SVIJET KINA O SAD

SVIJETKINA O SAD-U Rijetko se viđa da netko ovako drži bukvicu Americi: ‘Pobili ste Indijance, progonite Afroamerikance, policija vam napada mirne prosvjednike i novinare‘ PIŠE DAMIR PILIĆ Prema ključnom aksiomu novinarstva, nije vijest kad pas ugrize čovjeka, nego kad čovjek ugrize psa. Slično tome, nije vijest kad SAD kritizira stanje ljudskih prava u Kini, nego kad Kina kritizira stanje ljudskih prava u – SAD-u. Baš to se zbilo ovog tjedna, kad je Ured za informiranje Državnog vijeća Narodne Republike Kine objavio „Izvještaj o kršenju ljudskih prava u Sjedinjenim Državama 2020. godine”. U dokumentu se taksativno i vrlo pedantno – s mnogo brojki, podataka i citata - iznose brojni primjeri ljudskopravaške agonije u Americi, državi koja se smatra „svjetionikom slobodnog svijeta”. Kineska agencija Xinhua izvještaj je prenijela u četvrtak, te se on u cijelosti, na engleskom jeziku, može naći na stranicama lista Global Times. Da Peking postaje sve oštriji prema američkim kritikama, bilo je jasno već prije dva tjedna, kad je glasnogovornik kineskog MVP-a Zhao Lijian na konferenciji za tisak zamoljen da komentira američke optužbe da Kina provodi genocid nad Ujgurima. Zhao je rekao da su optužbe „apsolutno smiješne i potpuno kontradiktorne u odnosu na činjenice”, istaknuvši da odgovornost za genocid zapravo snosi - Washington. „Svak tko poznaje američku povijest zna da je SAD, šireći se prema zapadu, izbacio i pobio američke Indijance. Populacija američkih Indijanaca smanjila se s pet milijuna, koliko ih je bilo 1492. godine, na svega 250.000 do početka 20. stoljeća - to je smanjenje od 95 posto”, poručio je Zhao, dodavši kako se, s druge strane, „populacija Ujgura u Kini u zadnjih 40 godina udvostručila, s 5,5 na 12 milijuna”. PENDRECI, SUZAVAC I GUMENI MECI No ta Zhaova matematička ekshibicija bila je prava kamilica prema rečenom izvještaju Ureda za informiranje Državnog vijeća Narodne Republike Kine. Ono što je Zhao poručio u dvije rečenice, sada je artikulirano u formi iznimno detaljne i iscrpne analize o kršenjima ljudskih prava u Americi tijekom 2020. godine. U dokumentu se iznose brojni primjeri rasne diskriminacije i policijske brutalnosti. Ističe se, i oštro osuđuje, ubojstvo Afroamerikanca Georgea Floyda i drugih nevinih žrtava. Izvještaj i počinje predgovorom u kojem se navodi citat „Ne mogu disati” i ime autora – George Floyd. Navode se i primjeri napada američkih snaga sigurnosti na mirne prosvjednike. Ističe se da je u svega dva tjedna nakon Floydova ubojstva uhićeno više od 10.000 osoba, pri čemu su mnogi aktivisti suočeni s optužbama zbog kojih mogu provesti desetljeća u zatvoru. „Prosvjednici su izašli na ulice američkih gradova kako bi demonstrirali protiv endemičnog nasilja nad crnačkim stanovništvom od strane policije i drugih skupina, a na ulicama su ih dočekali pendreci, suzavac i gumeni meci”, stoji u izvještaju. Premda se dokument bavi stanjem u 2020. godini, dio izvještaja odnosi se i na sukob u američkom Kongresu 6. siječnja ove godine: „Scene koje smo vidjeli pred zgradom Kongresa i unutar nje rezultat su laži, podjela i nepoštivanja demokracije, mržnje i gramzljivosti koja se manifestira čak i na najvišim razinama”, stoji u dokumentu. Kineski izvještaj sadrži i jednu stavku koju američki izvještaji o ljudskim pravima uvijek ignoriraju - onu koja se odnosi na nejednakosti u društvu. Tako se naglašava kako je američko društvo toliko prožeto nejednakošću da „165 milijuna najsiromašnijih Amerikanaca zajedno imaju bogatstva koliko i 50 najbogatijih Amerikanaca”. 