Prema riječima Jeromea Powella, predsjednika Feda, inflacija je postala "malo gora" od posljednjeg sastanka u prosincu te da će podizanje referentne stope Feda, koja je na nuli od ožujka 2020., pomoći da se spriječi ukorjenjivanje visokih cijena. Pet do šest povećanja Nastojeći smiriti strahove da bi više kamatne stope mogle naštetiti gospodarstvu, prvi čovjek Feda ujedno je rekao da središnja banka može upravljati procesom na način koji produljuje rast i održava nisku nezaposlenost. "Mislim da ima dosta prostora za podizanje kamatnih stopa bez prijetnje tržištu rada", rekao je. Premda se u priopćenju Feda ne navodi kada će točno početi povećavati kamate, analitičari smatraju da će to biti u ožujku, kada bi središnja banka mogla okončati i program kupnje obveznica, a potom početi i smanjivati svoje bilance. Bit će to prvo povećanje cijene novca od prosinca 2018. godine, ali ranije i bržim tempom nego što su ekonomisti i ulagači očekivali. Prošli mjesec dužnosnici Feda predvidjeli su da će povećati stope tri puta u 2022., dok su tržišta računala s četirima povećanjima, u ožujku za 0,25 postotnih bodova, a potom u još dva ili tri navrata do kraja godine, kada bi kamate mogle dosegnuti jedan posto. Američki ekonomisti Deutsche Banka sada očekuju da će Fed ove godine povisiti stope pet puta, jedan više od njihova prethodnog osnovnog slučaja. Strateg banke Jim Reid objašnjava da je najveća novost u naglasku da se ovaj ciklus razlikuje od posljednjeg kruga pooštravanja u tome što je inflacija znatno iznad cilja, dok je tržište rada povijesno 'zategnuto', a projekcije rasta ostaju iznad dugoročnog potencijala. Stoga u ožujku i svaki sljedeći sastanak Fed, smatra, može povećati kamatne stope za 0,50 baznih poena. VEZANE VIJESTI REGULACIJA KRIPTOVALUTA Bijela kuća sljedeći bi mjesec mogla po prvi puta izdati izvršnu uredbu o kriptovalutama ANALIZA Je li se inflacijska spirala otela kontroli? Neizvjesnost će imati svoju cijenu... Luigi Speranza, glavni ekonomist u BNP Paribas Markets, očekuje da će Fed ove godine povećati kamatne stope šest puta. Prognozira se da će na kraju 2023. godine biti od 2,25 do 2,50 posto, što je 25 baznih poena više nego što su prije predviđali. Iako je njihov osnovni scenarij za šest ovogodišnjih povećanja izazov američkim dionicama, smatraju da to samo po sebi nije dovoljno da se tržište izbaci iz kolosijeka, ako rast zarada kompanija ostane snažan. "Superbalon" Sve do priopćenja sa sjednice Feda, u kojem piše da će uskoro trebati povećati ključne kamatne stope, burzovni indeksi bili su u pozitivnom području, no potom su pali, najprije na Wall Streetu, a potom na azijskim i europskim burzama. Analitičari se mahom slažu u tome da je 'korekcija' počela već krajem prošle godine, no pitanje je koliko će biti snažna, hoće li to biti podnošljivih i uobičajenih razmjera ili je posrijedi početak raspleta kakve je svijet vidio krajem 20-ih godina prošlog stoljeća ili s financijskom krizom 2008. godine. Poznati ulagač Jeremy Grantham, s istančanim osjećajem za velike preokrete, ovih je dana privukao pozornost tržišta najavom pucanja "superbalona" američkih dionica s 50-postotnim padom, a otišao je i korak dalje. Za Bloomberg je iznio još alarmantniju poruku, da je prošlo 25-godišnje razdoblje "zlatokose" te da se svijet treba pripremiti za inflaciju, sporiji rast i nedostatak radne snage.

PUN BALKAN POLITČKIH KUKAVICA NEPRIKOSNOVENE MOĆI, OD GRABAR KITAREVIĆ, ZORANA MOLANOVIĆA I DODIKA

Jutarnji list ‘OVO JE IZLAZ‘ Amerikanci opalili sankcije, Dodik se odjednom smekšao: njegov novi prijedlog nije mrzak ni Izetbegoviću U jeku pregovora o Izbornom zakonu BiH iz Republike Srpske stiže prijedlog o deblokadi institucija nakon više od pola godine Piše: Deutcshe WelleObjavljeno: 27. siječanj 2022. 15:35 <p>Milorad Dodik i Bakir Iztebegović</p> Dok se potpis američke administracije na nedavno uvedene sankcije nije pošteno ni osušio, od Milorada Dodika (SNSD), člana Predsjedništva BiH, stiže prijedlog za deblokadu institucija Bosne i Hercegovine, nakon više od šest mjeseci. Dodik predlaže zakon kojim bi se spriječila zloupotreba ranije nametnutog Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida. U novom zakonu, prema njegovom prijedlogu, tretirala bi se zabrana nazivanja genocidnim bilo kojeg subjekta u BiH ili nacionalne skupine, za što bi bila predviđena kazna zatvora, piše Deutsche Welle. Pet godina zatvora "Predložit ćemo zakon u kojem će se tražiti da se kazni svatko tko određeni kolektivitet, odnosno BiH, Republiku Srpsku, Federaciju BiH, Brčko ili kantone, nazove genocidnim i da se zaprijeti kaznom zatvora od pet godina”, kaže Dodik, navodeći da bi se istom kaznom od pet godina zatvora kažnjavalo i etiketiranje bio koje nacionalne skupine u BiH. Ako zakon bude usvojen, Dodik poručuje da se vraća u institucije i deblokira rad svih razina vla Zanimljivo, nije trebalo dugo čekati na odgovor iz SDA, čiji je prvi čovjek Bakir Izetbegović, upoznat kaže sa pokušajima Milorada Dodika da se SNSD vrati u Parlament i Vijeće ministara, što treba podržati. "Mi nikada nismo jedan narod, srpski, nazivali genocidnim. Niti smo Republiku Srpsku zvali tako. Prihvatili smo je u Daytonu 1995., ali znamo šta je prethodilo. Desio se genocid i u njega je bila involvirana vojna i politička struktura koja će uspostaviti RS. Ali nemamo namjeru vrijeđati entitete i narode. Tako da ovo jest jedan izlaz”, rekao je Izetbegović, neposredno nakon sastanka u Delegaciji EU-a u Sarajevu o izmjenama Izbornog zakona BiH, piše Deutsche Welle. Potreban bilo kakav dogovor Izetbegovićeva podrška kao i Dodikov prijedlog, dolazi u trenutku prijetnje visokog predstavnika Christiana Schmidta novim sankcijama, koje bi mogle biti proširene i na druge osobe osim Dodika.

