ZNANSTVENI SAVJETNICI OMEĐENI U KLIJEŠTIMA KLASNIH INTERESA

ZNANSTVENI SAVJET Iza kulisa raspada: Odnosi od samog početka nisu bili idilični, a razlaz je bio buran i neminovan Dolaskom jeseni situacija se pogoršala, a početkom listopada već je takva da se mnogima čini kako je na korak da izmakne kontroli Piše: Marko ŠpoljarObjavljeno: 13. prosinac 2020. 10:44 Petra Klepac, Nenad Ban, Andreja Ambriović Ristov, Igor Rudan, Branko Kolarić Petra Klepac, Nenad Ban, Andreja Ambriović Ristov, Igor Rudan, Branko Kolarić Screenshot Youtube, Arhiv Jl, Marko Todorov/Cropix, Sandra Šimunović/Cropix, Damjan Tadić/Cropi Znanstvenici koji su potpisali apel ipak ostaju u Znanstvenom savjetu Vlade RH GOST U RTL DIREKTU Primorac o raskolu u Znanstvenom savjetu: U velikoj smo krizi u kojoj svaki ego treba biti spušten Nakon što su u nedjelju 26 liječnika i znanstvenika potpisali pismo u kojem su, kako tvrde, zabrinuti širenjem drugog vala epidemije i velikim brojem preminulih od covida-19 javnost željeli obavijestiti da je epidemija izmaknula kontroli i da se stoga ograđuju od svih koji su umanjivali opasnost i razmjere širenja zaraze, kao i od mišljenja da nam strože mjere nisu potrebne ili da one nisu učinkovite, uslijedio je ekspresni raspad Vladina Znanstvenog savjeta za suzbijanje epidemije bolesti covid-19 uzrokovane koronavirusom. Iako iz Vlade uporno tvrde kako se članovima Znanstvenog savjeta koji su potpisali apel - Andreji Ambriović Ristov, Nenadu Banu, Petri Klepac, Branku Kolariću i Igoru Rudanu - nisu zahvalili na suradnji, oni su telefonski poziv Zvonimira Frke-Petešića, predstojnika Ureda premijera, mahom doživjeli kao poruku da Vladi njihovi savjeti očito više ne trebaju. Nije teško razumjeti takvo njihovo rezoniranje Petešićeva poziva jer je očito da su se potpisnici javnog apela, ograđujući se od "svih onih koji su umanjivali opasnost i razmjere širenja zaraze, kao i od mišljenja da nam strože mjere nisu potrebne ili da one nisu učinkovite", ujedno ogradili – iako ih u pismu nisu imenovali – i od nekih svojih kolega iz Znanstvenog savjeta, poput Gordana Lauca ili Miroslava Radmana. Isto tako, iz njihova je pisma jasno kako smatraju da Vlada Andreja Plenkovića i Stožer civilne zaštite RH loše upravljaju koronakrizom. "Potrebno je unaprijediti komunikaciju o pandemiji, kako bi se povratilo povjerenje u osobe koje upravljaju krizom. Razumije se da, kao stručnjaci, ne preporučujemo odluke u kojima ista pravila ne bi vrijedila za sve u društvu, ili gdje se mjere politiziraju i prilagođavaju pojedinim društvenim skupinama", pišu potpisnici apela. Ukratko, srušeni su mostovi između petoro "pobunjenih" članova Znanstvenog savjeta i Vlade, Stožera te preostalih članova Savjeta. … Prvi slučaj zaraze koronavirusom u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače, bila je riječ o mladiću koji je virus pokupio na nogometnoj utakmici u Milanu. Prvi dvoznamenkasti dnevni porast zaraženih zabilježen je tek dvadeset dana kasnije, a 25. ožujka – istog dana kada je premijer Andrej Plenković donio odluku o osnivanju Znanstvenog savjeta za suzbijanje epidemije – zabilježena je prva žrtva bolesti covid-19. Hrvatska je završila u gotovo pa totalnom lockdownu i prije nego što je Savjet osnovan; Vladi, odnosno Stožeru civilne zaštite RH Znanstveni savjet očito nije trebao prije nego što su 16. ožujka donijeli odluku da zatvore sve škole i fakultete, a tri dana kasnije zabrane sve javne događaje, zatvore sve trgovine osim onih koje prodaju hranu i druge osnovne potrepštine, poput ljekarni, pekarnica i tržnica. Istog dana zatvaraju se i svi kafići i restorani, frizerski i kozmetički saloni, kazališta i kina, bazeni i teretane, knjižnice i muzeji, a zabranjuju se i vjerska okupljanja. U narednim danima prekida se javni gradski i međugradski prijevoz, ograničava se kretanje građana, a 25. ožujka otok Murter postaje prva hrvatska karantena. To je dakle kontekst otpočele koronakrize u trenutku kada Plenković donosi odluku o osnivanju Znanstvenog savjeta. Po odluci premijera savjet broji 15 članova i koncipiran je kao miks političara (predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić i pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut), zatim čelnika javnih ustanova - kolokvijalno bismo mogli reći znanstvenika polupolitičara – poput ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka pa u nekoj mjeri i ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Alemke Markotić), te znanstvenika iz područja medicine, biokemije i biologije poput virologinje Andreje Ambriović Ristov, molekularnog biologa s prestižnog ciriškog instituta (ETH) Nenada Bana, epidemiologinje Petre Klepac, molekularnog biologa Gordana Lauca, forenzičara i genetičara Dragana Primorca, profesora s Medicinskog fakulteta u Splitu Ozrena Polašeka, molekularnog biologa Miroslava Radmana, genetičara Igora Rudana ili epidemiologa iz zavoda "Dr. Andrija Štampar" Branka Kolarića. Iako je Savjet prvu sjednicu održao nakon što su Vlada i Stožer već zaključali zemlju u polukarantenu, među članovima tada nije bilo trzavica, barem ne značajnijih ili javnosti vidljivih. Pohvale ministru zdravstva Viliju Berošu i čelnicima Stožera - ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću i šefu HZJZ-a Krunoslavu Capaku stizale su tada i od nekih članova Savjeta koji su prije šest dana potpisali javni apel u kojemu kritiziraju Vladino i Stožerovo upravljanje krizom.