KRV ZA VODU, -POSLJEDNJ E BRAVURE KLASNOG DVONOŠCA

IZA KULISA SUKOBA Oko čega su zapravo iznenada zaratili Kirgistan i Tadžikistan: ‘Ovo je uvod u apokaliptične ratove budućnosti‘ Poginulo je, u međusobnoj pucnjavi dviju vojski, 46 ljudi, spaljeni su i uništeni deseci kuća, a evakuirano (ili pobjeglo) iz zone sukoba oko 20 tisuća ljudi Piše: Vlado VurušićObjavljeno: 02. svibanj 2021. 15:44 Sukob na granici Kirgistana i Tadžikistana Sukob na granici Kirgistana i Tadžikistana AFP Je li počeo rat budućnosti? Je li sukob dviju zapuštenih, nesigurnih i siromašnih postsovjetskih država - Kirgizije i Tadžikistana - možda zloguka prethodnica apokaliptičnom ratu za vodu? Možda nesigurna povijest budućnosti počinje na zabačenim prostorima oko porječja rijeke Sirdarje. Naime, te dvije države posljednjih su se dana sukobile oko raspodjele vode za piće i navodnjavanje iz zajedničkog vodoopskrbnog kanala Golovnog (sagrađenog još u vremenima SSSR-a) kod mjesta Kok Taš na rijeci Aksu (u donjem toku se rijeka zove Isfara), lijevom pritoku Sirdarje nedaleko od tadžičke enklave u Kirgiziji Voruh. image Automobil oštećen u sukobima na granici Kirgistana i Tadžikistana Elaman Karymshakov/Sputnik/Sputnik via AFP Poginulo je, u međusobnoj pucnjavi dviju vojski, prema službenim izvorima s obje strane oko 46 ljudi (34 Kirgiza i 12 Tadžika), spaljeni su i uništeni deseci kuća, a evakuirano (ili pobjeglo) iz zone sukoba oko 20 tisuća ljudi. Počelo je sve tako da je Tadžikistan optužio Kirgiziju da krade vodu, odnosno uzima više nego što joj pripada, pogotovo sada na proljeće, za potrebe navodnjavanja polja i pašnjaka te za piće, te su Tadžici počeli postavljati kamere kako bi to i dokazali. Kirgizi su počeli uništavati kamere i uklanjati postavljene prepreke, a potom su kamenjem zasuli tadžičke graničare koji su, prvo također uzvratili kamenjem i letvama, ali potom su počeli koristiti automatske puške, pa zatim helikoptere i na kraju gađali kirgišku stranu raketama, na što su im odgovorili istom mjerom. image Evakuirani stanovnici Kirgistana Danil Usmanov/AFP Trenutno vlada primirje, a vojska se povlači sa spornog područja. U ovom oružanom sukobu koji je srećom, za sada, okončan nakon telefonskog razgovora dvaju predsjednika (uskoro bi se trebali i susresti) tadžičkog Emomalija Rahmona i kirgiskog Sadira Žaparova, uz posredništvo uzbekistanskog lidera Šavkata Merzizojeva, a i Vladimir Putin je ponudio svoje posredničke usluge. Osim što se radi o dvije vrlo siromašne zemlje srednjoazijskog prostora - tako je udio gastarbajterskih doznaka - uglavnom iz Rusije - u BDP-u Tadžikistana gotovo 50 posto, a Kirgistana debelo preko 30 posto, obje zemlje su poljoprivredničke i još su u sovjetsko vrijeme bile najsiromašnije republike, a u posljednje vrijeme primjećuje se sve veća investicijska prisutnost Kine, mada su obje zemlje posve politički vezane uz Rusiju. No, dobar dio "zarade" ostvaruje se i time što se obje zemlje nalaze na tzv. "opijumskom putu" odnosno na trasi su krijumčarenja narkotika iz Afganistana.