U ZADNJA 24 SATA POTVRĐENO GOTOVO 17.000 ZARAŽENIH

PONOSAN NA KOLONIZACIJU

Jutarnji list PONOSAN NA KOLONIZACIJU Konkvistadorski ispad kralja Španjolske usred Portorika: ‘Ma, kakva tiranija, donijeli smo vam kulturu i ljudska prava!‘ U svojem govoru niti u jednom trenutku nije ponudio ispriku zbog patnji autohtonog naroda Taino Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 26. siječanj 2022. 21:3 Španjolski kralj Felipe VI kazao je da je Portoriko ‘pravi primjer‘ kolonijalizma kao odgovor na akciju grupe prosvjednika koji su po njegovom dolasku na taj srednjoamerički otok srušili spomenik konkvistadoru. U svom govoru tijekom obilježavanja 500. godišnjice osnivanja glavnog grada San Juana, pohvalio je konkvistadore što su europsku civilizaciju i vrijednosti donijeli u Novi svijet. Njegovi komentari sušta su suprotnost riječima princa Charlesa koji je osudio ‘zvjerstvo ropstva‘ kad je Barbados u studenom odlučio ukloniti kraljicu Elizabetu s čela države. ‘Španjolska tiranija‘ Kao odgovor na posjet kralja Felipea, prosvjednici u Portoriku napali su, kako su rekli, ‘španjolsku tiraniju‘ i srušili spomenik Juanu Ponceu de Leónu, istraživaču koji je bio s Kristoforom Kolumbom kad su španjolski brodovi prvi put stigli na otok. Obrušili su se i na španjolsko carstvo koje je istrijebilo autohtono stanovništvo na otoku jer su im konkvistadori donijeli brojne zarazne bolesti i natjerali ih na prisilni rad. ‘Kraljevo prisustvo ovdje nije dobrodošlo. Ono potvrđuje mnoge zločine protiv čovječnosti koji su se ovdje dogodili‘, kazao je Jorge García Muñiz na prosvjedu u San Juanu. Dan kasnije, kralj Felipe VI je rekao da bi se sve portorikanske i hispanske zajednice u Amerikama ‘trebale ponositi svojom zajedničkom prošlošću i vrijednostima koje su donijeli Španjolci, a koje vrijede i dan-danas‘. U svojem govoru niti u jednom trenutku nije ponudio ispriku zbog patnji autohtonog naroda Taino. Umjesto toga, opisao je kolonizaciju Portorika kao ‘uzor‘ španjolske ekspanzije u Amerikama pri čemu su svi teritoriji bili tretirani ‘jednako pod španjolskom krunom‘. VEZANE VIJESTI NAJVEĆA TITULA Barbados konačno postao republika, a Rihanna prozvana nacionalnom junakinjom JUAN CARLOS OPET U PROBLEMU Bivši španjolski kralj mogao bi završiti u zatvoru? Otkad je abdicirao, samo sramoti sina i glamuroznu snahu ‘Donijeli smo kulturu‘ Kazao je da su španjolski kolonizatori donijeli ‘vladine institucije, zgrade sveučilišta, bolnice i tiskare‘. ‘Španjolci su sa sobom donijeli svoj jezik, kulturu i vjeru te sa svime time doprinijeli vrijednostima i načelima kao što su temelji međunarodnog zakona i koncept univerzalnih ljudskih prava‘, kazao je. Ovaj je govor bio dosad najžešća obrana španjolskog kolonijalizma od strane kralja Felipea, dok vođe zemalja Latinske Amerike i zajednice autohtonih naroda sve glasnije traže ispriku i odštetu od Madrida. 2019. godine je predsjednik Meksika, Andrés Manuel López Obrador, pisao kralju Felipeu tražeći od španjolskog monarha da se ispriča za ‘masakre i ugnjetavanje‘ meksičke autohtone populacije. Kralj Felipe na to nije rekao ništa i ostavio španjolskoj vladi da izda priopćenje u kojem odbacuju interpretaciju meksičkog predsjednika o osvajanju Meksika. ‘Dolazak Španjolaca na područje današnjeg Meksika prije 500 godina ne može se prosuđivati suvremenom načinom razmišljanja‘, kazala je španjolska vlada. ‘Naši su ljudi uvijek bili u stanju interpretirati našu zajedničku prošlost bez ljutnje i s konstruktivnom perspektivom.‘