'KRONIČNA DISKRIMINACIJA' U prvom poglavlju izvještaja, pod naslovom „Nesposobno rukovođenje pandemijom dovodi do tragičnog ishoda”, ocjenjuje se da je SAD „katastrofalno loše” reagirao na pandemiju koronavirusa, zbog čega ima 110 puta više umrlih od Kine (550 tisuća prema pet tisuća). Pritom se ističe da su posljedice zaraze u SAD-u izrazito povezane s klasnim i rasnim pitanjima – koronavirusom su nesrazmjerno više ugroženi siromašni slojevi i pripadnici manjina. Socijalna dimenzija pandemije u SAD-u ilustrirana je mnoštvom primjera iz američke svakodnevice. Spominje se i izvješće službe javnog zdravstva u Los Angelesu od 8. svibnja 2020., po kojem je tri puta veća vjerojatnost da će od COVIDA-19 umrijeti stanovnici kvartova s niskim primanjima, nego oni u bogatijim četvrtima. Navodi se i Gallupovo istraživanje po kojem bi svaki sedmi odrasli Amerikanac odustao od bolničkog liječenja korone, jer ne bi mogao platiti troškove. Citira se posebni izvjestitelj UN-a za ekstremno siromaštvo i ljudska prava Philip Alston, koji je ustvrdio da je u SAD-u pandemija najteže pogodila siromašne, i to „zbog kroničnog zanemarivanja i diskriminacije, a zbrkani savezni odgovor, vođen korporacijama, nije ih uspio adresirati”. Rasna dimenzija pandemije, pak, ogleda se u izvješću koje je Radna skupina stručnjaka za ljude afričkog podrijetla dostavila Vijeću UN-a za ljudska prava 21. kolovoza. Iz toga se vidi da Afroamerikanci u odnosu na bijelce imaju triput veću stopu infekcije, pet puta veću stopu hospitalizacije i dvaput veću stopu smrtnosti. RASIZAM U SAD-U JE 'STRAVIČAN' Rasna dimenzija pandemije u SAD-u ogleda se i u različitim stopama novonastale nezaposlenosti: američko Ministarstvo rada u rujnu je objavilo da je stopa nezaposlenosti Afroamerikanaca gotovo udvostručena u odnosu na bijelce. U svibnju je isto ministarstvo otkrilo da je stopa nezaposlenosti Afroamerikanaca porasla na 16,7 posto, a Latinoamerikanaca na 18,9 posto, što su najviše zabilježene vrijednosti u povijesti. Kinezi citiraju i Washington Post, koji je u lipnju objavio da je nakon proljetnog lockdowna posao imalo manje od polovice svih odraslih Afroamerikanaca. Središnji dio kineskog izvještaja, pod naslovom „Etničke manjine uništene rasnom diskriminacijom”, posvećen je kršenjima manjinskih prava u SAD-u. Na početku se konstatira da „u Sjedinjenim Državama rasizam postoji na sveobuhvatan, sustavan i kontinuiran način”, te se citira zaključak UN-ova Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije od 17. lipnja da je rasizam u SAD-u „stravičan”. image Kerem Yucel/AFP „Bijeli nacionalisti, neonacisti i Ku Klux Klan otvoreno koriste rasističke parole, skandiranja i pozdrave za promicanje prevlasti bijelaca i poticanje rasne diskriminacije i mržnje. Političke osobe sve više koriste jezik podjele u pokušajima marginalizacije rasnih, etničkih i vjerskih manjina, što predstavlja poticanje nasilja i netolerancije”, stoji u izvještaju. SVAKI ČETVRTI AZIJAT NAPADNUT Odjeljak o kršenju prava američkih Indijanaca počinje ocjenom da su „Sjedinjene Države u povijesti provodile