RASPIRIVANE SEPARATIZMA

Reportaža France Pressea iz BiH: 'Dao bih život za Dodika i Putina' Društvene mreže Zelenski: 'Pronašli smo još jednu masovnu grobnicu s 900 tijela. Bit će posljedica'. Rusi na državnoj televiziji raspravljali koliko projektilu 'Sotona II' treba da doleti do Berlina, Londona i Pariza 98 RAT U UKRAJINI Zelenski: 'Pronašli smo još jednu masovnu grobnicu s 900 tijela. Bit će posljedica'. Rusi na državnoj televiziji raspravljali koliko projektilu 'Sotona II' treba da doleti do Berlina, Londona i Pariza Vojni stručnjak: Ruske snage će se srušiti i vidjet ćemo državni udar 18 ZANIMLJIVA ANALIZA Vojni stručnjak: Ruske snage će se srušiti i vidjet ćemo državni udar Je li stvarno pukla ljubav između 4. gardijske i generala Gotovine: Evo što kaže šef legendarne veteranske udruge 10 Video SVAĐA ZBOG PODRŠKE UDBAŠIMA Je li stvarno pukla ljubav između 4. gardijske i generala Gotovine: Evo što kaže šef legendarne veteranske udruge RASPIRIVANJE SEPARATIZMA Reportaža France Pressea iz BiH: 'Dao bih život za Dodika i Putina' Autor: B. S. / Hina Dok u Ukrajini bjesni rat, više od tisuću i pol kilometara dalje u Bosni i Hercegovini promatrači upozoravaju da Rusija raspiruje separatizam što bi moglo nagovijestiti probleme za tu duboko podijeljenu zemlju, piše France Presse. Od kraja rata u kojem je od 1992. do 1995. poginulo oko 100.000 ljudi, BiH je podijeljena na bošnjačko-hrvatsku federaciju i srpski entitet, Republiku Srpsku. Međutim, jačaju bojazni da bi taj aranžman koji je desetljećima sačuvao mir u BiH mogao biti u opasnosti. UTJECAJNI ZAKONODAVCI SAD uvjerene da Dodik planira podjelu BiH, on tvrdi da su to laži KAZNA Njemačka zbog Dodikova secesionizama prekida financiranje projekata u Republici Srpskoj 7 NAJVIŠI STUPANJ Pred sjedištem vlade Republike Srpske u Banjoj Luci oklopna vozila, policija tvrdi da je Dodik ugrožen Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik, koji ne taji da se divi Vladimiru Putinu s kojim ima bliske odnose, sve glasnije govori o svojim secesionističkim ciljevima, za što mnogi vjeruju ima potporu Kremlja. Zvono na uzbunu zbog situacije u zemlji nedavno je oglasio američki demokratski senator Chris Murphy, koji je tijekom turneje Balkanom ocijenio kako je ovo „jako zabrinjavajuće vrijeme za Bosnu”. „Kako se Putina stišće u kut, on će potražiti druga mjesta kako bi pokušao upisati pobjede. A jedno od njih mogla bi biti Bosna”, rekao je za CNN. Rusija stoljećima njeguje duboke bratske odnose sa Srbima na Balkanu, koji se temelje na njihovu slavenskom i pravoslavnom nasljeđu te čvrstim savezništvima tijekom svjetskih ratova u 20. stoljeću. Intervencija NATO-a na Balkanu 1990-ih, prvo u Bosni a potom protiv Srbije tijekom rata na Kosovu, za Kremlj je bila ponižavajuća provokacija. Rusija od tada nastoji povećati svoj utjecaj na terenu s bosanskim Srbima. Skup podrške Rusiji u Banjoj LuciIzvor: Pixsell / Autor: Dejan Rakita/PIXSELL U izjavama koje su bile na tragu Putinove retorike pred napad na Ukrajinu, ruski veleposlanik u Sarajevu upozorio je da će Rusija „reagirati” ako BiH uđe u NATO. Veleposlanstvo je također upozorilo zapadne zemlje da ne poduzimaju ništa što bi moglo destabilizirati BiH. Moskva redovito kritizira visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, dužnosnika koji nadzire poštovanje mirovnih sporazuma koji su okončali rat, tražeći da se tu dužnost ukine. Rusija je nedavno kritizirala „sve češće pokušaje da se preinače načela” mirovnih sporazuma „na korist EU-a i NATO-a i na štetu” bosanskih Srba. Kontinuirana potpora Republike Srpske Moskvi spriječila je BiH da slijedi zapadne zemlje u sankcioniranju Rusije nakon invazije na Ukrajinu. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ožujku da je BiH među potencijalnim metama ruske intervencije. Potezanje konopa „Jasno je da Rusija u BiH otvoreno raskida sa zapadom”, rekao je Florian Bieber, stručnjak za Balkan na Sveučilištu u Grazu. Zapadna „pasivnost” stvorila je nestabilnost u zemlji omogućivši Dodiku da s godinama prijeđe nekoliko crvenih linija, dodao je. Srećko Latal, urednik regionalne mreže Balkan Insight koja se bavi istraživačkim novinarstvom, rekao je da su vanjski igrači popunili vakuum. „Balkan je prije svega destabiliziralo odsustvo Europske unije” koja je omogućila trećim stranama da uskoče, rekao je za AFP. „Prisustvo Rusije i bilo koji drugi strani utjecaj – kineski, turski ili nekih zaljevskih zemalja – posljedica su toga”. No nedavno, s obzirom da je Europa nervozna, zapad se vratio. Washington je u siječnju nametnuo Dodiku nove sankcije, optuživši ga da prijeti stabilnosti regije nakon što je odlučio povući se iz središnjih državnih institucija uključujući vojsku, pravosuđe i porezni sustav. Ujedinjeno Kraljevstvo ga je slijedilo u travnju, optuživši Dodika da „namjerno potkopava teško postignuti mir u BiH” s Putinovim odobrenjem. EU nije uveo sankcije, ali je gotovo udvostručio svoju vojnu nazočnost u Bosni kao „mjeru opreza”, po Antonu Wesselyju, zapovjedniku EUFOR-a. Prirodni saveznik „Izgleda da je ta ruska prijetnja zaista prisilila SAD i EU da zauzmu ozbiljniji pristup i da shvate situaciju u Bosni i ostatku Balkana”, rekao je Latal. Moskva desetljećima njeguje ključne odnose na Balkanu kako bi sačuvala utjecaj u Europi, posebno u zemljama s velikim pravoslavnim zajednicama kao što su Srbija, Crna Gora i BiH. „Rusija ima dovoljno lokalne infrastrukture i lokalnih sljedbenika širom Balkana” da pokuša dodatno destabilizirati regiju „ako to želi”, rekao je Latal. Tisuće srpskih veterana u međuvremenu su jasno dali do znanja kome su privrženi na prosvjedima u Banjoj Luci početkom ovog mjeseca. Omotan u zastavu Republike Srpske, Aco Topić (69) rekao je da bi dao život za Dodika, ističući da je on čovjek „od principa”. „Tko bi nam drugi mogao pomoći ako ne Putin”, rekao je, držeći poster Dodika, Putina i kineskog predsjednika Xija Jinpinga. „Rusija je naš prirodni saveznik i nikada nas neće iznevjeriti”, dodala je Danica Mičević, 54-godišnja javna službenica. „Nije Rusija ta koja želi destabilizaciju ovdje, želi je zapad