NOVI SMRTONOSNI NIPAH VIRUS

Nipah virus, čiji su prirodni domaćini voćni šišmiši, izaziva veliku zabrinutost znanstvenika zato što ima visoku stopu smrtnosti, a od njega se ne može izliječiti PIŠE PSD 26. siječnja 2022. - 18:12 Ilustracija koja pokazuje vezu nipah virusa i voćnog šišmiša Galerija Ilustracija koja pokazuje vezu nipah virusa i voćnog šišmiša AFP Facebook Twitter Ispis Proširio se glas da postoji neka vrsta respiratorne bolesti od koje oboljevaju ljudi u Wuhanu, u Kini, a s bliženjem Lunarne nove godine, mnogi kineski turisti uputili su se na susjedni Tajland da je proslave. Tajlandska vlada počela je pažljivo kontrolirati putnike na aerodromu koji su pristigli iz Wuhana, a nekoliko probranih laboratorija odabrano je da obradi uzorke u pokušaju da otkriju problem. Supaporn Wacharapluesadee je iskusni lovac na viruse. Ona vodi Zdravstveno-znanstveni centar za otkrivanje novih zaraznih bolesti tajlandskog Crvenog križa. U posljednjih 10 godina bila je dio Predicta, svjetske inicijative za otkrivanje i zaustavljanje bolesti koje mogu prijeći sa životinja na ljude. Ona i njen tim uzeli su uzorke iz mnogih vrsta. Ali pažnju su najviše usmjerili na šišmiše, za koje se zna da u sebi nose mnoge koronaviruse. Ona i njen tim uspjeli su shvatiti sve o bolesti za samo nekoliko dana, otkrivši prvi slučaj Covida-19 izvan Kine. Saznali su da je ovaj novi virus - pored toga što nije potekao od ljudi - najtjesnije povezan s koronavirusima koji su već ranije otkriveni u šišmišima, prenosi Kodex.me. Zahvaljujući tim ranim informacijama, vlada je uspjela djelovati brzo, staviti pacijente u karantenu i izdati upozorenja građanima. Uprkos tome što je ovo zemlja od skoro 70 milijuna ljudi, zaključno sa 3. siječnja 2021. godine, Tajland ima zabilježenih 8.955 slučajeva i 65 smrti. SMRTNOST 40 DO 75 POSTO Ali dok se čitav svijet još hrve sa Covidom-19, Wacharapluesadee već traži sljedeću pandemiju. Azija ima visok broj novih zaraznih bolesti. Tropske regije imaju bogat spektar biodiverziteta, što znači i da su dom za golem kontingent patogena, a što uvećava šanse da bi se tu mogao pojaviti neki novi virus. Porast broja stanovnika i sve veći kontakt ljudi i divljih životinja u ovim oblastima također povećava faktor rizika. Tokom čitave karijere sakupljanja uzoraka iz tisuća šišmiša, Wacharapluesadee i njeni kolege otkrili su mnoge nove viruse. Uglavnom su pronalazili koronaviruse, ali i druge smrtonosne bolesti koje mogu prijeći na ljude. Među njima je i nipah virus. Voćni šišmiši su njegovi prirodni domaćini. "On izaziva veliku zabrinutost zato što se od njega ne možete izliječiti… a ovaj virus ima visoku stopu smrtnosti", kaže Wacharapluesadee. Stopa smrtnosti za nipah varira od 40 do 75 posto u ovisnosti o tome gdje je izbila epidemija. Ona nije jedina koja je zabrinuta. Svake godine Svjetska zdravstvena organizacija analizira veliki popis patogena koji bi mogli dovesti do izvanredne situacije u javnom zdravlju da bi odlučila kako odrediti prioritete u istraživanju i dodjeljivanju sredstava za razvoj. image Istrebljenje šišmiša samo bi pogoršalo stvari. Oni imaju golemu ekološku važnost, kaže Tracy Goldstein, direktorica laboratorija pri projektu Predict. Na fotografiji voćni šišmiši u okolici Bangkoka Romeo Gacad/AFP Usredsređuju se na one koji su najveća prijetnja po ljudsko zdravlje, one koje imaju najveći epidemijski potencijal i one za koje ne postoji cjepivo. Nipah virus je u prvih deset. I uz broj njegovih epidemija koje su već izbile u Aziji, velika je vjerojatnost da ćemo još čuti za njega. Postoji nekoliko razloga zašto je nipah virus toliko zlokoban. Dugi period inkubacije bolesti (navodno čak 45 dana, u jednom slučaju) znači kako postoji mnogo prilika da je raširi zaraženi domaćin, koji nije ni svjestan da je bolestan. On može i zaraziti širok spektar životinja, što samo još povećava vjerojatnost širenja. I njime se možete zaraziti ili direktnim kontaktom ili konzumacijom kontaminirane hrane. Netko s nipah virusom može doživjeti respiratorne simptome uključujući kašalj, upalu grla, bolove u tijelu i iscrpljenost, kao i encefalitis, oticanje mozga koje može izazvati moždani udar i smrt. Može se slobodno reći da je to bolest čije bi širenje SZO i te kako volljela spriječiti. NOVA GLOBALNA PANDEMIJA? U Batambangu, gradu na rijeci Sangkae u sjeverozapadnoj Kambodži, pomaljaju se prvi sunčevi zraci. Na lokalnoj tržnici, koja se otvara u pet ujutro, kolica pretrpana robom i prekrivena šarenim pokrovima nagurana su uz priručne tezge koje prodaju izobličeno voće. Mještani obilaze oko tezgi, s vrećicama punim kupljene robe. Starije žene sa šeširima širokog oboda naginju se nad deke prekrivene povrćem za prodaju. Drugim riječima, to je jedan prilično normalan pazarni dan. Točnije, sve dok ne dignete pogled ka nebu. Viseći mirno s drveća iznad glava ljudi nalaze se tisuće voćnih šišmiša, koji izbacuju izmet i uriniraju na sve što prolazi ispod njih. Kad malo bolje pogledate, vidjet ćete da su krovovi tezgi prekriveni fekalijama šišmiša. "Ljudi i psi lutalice prolaze svaki dan ispod tih legla otvoreno izloženi mokraći šišmiša", kaže Veasna Duong, šef virusološke jedinice u znanstveno-istraživačkoj laboratoriji Pasteurovog instituta u Phnom Penu, i kolega i saradnik Supaporn Wacharapluesadee. Tržnica u Batambangu jedna je od mnogih lokacija na kojima je Duong pronašao voćne šišmiše i druge životinje koje svakodnevno dolaze u kontakt s ljudima u Kambodži. Svaku priliku u kojoj ljudi i voćni šišmiši dolaze u bliski kontakt njegov tim smatra "interferencijom visokog rizika", što znači da je prelazak bolesti izuzetno vjerojatan, prenosi Kodex.me. "Ova vrsta izloženosti mogla bi omogućiti virusu da mutira, što bi opet moglo izazvati globalnu pandemiju", kaže Duong. Usprkos velikim opasnostima, primjerima izuzetne bliskosti nema kraja. image Živopisni prizor s kambodžanske tržnice Rob Elliott/AFP "Našli smo voćne šišmiše ovdje i na Tajlandu, na tržnicama, u hramovima, školama i turističkim lokacijama kao što je Angkor Vat - gdje postoji veliko leglo šišmiša", kaže on. Tokom normalne godine, Angkor Vat posjeti 2,6 milijuna posjetitelja: to je 2,6 milijuna prilika godišnje za nipah virus da prijeđe sa šišmiša na ljude na samo jednoj lokaciji. Od 2013. do 2016. godine, Duong i njegov tim pokrenuli su program praćenja preko GPS-a da bi bolje razumjeli odnos između šišmiša i nipah virusa, i da bi usporedili aktivnosti kambodžanskih šišmiša sa šišmišima u drugim oblastima sa žarištima ove vrste. Dva takva žarišta su Bangladeš i Indija. Obje ove zemlje imale su u prošlosti epidemiju nipah virusa, a obje su najvjerojatnije imale veze sa konzumiranjem soka iz urmine palme. Zaraženi šišmiši noću lete do plantaža urminih palmi i piju njihov sok dok se on istače iz drveća. Dok se goste, uriniraju u zdjelu za skupljanje. Nevini mještani kupuju sok narednog dana od uličnog prodavača, piju ga i onda se zaraze. Od 11 različitih epidemija nipaha u Bangladešu između 2001. i 2011. godine, otkriveno je da je nipah imalo 196 ljudi - od kojih je umrlo njih 150. OPASNE 'LETEĆE LISICE' Sok iz urmine palme popularan je i u Kambodži, gdje su Duong i njegov tim otkrili da šišmiši u Kambodži znaju odletjeti daleko - i do 100 kilometara svake noći - kako bi našli voće. To znači da ljudi u ovim oblastima moraju obratiti pažnju ne samo na to koliko su blizu šišmišima, već i na konzumiranje proizvoda koje su šišmiši mogli kontaminirati. Duong i njegov tim identificirali su i druge situacije visokog rizika. Fekalije šišmiša (zvane guano) služe kao popularno gnojivo u Kambodži i na Tajlandu, a u ruralnim oblastima s malo prilika za posao, prodaja izmeta šišmiša može biti od vitalnog značaja za preživljavanje. Duong je identificirao mnoge lokacije na kojima su mještani poticali voćne šišmiše, zvane i leteće lisice, da prave leglo blizu svojih domova kako bi mogli sakupiti i prodati njihov guano. Ali mnogi berači guana nemaju pojma kakvom se riziku izlažu obavljajući taj posao. "Šezdeset posto ljudi koje smo intervjuirali nisu znali da šišmiši prenose bolest. A neznanje je i dalje golemo", kaže Duong. image Nipah virus može uzrokovati i encefalitis AFP Na tržnici u Batambangu, Sophorn Deun prodaje pačja jaja. Upitana je li čula za nipah virus, jednu od mnogih rizičnih bolesti koje bi šišmiši mogli nositi, ona kaže: "Nikad. Seljane ne brinu leteće lisice, ja se nikad nisam razboljela od njih." Edukacija mještana o prijetnji koju znače šišmiši treba biti glavni prioritet, smatra Duong. Izbjegavanje šišmiša možda je bilo prosto u jednom trenutku u ljudskoj povijesti, ali kako naša populacija raste, ljudi mijenjaju planet i uništavaju divlja staništa kako bi namirili sve veću potražnju za resursima. Ta aktivnost pojačava širenje zaraze. "Širenje ovih zoonotičnih patogena i rizik od prenošenja ubrzava se s promjenama upotrebe zemlje kao što su krčenje šuma, urbanizacija i intenzifikacija poljoprivrede", pišu autori Rebecca G. Wight i Orli Razgur u pregledu novih zoonotičnih bolesti Sveučilišta u Egzeteru iz 2020. godine. U Aziji i pacifičkim regijama već živi šezdeset posto svjetske populacije, a rapidna urbanizacija i dalje je u toku. Prema Svjetskoj banci, između 2000. i 2010. godine u urbane krajeve u Istočnoj Aziji preselilo se skoro 200 milijuna ljudi. U prošlosti je uništavanje staništa šišmiša već dovodilo do zaražavanja nipahom. Epidemija nipah virusa iz 1998. godine u Maleziji ubila je više od 100 ljudi. Istraživači su zaključili da su šumski požari i lokalna suša izmjestili šišmiše s njihovih prirodnih staništa i natjerali ih da se približe voćnjacima - drveću koje se uzgaja na istim farmama kao i svinje. Pod pritiskom, pokazalo se da šišmiši otpuštaju više virusa. Kombinacija prisile da se presele i bliskog kontakta s vrstom s kojom inače ne bi imali interakciju omogućila je virusu da prijeđe sa šišmiša na svinje, a s njih na farmere. Za to vrijeme, Azija je dom za skoro 15 posto svjetskih tropskih šuma, ali regija je i pravo žarište krčenja šuma. PRILAGODLJIVI ŠIŠMIŠI Ovaj kontingent nalazi se u samom svjetskom vrhu po gubitku biodiverziteta. Veći dio toga rezultat je uništavanja šuma i njihovog pretvaranja u plantaže zbog proizvoda kao što su palmino ulje, ali i da bi se izgradila stambena naselja i prostor za držanje stoke. Voćni šišmiši obično žive u oblastima guste šume s mnogo voćaka kojima se hrane. Kad se njihovo stanište uništi ili ošteti, oni pronalaze nova rješenja - kao što je leglo u domaćinstvu ili pukotinama kupola Angkor Vata. "Uništenje staništa šišmiša i uplitanje ljudi preko lova nagoni leteće lisice da traže alternativna legla", kaže Duong. Vrlo je vjerojatno da su šišmiši za koje je Duongov tim primijetio da su putovali i do 100 kilometara za noć u potrazi za voćkama to radili zato što njihovo prirodno stanište više ne postoji. Ali šišmiši, znamo sada, u sebi nose veliki broj nezgodnih bolesti - nipah i Covid -19, ali i ebolu i SARS. image Voćni šišmiši prelete i do 100 kilometara za noć u potrazi za hrabom, a u Kambodži skupljaju i prodaju njihov infektivni izmet Romeo Gacad/AFP

