'PUTINOV JASTREB DOLAZI U ZAGREB'

Trenutak je delikatan, sve miriše na novu krizu u susjedstvu Proteklih se dana svako malo spominje revizija Daytona, čemu se Rusi protive. Hrvatska je tu u dvojbi Piše: Vlado VurušićObjavljeno: 15. prosinac 2020. 17:29 Russian Foreign Minister, Sergey Lavrov addresses journalists after a bi-lateral meeting with his Bosnian counterpart in Sarajevo, on December 15, 2020. - Minister Lavrov arrived late on December 14, in two-day official visit to Bosnia and Herzegovina, where he held several meetings with country's top officials. (Photo by ELVIS BARUKCIC/AFP) Russian Foreign Minister, Sergey Lavrov addresses journalists after a bi-lateral meeting with his Bosnian counterpart in Sarajevo, on December 15, 2020. - Minister Lavrov arrived late on December 14, in two-day official visit to Bosnia and Herzegovina, where he held several meetings with country's top officials. (Photo by ELVIS BARUKCIC/AFP) ‘Doći će do eksplozivne situacije, znate li tko u tom slučaju dolazi na granicu EU i Hrvatske?‘ VIDEOKONFERENCIJA Plenković o Daytonskom sporazumu: ‘Inzistiranje na jednakopravnosti nije nazadni nacionalizam‘ Nakon (ne)očekivanog i neuobičajenog diplomatskog skandala u BiH, prvi Putinov diplomat Sergej Lavrov nakon punih 16 godina stiže u Zagreb na razgovore s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Zoranom Milanovićem, i to u vrlo delikatnom trenutku koji miriše na otvaranje nove krize između Zapada i Rusije oko "preuređenja" odnosa u toj susjednoj državi. Naime, ministar Lavrov došao je u posjet BiH, ali prvo je otišao k Miloradu Dodiku u istočno Sarajevo gdje su razgovarali bez ijednog simbola države BiH, a Dodik je još zasolio rekavši kako je "Lavrov došao u Republiku Srpsku, a potom ide u BiH". Lavrov na to nije reagirao, samo je rekao da mu je "drago što je došao u istočno Sarajevo", pozicionirajući se otvoreno kao zaštitnik RS-a, a Dodik je očito sve karte sada stavio samo u jedan "špil" - ruski. Zbog, kako su naveli, "omalovažavanja institucija BiH" bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, odbili su se naći s Lavrovom. Sam kremajski diplomat nije komentirao (za sada) tu situaciju ali, poznavajući politiku Kremlja, neće biti dobro primljeno, nego će dodatno zakomplicirati ionako komplicirane i teške odnose u BiH. No, sada je jasno da se BiH potpuno rascijepila te da će se Bruxelles morati i prije vremena pozabaviti sudbinom "vilajeta" prije nego stvar izmakne kontroli. Ovim je otvoreno staro-novo žarište koje će tražiti i novo pozicioniranje, prije svega susjeda jer dolazi vrijeme koje je ključno za opstanak i funkcionalnost cjelovite BiH. Podsjetimo, posjet Sergeja Lavrova poklopio se s najavama iz Washingtona i Bruxellesa o potrebi revizije Daytonskog sporazuma, odnosno nekog Daytona 2 koji bi, kako se kaže, omogućio "normalnu državu BiH" jer ovaj sadašnji sporazum, potpisan prije 25 godina, jest zaustavio rat, ali nije omogućio da BiH postane funkcionalna država. I dok sa Zapada već dolaze prvi prijedlozi oko toga, Rusija je putem Sergeja Lavrova poručila da "sadašnji Dayton nema alternativu" te da se Moskva protivi njegovim izmjenama, napomenuvši da to može imati "ozbiljne implikacije". "Ne vidimo nikakva smisla u reviziji Daytonskog sporazuma. Rusija kao zemlja jamac Daytona vjeruje da su narodi u BiH sposobni samostalno odlučivati o svojoj zemlji", izjavio je Lavrov te istaknuo kako Rusija smatra da je i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice "odavno trebao biti zatvoren". Lavrov misli da je Ured OHR-a zapravo "zapadni protektorat nad BiH". Sugovornik iz hrvatske Vlade rekao nam je da Hrvatska ne može biti zadovoljna "sadašnjim funkcioniranjem BiH" te potvrdio kako će Hrvatska po tom pitanju biti uz EU jer je BiH u prvom redu pitanje EU. Premijer Plenković će Lavrovu iznijeti hrvatski stav o regiji, a ruski je, kao što smo vidjeli, sasvim jasan i tvrd. Hrvatska je tu u osjetljivoj situaciji jer ova Vlada stalno inzistira na "pravima Hrvata" te se posebno angažirala oko izmjena izbornog zakona kojim bi se omogućilo da Hrvati sami biraju svog člana Predsjedništva, a ne da im to "rade" Bošnjaci. Na sastanku Dragana Čovića s Lavrovom lider HDZ-a BiH tražio je rusku potporu (samo) za izmjenu tog zakona. No, to izravno zadire u promjene Daytona, protiv kojih je Rusija. S druge strane, Dodik je izjavio da BiH neće u NATO (Rusija to podržava), ali koliko se zna, Čović i, pogotovo, Zagreb jesu za članstvo BiH u NATO-u pa je pitanje što bi Moskva tražila za podršku oko izbornog zakona. Ako je uvjet NATO (a nagađa se da bi to bilo to), Čović bi doveo Hrvatsku u nelagodnu situaciju ako po tom pitanju stane uz Dodika. Kako nam je rekao izvor iz hrvatskog MVEP-a, Zagreb se zalaže za što ranije otvaranje euroatlantskih perspektiva BiH. Što se tiče Daytona 2, Hrvatska je u dvojbi. S jedne strane, kako kaže naš izvor, "ništa nije zapisano u kamenu i sporazumi su tu da se mijenjaju", ali sadašnji Dayton je neka konstanta i hoće li se naći konsenzus svih strana, prvenstveno u samoj BiH, za promjene, a uz to se izražava i određena bojazan da bi najavljene promjene išle na ruku "samo jednom narodu". Nadogradnja da, ali oko cjelokupne revizije Daytona Hrvatska je - zasad - ipak suzdržana. Očito je ili se barem čini da se u našem neposrednom susjedstvu otvaraju novi prijepori s međunarodnim implikacijama, koji mogu destabilizirati cijelu regiju jer SAD (nova administracija predsjednika Joea Bidena) i EU imaju dijametralno suprotne stavove od Rusije koja je stala na stranu RS-a i ne želi nikakve promjene. Teško je stoga u ovom trenutku zamisliti kako se može organizirati neka nova "Daytonska konferencija" ako Rusija kao jedna od zemalja koja jamči njegovo provođenje i to ne želi, a to ne žele ni "pola BiH" i Srbija kao supotpisnica. Rusija bi to mogla blokirati. Dakle, na horizontu rudi nova kriza, koja može potrajati dugo jer je evidentno da BiH neće biti prvi prioritet, pa se sve može otegnuti, zakomplicirati i onemogućiti ne samo BiH, nego i regiju u normalnom funkcioniranju te izazvati tenzije koje će blokirati bilo kakvu suradnju i dijalog unutar BiH.