BALKANSKA KRONIKA DRUŠTVENIH PODVIGA, OD STOLJEĆA SEDMOG DO DANAS

KRONIKA OPASNIH VEZA Sve je počelo još 80-ih s Ljubom Zemuncem, Ćentom, Bagarićem i Arkanom, a traje i danas "Ono što je obilježje balkanskog kriminalnog bratstva 21. stoljeća je bešćutnost i izostanak bilo kakvog kodeksa časti" Piše:Dušan MiljušObjavljeno: 30. travanj 2022. 12:17 Tonči Plazibat/CROPIX Što povezuje Petra Ćosića, bivšeg specijalca MUP-a Hrvatske, Vesnu Medenicu, bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore i njezina sina Miloša, te Miloša Nikolića, pratitelj ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Danila Stojanovića, pripadnika policije Srbije. Zajednička im je kriptirana aplikacija SKY, koju su osim kriminalaca koristili i ljudi koji bi trebali biti zaduženi za njihov progon i kažnjavanje. Na tu ih je zamku navukao FBI, a zatim policijama u cijeloj Europi, dostavio transkripte njihovih razgovora i show je mogao krenuti. Počelo je još prošle godine spektakularnim zapljenama stotina kilograma kokaina u luci Ploče, nastavljeno zapljenama u Crnoj Gori...

OVAJ BLOG

Dakle, to je bio taj patuljasti dvonožni šupak, koji je nagovjestio svoj istinki fašizam, još kao inskonski patrijarhalni lovac, koji je pregradio prvo privatno vlasništo Mezopotanije, u kojem će prirođeno biće izgubiti sve. Uključujući samoga sebe !

"IZGUBIT ĆEMO SVE !"

‘IZGUBIT ĆEMO SVE!‘ Ruski tajkuni i elite sve glasnije negoduju, cure detalji njihova napetog sastanka s Putinom Ruski milijarderi koji trpe zbog sankcija i neki članovi sigurnosnog establišmenta na rat u Ukrajini sada gledaju s rastućim zaprepaštenjem Piše:Damjan RaknićObjavljeno: 30. travanj 2022. 10:22 <p>Jedan od sudionika sastanka 37 najbogatijih ruskih poslovnjaka i Vladimira Putina koji se održao nekoliko sati nakon početka rata u Ukrajini rekao je da su mnogi od njih bili šokirani i utučeni</p> Jedan od sudionika sastanka 37 najbogatijih ruskih poslovnjaka i Vladimira Putina koji se održao nekoliko sati nakon početka rata u Ukrajini rekao je da su mnogi od njih bili šokirani i utučeni Iako ispitivanja javnog mnijenja u Rusiji sugeriraju da javnost u velikoj mjeri podržava "specijalnu vojnu operaciju" koju ruska vojska već više od dva mjeseca provodi u susjednoj joj Ukrajini, određeni pripadnici ruske elite, poglavito oni koji su se obogatili prije nego što je aktualni predsjednik Vladimir Putin došao na vlast, počeli su progovarati protiv ruske invazije, piše The Washington Post. Mnogi od njih u tim su se ne pretjerano glasnim istupima ipak fokusirali na vlastite probleme. Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji figuriraju kao nova Željezna zavjesa i ruski tajkuni zbog njih ne mogu pristupiti desecima milijardi dolara kojima su raspolagali prije rata u Ukrajini. - U jednom su danu uništili stvari koje su se gradile godinama. To je katastrofa - rekao je jedan poslovnjak koji je na dan početka invazije pozvan na sastanak s predsjednikom Putinom. Bijela je kuća u četvrtak ruskim oligarsima donijela još loših vijesti kada je objavila prijedlog da se njihova blokirana imovina proda na otvorenom tržištu i zarada dade Ukrajini. Najmanje četiri oligarha koji su se obogatili u mandatu Putinovog prethodnika Borisa Jeljcina već su napustila Rusiju. Najmanje četiri visokopozicionirana dužnosnika podnijeli su ostavke i napustili zemlju. Među njima se našao i Anatolij Čubajs, posebni savjetnik Kremlja za održivi razvoj te voditelj privatizacije za vrijeme Jeljcina. Guvernerka u "zatvoru" Drugi visokorangirani dužnosnici koji su nužni za funkcioniranje zemlje nisu pošli njegovim koracima. Neki ne mogu otići čak i kad bi to htjeli. U takvom je "zatvoru", primjerice, guvernerka središnja banke Ruske Federacije Elvira Nabjulina. Ona je ostavku ponudila nakon što je Zapad Rusiji nametnuo sankcije, no Putin ju je odbio prihvatiti. Više ruskih milijardera, visokopozicioniranih bankara, visokopozicioniranih dužnosnika i bivših dužnosnika reklo je da ih je Putin zavarao te da osjećaju da se na njega ne može utjecati jer užim krugom njegovih najbližih suradnika dominira šačica tvrdolinijaša iz sektora sigurnosti. Nezadovoljni su u svojim dosadašnjim javnim istupima na tu temu bili prilično suzdržani i uglavnom su se fokusirali na pitanje ruskog odgovora na sankcije. Nitko od njih nije direktno kritizirao Putina. Vladimir Lišin, čelnik jednog od četiri najveća proizvođača čelika u Rusiji, kritizirao je prijedlog da se strance natjera da niz sirovina plaćaju isključivo u rubljima. Lišin