HRVATSKA, NA NEBU NI NA ZEMLJI !

Jutarnji list TONINO PICULA ‘Milanović je izazvao ozbiljnu kontroverzu u EU i među NATO članicama, morat će objasniti što je mislio...‘ ‘Najvažnije je ovog trenutka dokazati da Hrvatska jest vjerodostojna članica NATO saveza‘, kaže Picula Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 26. siječanj 2022. HRVATSKA Istup predsjednika Milanovića o ukrajinskoj krizi imao je nemali odjek diljem Europe. Podsjetimo, Milanović je izjavio da će Hrvatska povući svoje trupe iz NATO snaga u Istočnoj Europi ako dođe do eskalacije napetosti s Rusijom oko Ukrajine. U Bruxellesu takvim riječima predsjednika Hrvatske nisu bili oduševljeni, a s njim se ne slaže ni SDP-ovac Tonino Picula, člana vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta. - Razlog da razgovaramo ovdje u ovako dramatičnim okolnostima već govori da smo prešli određenu točku u kojoj je sasvim realno očekivati oružani sukob. Međutim treba napraviti sve da do tog sukoba ne dođe, jer on bi imao velike implikacije, rekao je Picula za RTL i podsjetio kako je Ukrajina zemlja partner Europske unije. - Ona je dio našeg istočnog partnerstva i u interesu nam je da se upoznamo s činjenicama. Zato smo se odlučili otići u Ukrajinu, da se uvjerimo na licu mjesta, kazao je Picula