sustavno etničko čišćenje i masakre Indijanaca te počinile nebrojene zločine protiv čovječnosti i genocide”, te se dodaje da „američki Indijanci još uvijek žive kao građani drugog reda i njihova su prava pogažena”. Stradali su i Azijati, jer je od početka pandemije „nasilništvo nad azijskim Amerikancima eskaliralo”. Citira se istraživanje koje je pokazalo da je „u zadnjih godinu dana čak četvrtina mladih azijskih Amerikanaca bilo meta rasnog nasilja”, što se povezuje s „rasističkim primjedbama tadašnjeg američkog čelnika” (sjetimo se da je Trump koronavirus uporno zvao „kineskim virusom”, što je bio jedan od otponaca za porast nasilja prema azijskim Amerikancima). „Nekontrolirano policijsko nasilje dovodilo je do čestih smrtnih slučajeva Afroamerikanaca”, stoji dalje u izvještaju, uz dodatak da Afroamerikanci čine 13 posto žitelja SAD-a, ali 28 posto ljudi koje je policija lani ubila, odnosno da Afroamerikanci u odnosu na bijelce imaju triput veću vjerojatnost da će ih policija ubiti. Kako se potom navodi, sustavna rasna diskriminacija postoji i u pravosuđu. S 13 posto udjela u stanovništvu SAD-a, Afroamerikanci su lani činili gotovo trećinu zatvorske populacije u zemlji. Isto tako, nebijelci čine trećinu svih američkih maloljetnika, ali dvije trećine svih zatvorenih maloljetnika u zemlji. 'JAZ SE PROŠIRIO' U dijelu izvještaja Kinezi kritiziraju američku represiju prema novinarima, koji su „bili izloženi neusporedivim napadima zakona”. „Bilo je najmanje 117 slučajeva uhićenja ili pritvaranja novinara dok su pokrivali prosvjede protiv rasizma u Sjedinjenim Državama 2020. godine, što je porast od 1200 posto u odnosu na brojku iz 2019. godine. (...) U roku od jednog tjedna nakon incidenta s Georgeom Floydom u zemlji je bilo 148 uhićenja ili napada na novinare, što je više nego tijekom prethodne tri godine zajedno”, stoji u kineskom izvještaju. U završnom dijelu dokumenta, pod naslovom „Rastuća polarizacija između bogatih i siromašnih pogoršava društvenu nejednakost”, kaže se da se u SAD-u zbog pandemije „jaz između bogatih i siromašnih dodatno proširio, a životi ljudi na dnu društva bili su bijedni.” Pritom se citira web stranica Bloomberga, koja je 8. listopada izvijestila da 50 najbogatijih Amerikanaca sada ima gotovo jednako bogatstvo kao i najsiromašnijih 165 milijuna ljudi u zemlji, odnosno da najbogatijih jedan posto Amerikanaca ima 16,4 puta veće bogatstvo od siromašnijih 50 posto američkih građana. Citira se i Forbes od 11. prosinca: od lipnja do studenoga 2020. stopa siromaštva u SAD-u skočila je s 9,3 na 11,7 posto, dok se kolektivno bogatstvo 614 američkih milijardera povećalo za 931 milijardu dolara. Istodobno su svaki šesti odrasli Amerikanac i svako četvrto američko dijete bili u opasnosti od gladi. „Američka vlada, umjesto da se bavila vlastitim užasnim podacima o ljudskim pravima, neprestano je davala neodgovorne primjedbe na stanje ljudskih prava u drugim zemljama, izlažući svoja dvostruka mjerila i licemjerje prema ljudskim pravima”, rezimira se u zadnjem dijelu izvještaja, uz ljupki istočnjački zaključak: „Nadamo se da će američka strana pokazati poniznost i suosjećanje za patnju vlastitog naroda, odbaciti licemjerje, nasilništvo i dvostruka mjerila te surađivati s međunarodnom zajednicom na izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva.