POTRESNE SPOZNAJE
UGLEDNI ČASOPIS ISTRAŽIO ISTINU Kako su se njemački giganti obogatili robovskim radom
Jedan od najčitanijih poslovnih časopisa u Njemačkoj, WirtschaftsWoche, objavio je ovaj tjedan veliku priču o robovskom radu koji je obogatio njemačke industrijske gigante za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Brojne velike firme, poput Boscha, Mercedesa, Deutsche Banka, Volkswagena i drugih, koristile su robovsku radnu snagu koja se uglavnom sastojala od zarobljenika koncentracijskih logora. Ukupno je njemačkoj industriji pomoglo gotovo 300.000 robova.
Mnoge tvrtke koje se nalaze na listi tjednika već su se razračunale sa svojom nacističkom prošlošću.
Daimler je još 1986. priznao da je koristio 40.000 prisilnih radnika pod groznim radnim i životnim uvjetima za vrijeme rata, što je tvrtci omogučilo zgrtanje masivnog profita.
Električni gigant Bosch koristio je 20.000 robova, dok je obitelj Quandt, vlasnici BMW-a, koristila 50.000 robova, a čeličana ThyssenKrupp čak 75.000.
Volkswagen, proizvođači popularne ‘bube’, ovisili su o robovskom radu 12.000 zatvorenika u najgorim zamislivim uvjetima u svojoj tvornici u Wolfsburgu. Kemijske i farmaceutske tvrtke BASF, Bayer i Hoechst upošljavale su 80.000 robova.
Najveća njemačka banka - Deutsche Bank - nije koristila robovsku radnu snagu, no svejedno se obogatila za vrijeme nacizma. Kada su nacisti došli na vlast, banka je otpustila sve židovske direktore i od 1938. na dalje postala je najbogatija u Njemačkoj kroz oduzimanje židovskih tvrtki.
Izdavački div Bertelsmann, današnji vlasnici RTL-a, postao je bogat objavljujući ratne knjige za Hitlerjugend, i profitirajući na ugovorima s njemačkom vojskom i centralom nacističke stranke u Minhenu.
*********************************************************
*
Covjek je doveden u puki apsurd halucinirajucih prividjenja, proizislih iz nihilisticne paranoje klasnog sustava, kojom se podlo nadomjescuje njegova bespomocna zagubljenost, kao subjektivnog proizvodjaca, preradjenog u objekt-sluge, otudjen od
vlastite stvaralacke naravi.
*
Nakon milenijske vladavine srednjevjekovlja feudalnog poretka, koji se radja Costantinovim slomom rano krscanske revolucije,protiv privatnog posjednistva, u cetvrtom stoljecu, preradjujuci krscanstvo u drzavnicko pukog slugu i partnera novog klasno feudalnog tiranina.
Dok Americki rat za neovisnost 1776. godine uvodi covjecanstvo u njegovu novu povijesnu eru zdravog razuma. Utjece na veliku gradjansku revoluciju iz 1789. godine, kao i na Parisku komunu iz 1871. godine. Na Marksovo sjedinjenje 18,stljetnog prosvjetiteljstva, klasicne Njemacke filozofije, pojavu astronomskih otkriaca, Darwinove paleontologije,i Morganove antropologije, u jednu jedistvenu humanisticku teoriju, zasnovanu na materijalistckom pojmanju historije.
Pocetak 20. stoljeca obiljezava samu spicu kapitalistickog drustva, koja se odrazava u njegovom Prvom svjetskom osvajackom ratu u njegovu opcu nizbrdicu, ciji spas preuzimlje u svoje reformatorske ruke Socialdemokracija, njen prirast devalviranog marksizma- komunisticka partija, od Staljinisticke Rusije, pojave Nacizma, do danasnje Hu-ove Kine, gdje je danasnje covjecantvo dovedeno do najveceg apsurda robovlasnicke eksploatacije, kamuflirane Liberalnom demokracijom
*********************************************************
*
Covjek je doveden u puki apsurd halucinirajucih prividjenja, proizislih iz nihilisticne paranoje klasnog sustava, kojom se podlo nadomjescuje njegova bespomocna zagubljenost, kao subjektivnog proizvodjaca, preradjenog u objekt-sluge, otudjen od
vlastite stvaralacke naravi.
*
Nakon milenijske vladavine srednjevjekovlja feudalnog poretka, koji se radja Costantinovim slomom rano krscanske revolucije,protiv privatnog posjednistva, u cetvrtom stoljecu, preradjujuci krscanstvo u drzavnicko pukog slugu i partnera novog klasno feudalnog tiranina.
Dok Americki rat za neovisnost 1776. godine uvodi covjecanstvo u njegovu novu povijesnu eru zdravog razuma. Utjece na veliku gradjansku revoluciju iz 1789. godine, kao i na Parisku komunu iz 1871. godine. Na Marksovo sjedinjenje 18,stljetnog prosvjetiteljstva, klasicne Njemacke filozofije, pojavu astronomskih otkriaca, Darwinove paleontologije,i Morganove antropologije, u jednu jedistvenu humanisticku teoriju, zasnovanu na materijalistckom pojmanju historije.
Pocetak 20. stoljeca obiljezava samu spicu kapitalistickog drustva, koja se odrazava u njegovom Prvom svjetskom osvajackom ratu u njegovu opcu nizbrdicu, ciji spas preuzimlje u svoje reformatorske ruke Socialdemokracija, njen prirast devalviranog marksizma- komunisticka partija, od Staljinisticke Rusije, pojave Nacizma, do danasnje Hu-ove Kine, gdje je danasnje covjecantvo dovedeno do najveceg apsurda robovlasnicke eksploatacije, kamuflirane Liberalnom demokracijom
Nema komentara:
Objavi komentar