BIH-a , DRUGA UKRAJINA

Jutarnji list login POLITIČKA KRIZA Dodik ignorira pozive EU i SAD-a da prestane blokirati rad središnjih tijela državne vlasti Član Predsjedništva BiH najavio da neće pristati na izmjene izbornog zakona kojima bi se uveo neizravni način biranja državnog vrha Piše: HinaObjavljeno: 26. siječanj 2022. 19:11 <p>Milorad Dodik</p> Milorad Dodik ELVIS BARUKCIC/AFP Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odbacio je u srijedu pozive posrednika iz EU-a i SAD-a da odmah prekine blokadu rada središnjih tijela državne vlasti te je najavio da neće pristati na izmjene izbornog zakona kojima bi se uveo neizravni način biranja članova državnog vrha. Dodik i čelnici nekoliko drugih stranaka koje čine vladajuću većinu u Republici Srpskoj, sastali su se u Sarajevu s američkim izaslanikom za izbornu reformu u BiH Matthewom Palmerom i ravnateljicom pri europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst, posrednicima koji trebaju pomoći BiH da izađe iz pat pozicije. Njih dvoje su ranije u srijedu upozorili da se odmah mora spriječiti eskalacija političke krize u BiH tako što će dužnosnici iz reda bosanskih Srba prestati blokirati donošenje odluka u tijelima državne vlasti. Ta blokada traje od kolovoza pošto je bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko nametnuo zakon kojim se kao nijekanje ratnih zločina potvrđenih sudskim presudama sankcionira kao kazneno djelo. Na Dodikov poticaj parlament RS izglasao je da če blokirati rad tijela vlasti BiH sve dok taj zakon ne bude povučen. Dodik je u srijedu ponovio da od tog uvjeta ne odustaje bez obzira na pozive Palmera i Eichhorst. Najavio je spremnost na neku vrstu kompromisa tako što bi se donio novi zakon kojim bi se kažnjavao svatko tko bi nekome pripisao kolektivnu krivnju za ratne zločine, odnosno genocid. U tom bi slučaju, naznačio je Dodik, dužnosnici iz RS mogli bi prekinuti blokade. VEZANE VIJESTI ‘MALA JALTA‘ Posljednja šansa za rješenje krize u BiH? U Neum stižu najmoćniji političari, Biden šalje ljude od povjerenja ČLAN PREDSJEDNIŠTVA Dodik pozvao na ‘civilizirano razdvajanje‘ Bošnjaka, Srba i Hrvata u BiH, napao Schmidta: ‘Što on misli, tko je on?‘ Palmer i Eichhorst za vikend planiraju u Neumu okupiti čelnike važnijih političkih stranaka kako bi s njima pokušali finalizirati pregovore o izmjenama izbornog zakona, no Dodik je najavio da on tamo neće ići. Objasnio je da za njegovim dolaskom u Neum nema potrebe jer je glavni problem kako riješiti problem izbornog modela u Federaciji BiH o čemu se trebaju dogovoriti Hrvati i Bošnjaci. Vlada u RS-u suglasit će se sa svakim dogovorom pod uvjetom da se od njih ne traži prihvaćanje modela neizravnog biranja srpskog člana Predsjedništva BiH, najavio je. "Nema mogućnosti da RS pristane na neizravni izbor", kazao je Dodik. Dolazak u Neum potvdili su čelnici HDZ BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, a odbili su Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) i Demokratska fronta (DF) koju vodi Željko Komšić, jedan od trojice članova predsjedništva BiH. SDP i DF kažu da ne žele sudjelovati ni u kakvim razgovorima o izmjenama izbornog zakona sve dok Dodik ne prekine blokadu rada tijela državne vlasti. "Dok traje državni udar što ga provodi Milorad Dodik DF ne može sudjelovati na pregovorima kojima se pokušava udovoljiti Draganu Čoviću", izjavio je u srijedu glavni tajnik DF-a Dženan Đonlagić

" DANKE, DOUTSCHAND "

Jutarnji list LJUT NA SCHOLZOVU VLADU Ništa od Kličkova ‘Danke, Deutschland‘: ‘To što rade je smiješno. Što nam sljedeće šaljete, jastuke?‘ Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko obrušio se na Njemačku nakon što im je ponudila 5000 vojnih kaciga Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 26. siječanj 2022. 20:32 Bivši svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji i današnji gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, ponovno se obrušio na Njemačku nakon što ju je prije nekoliko dana optužio da je izdala Ukrajinu. Označio je posljednju ponudu Njemačke Ukrajini koja uključuje 5000 vojnih kaciga 'smiješnom' te naglasio nedostatak podrške Vlade Olafa Scholza njegovoj ugroženoj zemlji. "Ponašanje njemačke vlade ostavlja me bez teksta. Ministarstvo obrane očito nije shvatilo da smo suočeni sa savršeno opremljenim ruskim snagama koje u svakom trenutku mogu započeti još jednu invaziju na Ukrajinu. Kakvu će nam podršku Njemačka dati sljedeće? Možda jastuke?", ironičan je Kličko, prenosi Daily M Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da Njemačka podržava Ukrajinu i da su njezini stavovi u pogledu ruske agresije u skladu s drugim zemljama NATO-a.

NA POMOLU ZAOKRET ?

Jutarnji list NA POMOLU ZAOKRET? Amerikanci dostavili Rusima dokument koji su tražili od početka krize: ‘Ovo je šansa za mir‘ NATO će poslati zasebni odgovor Moskvi u vezi sigurnosne situacije u Europi. Dođe li ipak do sukoba, Putinu prijete razne sankcije Piše: Hina, Jutarnji.hrObjavljeno: 26. siječanj 2022. 20:24 <p>Joe Biden, ukrajinski vojnik i Vladimir Putin</p> Joe Biden, ukrajinski vojnik i Vladimir Putin Sjedinjene Države u srijedu su dostavile službeni pisani odgovor Rusiji na njezine zahtjeve vezane uz deeskalaciju krize u Ukrajini, piše The New York Times. Kremlj je, između ostalog, tražio da NATO povuče svoje snage iz Istočne Europe te da nikada ne primi Ukrajinu u svoje članstvo. Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je američki veleposlanik u Moskvi, John Sullivan, osobno dostavio odgovor u ministarstvo. Informaciju je potvrdio i američki državni tajnik Antony Blinken. Dokument nije objavljen u javnosti, ali je Blinken poručio da se u njemu "predlaže ozbiljan diplomatski put prema rješavanju krize, pod uvjetom da ga Rusija odabere". Američki državni tajnik dodao je i da dokument navodi "zabrinutost zbog ruskih poteza koji ugrožavaju sigurnost", ali i "pragmatičnu evaluaciju pitanja koja brinu Rusiju". No, Blinken je jasno istaknuo da su neki od ruskih zahtjeva neprihvatljivi, što su američki dužnosnici često isticali proteklih dana. - Postoje ključna načela kojih se moramo držati i koje moramo braniti - među njima su suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, kao i pravo država da same odaberu u kojim će sigurnosnim savezima biti, rekao je. VEZANE VIJESTI NEMIRNO TRŽIŠTE Napetosti između Ukrajine i Rusije podigle cijene nafte na najvišu razinu od 2014. KRIZA NA ISTOKU Sve više signala da rata neće biti, SAD predao odgovore Rusiji sa sigurnosnim jamstvima S ruske strane pak nije došlo nikakvih naznaka o tome kakav je sadržaj američkog dokumenta, niti kakva je reakcija Kremlja na njega. Rusija je, valja podsjetiti, tjednima tražila pisani dokument koji bi razjasnio američku poziciju. Budući da su javne reakcije američkih i dužnosnika, između ostalog i samog predsjednika Bidena, unijele pomutnju u to što je zapravo stav NATO-a prema ruskih zahtjevima i ukrajinskoj krizi općenito, Blinken je naglasio da je ovaj dokument sastavljen nakon pomnih konzultacija s "europskim saveznicima". - Nema razlike između SAD-a i naših saveznika po ovim pitanjima, kazao je. Blinken je također naglasio da SAD neće javno objaviti dokument te je dodao da se nada da će i Rusi zauzeti isti pristup, iako nema garancija da će Moskva udovoljiti njegovom apelu. Na kraju je američki državni tajnik dodao i da će NATO poslati svoj, zasebni, odgovor Rusiji u vezi "sigurnosne situacije u Europi". Prema informacijama ruske državne televizije RT, Putinov šef diplomacije Sergej Lavrov najavio je da će s javnošću ‘podijeliti suštinu reakcije‘ na američki dokument kao i da će njegovo ministarstvo, kada dokument zaprimi, raditi s drugim resorima ne bi li predsjedniku Vladimiru Putinu predložili sljedeće korake u pogledu ruske sigurnosti. Koje potencijalne sankcije prijete Putinu? Sjedinjene Države i Velika Britanija rekle su da će razmotriti uvođenje sankcija protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina osobno ako Rusija napadne Ukrajinu. Reuters prenosi kakve bi one mogle biti. Raskid veza? Sankcije protiv pojedinaca obično uključuju mjere kao što su zamrzavanje imovine u inozemstvu i zabrana putovanja. Uvođenje takvih mjera protiv Putina Moskva bi vjerojatno smatrala jako neprijateljskim. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u srijedu da bi to bilo "politički destruktivno", a prije je rekao da bi to odgovaralo raskidu diplomatskih veza s Moskvom. Uglavnom simbolične? U praksi, međutim, to možda ne bi puno promijenilo. Glasnogovornik Kremlja rekao je da sankcije ne bi doista naštetile Putinu. Rekao je da se Putinova imovina nalazi u Rusiji i da je prema tome izvan dosega. Njegova plaća je u banci "Rossiya" koja je već pod sankcijama, dodao je. Putinova imovina Kao i neki drugi ruski dužnosnici, Putin mora po zakonu objaviti koliko mu iznose prihodi i imovina. Po zadnjim službeno objavljenim podacima, Putin je 2020. zaradio samo 126.175 američkih dolara. Vlasnik je stana od 77 metara četvornih, dvaju automobila GAZ M21, Lade Nive i prikolice. Ima i garažu od 18 metara četvornih te stan od 153,7 metara četvornih. Je li to sve? Putinov najglasniji domaći kritičar Aleksej Navaljni koji se nalazi u zatvoru tvrdi da Putin posjeduje puno više i da je vlasnik luksuzne palače u blizini obale Crnog mora. Kremlj to niječe. Putinovi kritičari tvrde da mu bogatstvo čuvaju odani ruski poslovni ljudi, što Kremlj također niječe

UKAJINA ZAPREPAŠTENA HRVATSKOM DROBILICOM

Jutarnji list ŠOKIRANI MILANOVIĆEM Ukrajinci zaprepašteni: ‘Pomagali smo vam svih ovih godina, a vaš predsjednik je pokazao prijezir i nezahvalnost‘ "Hrvatski predsjednik pokazao je prijezir i nezahvalnost prema pomoći koju su Ukrajina i Ukrajinci pružili Hrvatskoj" Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 26. siječanj 2022. 11:52

MARX OZNOJEN, U SVOM SE GROBU PREVRĆE !

DOK JEDAN ŠTAKORČIĆ MALENI, LEKCIJE ČITAVOM SVIJETU PREDAJE...!

"ŠTO RADI NJEMAČKA OKO UKRAJINE ?"

ZABRINUTI SAVEZNICI ‘Što radi Njemačka oko Ukrajine? Evo čemu bi nas Putin jednom zauvijek mogao naučiti!‘ Njemačka se, piše NY Times, u zadnje vrijeme više ističe po onome što neće uraditi, nego po onome što poduzima kada je u pitanju ukrajinska kriza Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 26. siječanj 2022. 10:1 Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici u NATO-u već danima povećavaju svoju vojnu prisutnost na Baltiku i u istočnoj Europi uslijed visokih tenzija između Rusije i Ukrajine. Danska šalje vojne zrakoplove u Litvu i fregatu u Baltičko more. Francuska se ponudila da pošalje vojnike u Rumunjsku, dok Španjolska šalje fregatu u Crno more. Predsjednik SAD-a Joe Biden je stavio tisuće američkih vojnika u visoku pripravnost. A Njemačka? Što posljednjih dana radi najveća i najbogatija europska demokracija, pitaju se novinari New York Timesa. Njemačka, piše isti izvor, u zadnje se vrijeme više ističe po onome što neće uraditi, nego po onome što poduzima kada je u pitanju ukrajinska kriza. - Nijedna europska država nije važnija za europsko jedinstvo i savez zapadnih država. Njemačka se bori kako bi prevladala svoju nevoljkost da nakon Drugog svjetskog rata predvodi Europu u sigurnosnim pitanjima i ostavi po strani svoj instinkt da se prilagodi situaciji. Odbijanje suočavanja s Rusijom pad je na prvom ozbiljnom testu nove vlade kancelara Olafa Scholza, piše u analizi NY Timesa. Isti izvor smatra kako je njemačko oklijevanje u poduzimanju snažnijih mjera kontra Rusije potaknulo sumnje u njezinu pouzdanost kao saveznika i pojačalo zabrinutost kako bi Moskva mogla iskoristiti blagi stav Berlina i podijeliti ujedinjeni europski odgovor na rusku agresiju. Predsjednik Biden je u ponedjeljak navečer održao video sastanak s europskim čelnicima ocijenivši ga "vrlo, vrlo, vrlo dobrim", a prethodno je kancelar Scholz ponovio da će Rusija platiti "visoku cijenu" u slučaju vojne intervencije. No, njemački saveznici i dalje se pitaju koliko je daleko Njemačka spremna ići kako bi se suočila s ruskom invazijom. Scholzovi socijaldemokrati tradicionalno podržavaju suradnju s Moskvom. - Unutar Europske unije Njemačka je ključna za postizanje jedinstva. Putinov cilj je podijeliti EU, a zatim izazvati razdor između EU i SAD-a. A prevlada dojam da Njemačka nije u potpunosti predana snažnom odgovoru NATO-a, Putin će uspjeti u svom naumu da paralizira Europu i podijeli savez, rekao je konzervativni njemački zastupnik i zagovornik oštrije njemačke vanjske politike Norbert Röttgen. Iako je Scholz najavio da će Rusija platiti visoku cijenu odlučili se na invaziju, Njemačka zasad ne čini ništa kako bi se takav scenarij izbjegao. Berlin ne samo da je isključio svaku mogućnost izvoza oružja u Ukrajinu, već i zadržava pošiljku devet haubica iz Estonije u Ukrajinu. Također, lideri njemačke vlade još uvijek ne odgovaraju hoće li u ovoj krizi koristiti plinovod Sjeverni tok 2 kao adut u obeshrabrivanju Rusije. Novi čelnik CDU-a Friedrich Merz u međuvremenu je upozorio da se ruske banke ne isključuju iz mreže platnih transakcija Swift koja se bavi globalnim financijskim transferima jer bi to štetilo njemačkim gospodarskim interesima. Nejasno stajalište Njemačke posebno je uznemirilo Ukrajinu i neke njezine susjede. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba čak je optužio Berlin da potiče rusku agresiju. Ni drugi nisu bili ništa manje zajedljivi. - Berlin čini veliku stratešku pogrešku i ugrožava svoj ugled, rekao je predsjednik odbora za nacionalnu sigurnost litavskog parlamenta Laurynas Kasčiūnas. I latvijski ministar obrane Artis Pabriks ironično je primijetio kako Njemačka Ruse na odvraća oružjem, već terenskom bolnicom koju šalje u Ukrajinu. VEZANE VIJESTI

RASTE BROJ ZARAŽENIH

Jutarnji list Neslužbeno: U posljednja 24 sata potvrđeno 18.517 novih slučajeva, dosta više nego prije tjedan dana Prije tjedan dana bilo je potvrđeno 10.427 novozaraženih PCR testovima, a njih 5590 antigenskim testovima Piše: Ivana Krnić, Jutarnji.hrObjavljeno: 26. siječanj 2022. 09:26 U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je potvrđeno 11.812 novozaraženih PCR testovima te 6705 novozaraženih koji su potvrđeni antigenskim testovima, neslužbeno doznaje Jutarnji. Tako da ukupno imamo 18.517 novih slučajeva.

DOLAZI VRIJEME X

Jutarnji list ‘DOLAZI VRIJEME X‘ Stručnjaci analizirali nove izjave iz Kremlja: ‘Oni zapravo žele izazvati gruzijski scenarij‘ Antizapadna i antiukrajinska histerija je na vrhuncu u većini ruskih prorežimskih medija: ‘Zapad nam ne ostavlja puno prostora‘ Piše: Vlado VurušićObjavljeno: 25. siječanj 2022. Ukrajinski vonik u regiji Lugansk, ilustracija Anatolii Stepanov Rašomon oko ukrajinske krize se nastavlja. Napetosti rastu, a Zapad i Rusija međusobno se optužuju za eskalaciju krize. Čini se kao da je u toj situaciji Kijev jedini koji nastoji smiriti situaciju. Predsjednik Volodimir Zelenski šalje poruke da "nema mjesta panici", a šef ukrajinskog Vijeća nacionalne sigurnosti, Oleksij Danilov, za BBC kaže kako je dojam da se "ruske invazije više pribojavaju na Zapadu negoli u Ukrajini". U srijedu 25. siječnja u Parizu bi konačno trebao, nakon dvije godine, biti održan sastanak glavnih savjetnika za "ukrajinsku krizu" čelnika četiriju država - Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine, u tzv. normandijskom formatu Emmanuel Bonn, Jens Plötner, Dmitrij Kozak i Ondrej Jermak. Ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba zamjerio je nekim zapadnim veleposlanstvima - SAD-u, Velikoj Britaniji, Japanu, Australiji - što su počeli evakuirati dio diplomatskog osoblja i njihove obitelji. On kaže da je to nepotrebno stvaranje napetosti te "da to samo ide na ruku Kremlju" jer dodatno stvara ratnu histeriju, a loše utječe i na ukrajinsku ekonomiju, pogotovo se odražava na strane investicije. Danilov, pak, kaže da je Ukrajina u "ratnom stanju s Rusijom" još od 2014. godine nakon što je Moskva anektirala Krim i izazvala rat na istoku Ukrajine na Donbasu. - Čini se da je to novost za Zapad, ali mi tako živimo već osam godina - ističe Danilov i izražava zadovoljstvo što se "Ukrajina končano našla u fokusu Zapada". No, predsjednik ukrajinskog Vijeća sigurnosti tvrdi da je prvi zadatak Rusije stalna destabilizacija Ukrajine i pokušaj smjene vlasti. Prema njegovu mišljenju, Rusija to radi stalno i "vrlo uspješno". On nadalje ističe da je NATO-ova dostava oružja Ukrajini vrlo važna stavka u ovoj krizi. Rusi imaju i dalje više od 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici i ne povlače ih, a u Bjelorusiju dopremaju tehniku i nove trupe za vježbe koje će uskoro tamo početi, 150 do 200 kilometara od Kijeva, a i na Baltičkom moru ruska flota ima ma Istodobno je gotovo cijela crnomorska flota u pokretu, a ruski brodovi ušli su u Mediteran. Prema nekim informacijama, čak su u pokretu i ruske trupe na Dalekom istoku. U Kijevu neki analitičari govore da Rusija svojom politikom "zveckanja oružjem" zapravo sama gura Ukrajinu u "zagrljaj NATO-a" te da im, kako kaže Gordej Belov, ni SAD ni Zapad nisu toliko pridonijeli želji Ukrajine da pristupi NATO-u koliko je to svojom nerazumnom politikom prema Kijevu učinila Rusija. VEZANE VIJESTI RUSKO-UKRAJINSKA KRIZA Jesmo li na korak do sukoba? Diplomat NATO-a potvrdio: ‘Da, Amerika razmatra slanje trupa...‘ KRIZA NA VRHUNCU Kremlj: ‘Zapad izaziva eskalaciju svojom histerijom‘; NATO: ‘Šaljemo još ratnih brodova i aviona na istok Europe‘ S druge strane, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je da "postoji velika vjerojatnost da Ukrajina napadane Donbas". Ruski mediji pozivaju se na jednog od vojnih zapovjednika tamošnjih proruskih snaga, Eduarda Basurina, koji tvrdi da Ukrajinci dovlače tehniku i ofenzivno naoružanje uz granice paradržavnih tvorevina Lugansk i Donjeck. Prema mnogim analitičarima, Rusija želi izazvati tzv. gruzijski scenarij kako bi imala povod da "priskoči u pomoć" odmetnutim ukrajinskim pokrajinama, čijem su stanovništvu, podsjetimo, posljednjih mjeseci Rusi podijelili oko milijun ruskih državljanstava. Naime, Gruzija je 2008. godine, neposredno uoči ljetnih Olimpijskih igara u Pekingu - začudo, uskoro u istom gradu počinju Zimske olimpijske igre - intervenirala u odmetnutoj gruzijskoj pokrajini Južna Osetija, na što je reagirala Rusija te u protuudaru gotovo zauzela glavni gruzijski grad Tbilisi. Na kraju, Rusija je priznala neovisnost fantomske proruske paradržavne tvorevine južna Osetija, ali i još jedne tvorevine u Gruziji - Abhazije. Inače, ovih je dana u Dumi podnesen prijedlog da Rusija prizna neovisnosti dviju odmetnutih ukrajinskih proruskih separatističkih tvorevina Lugansk i Donjeck. Zanimljivo je da ruski mediji navode kako je Peking demantirao navodni zahtjev Moskvi da "ne poduzima nikakve vojne akcije dok traju Olimpijske igre". Inače, Vladimir Putin namjerava otići na otvorenje Igara i sastati se s Xi Jinpingom, a mediji stalno navode mnogobrojne kinesko-ruske sporazume, od znanstveno-tehničkih (svemirski program) do vojnih, ekonomskih i političkih. Prorežimski mediji navode da se Zapad ne bi smio toliko "zamjerati Rusiji" i voditi antirusku politiku, jer bi Rusija mogla s druge strane okupiti sve one zemlje protiv kojih Zapad vodi svoju politiku, poput Irana, Kine, Venezuele pa i Turske, i tako navode riječi poznatog turskog vojnog analitičara Abdullaha Agara koji je rekao da "SAD izaziva Rusiju" i "gomila trupe u istočnoj Europi" kako bi "uvukao Rusiju u rat u Ukrajini". Najtiražniji ruski tabloid, Moskovski komsomolac, navodi da Putin "vodi politiku na priznanju pobunjenih tvorevina" te da će im Rusija "službeno dati jamstva njihove sigurnosti". Istodobno, SAD pojačava vojnu prisutnost u istočnoj Europi pa šalje novih 8500 vojnika, a moskovski list RBK čak navodi da bi SAD mogao uskoro u istočnoj Europi stacionirati 50.000 novih vojnika. Estonija je zatražila da se na njezin teritorij pošalje nove NATO snage, a NATO je poslalo zračne i pomorske snage u Litvu, Bugarsku i Rumunjsku. Danska je instalirala svoja četiri ratna zrakoplova u Litvu, a Španjolska, Francuska i Nizozemska izrazile su spremnost da u Bugarsku i Rumunjsku pošalju dodatne vojne snage, u prvom redu pomorske. Inače NATO je najavio da bi u slučaju ruske vojne invazije na Ukrajinu pojačao svoje vojno prisustvo u zemljama tzv. B9 - Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Slovačka, Češka, Poljska, Litva, Latvija i Estonija, a neutralne Švedska i Finska jačaju svoje veze s NATO-om, pa čak i razmišljaju o članstvu ako se dodatno intenzivira situacija oko Ukrajine. Ruski mediji također dižu ratnu atmosferu, ali optužuju NATO da želi "okupirati Ukrajinu" i time ugroziti sigurnost Rusije. Čečenski lider Ramzan Kadirov objavio je da bi "Rusija trebala bez odgode pripojiti Ukrajinu", ali mu je iz Kremlja odgovoreno da "Putin odgovara za rusku politiku i sigurnost, a ne on". No, svakako su izjave Kadirova vrlo znakovite, jer je takvih sve više u ruskom propagandnom eteru. Ruski mediji navode da su odnosi Rusije i Zapada sve napetiji i da dolazi " vrijeme X - kad će se morati nešto učiniti". Antizapadna i antiukrajinska histerija je na vrhuncu u većini prorežimskih medija, a mnogi analitičari govore da "Zapad ne ostavlja puno manevarskog prostora Rusiji" te ju je "zgurao u kut" svojom nerazumnom politikom. Na televiziji stalno spominju "usmeno obećanje" Zapada nakon raspada SSSR-a, da neće širiti NATO na istok, ali i da je Zapad "prevario Rusiju" te da više nema razloga da mu se vjeruje. Napetosti oko Ukrajine već se održavaju na rusku ekonomiju, Moskovska burza od početka godine bilježi stalni pad zbog krize u Ukrajini, a dosegnuo je više od 10 posto. Narodna banka mora intervenirati, obustaviti kupnju deviza, kako bi spriječila drastičniji pad rublje u odnosu na dolar i euro, a inflacija je već dostigla najveći nivo u posljednjih 15 godina. Uz sve to Rusija bilježi rekordni rast zaraženih covidom - gotovo 68.000 na dan, a nešto manje od 700 umrlih dnevno. Dosad se zarazilo više od 11, 2 milijuna Rusa, a od početka pandemije umrlo ih je oko 238.000. Cijepljenih je samo nešto više od 30 posto