je u razgovoru za jedne moskovske novine rekao da bi usvajanje tog prijedloga dovelo do "izbacivanja" Rusije s međunarodnih tržišta. Vladimir Potanjin, vlasnik tvrtke za rudarenje nikla i paladija Nornickel te jedan od arhitekata privatizacije koja je u Rusiji provedena 1990-ih godina, upozorio je da će prijedlozi da se zaplijeni imovina tvrtki koje su zbog rata napustile Rusiju uništiti povjerenje investitora. Poslovni magnat Oleg Deripaska rat u Ukrajini nazvao je "ludilom" te predvidio da će ekonomska kriza koja je zbog sankcija zadesila Rusiju biti gora od one koja je zemlju pogodila 1998. godine. Uz to, ustvrdio je da Putinova ekonomska politika nije rezultirala rastom ruske ekonomije i plaća njezinih građana. Rekao je i da će se Rusija "dugo sramiti" rata u Ukrajini, ali i dodao da je za njega podjednako kriv Zapad. Šokirani i utučeni Jedan od sudionika sastanka 37 najbogatijih ruskih poslovnjaka i Vladimira Putina koji se održao nekoliko sati nakon početka rata u Ukrajini rekao je da su mnogi od njih bili šokirani i utučeni. - Nikad ih prije nisam vidio toliko šokirane. Neki nisu mogli govoriti - rekao je drugi sudionik istog sastanka. Dok su čekali da Putin dođe na sastanak, a čekali su ga više od dva sata, shvatili su da će se njihova poslovna carstva koja su gradili više od 30 godina vrlo brzo urušiti. - Neki su rekli "izgubili smo sve" - rekao je jedan od sudionika. Međutim, kada ja Putin došao, nisu mu uputili nijednu kritiku. Nisu se usudili. Ruski im je predsjednik rekao da će njihova zemlja ostati dijelom međunarodnih tržišta. To se obećanje pokazalo lažnim. Dodao je i da nije imao izbora te da je morao narediti "specijalnu vojnu operaciju". U međuvremenu je izglasan zakon koji predviđa da se svako kritiziranje rata kazni zatvorom u maksimalnom trajanju od 15 godina. Putinov je režim predložio da se u ministarstvima ustanovi novi sustav u sklopu kojeg bi se Kremlju, putem svojevrsnih političkih komesara, dojavljivalo kakvog je tko raspoloženja te kako se osjeća. Putinova odluka šokirala je i druge pripadnike ruske elite - tehnokrate i neke članove sigurnosnih službi. - Osim onih koji su bili direktno uključeni u pripremanje invazije, ministra obrane Sergeja Šojgua, načelnika Glavnog stožera oružanih snaga Valerija Gerasimova te par ljudi iz Savezne sigurnosne službe (FSB), nitko nije znao što se sprema - rekao je za The Washington Post jedan ruski milijarder. Mnogi su vjerovali da će se Putin fokusirati na Donjeck i Lugansk. Jedan je visoki dužnosnik rekao da se Rusija pripremila za izbacivanje iz SWIFT-a, međunarodne bankarske mreže za obradu podataka i komunikaciju, ali da se nije pripremila za sveobuhvatne sankcije koje su joj nametnute. SVE ŠTO MORATE ZNATI Šef ruskih obavještajaca tvrdi: ‘SAD i Poljska imaju tajni plan za Ukrajinu, evo što namjeravaju!‘ ‘Lukašenko glumi idiota i naivčinu, a preveslao je i Putina i Jeljcina. Posve je izmuzao Rusiju‘ ‘Ne vjerujem Putinu. Između Kosova i Donbasa postoji jedna velika razlika‘ Herojski potez koji je prošao ispod radara: ‘Potopili smo vlastito selo i uopće ne žalimo!‘ NOVA PUTINOVA META Najsiromašnija zemlja Europe na korak do rata: ‘Mogla bi postati veća prijetnja od Ukrajine‘ RAT U UKRAJINI: UŽIVO Kijev: ‘Rusija pokušala izvesti potez zabranjen Ženevskom konvencijom; Lavrov: ‘Moldavci? Trebali bi biti zabrinuti‘ Rastuće zaprepaštenje Ruski milijarderi koji trpe zbog sankcija i neki članovi sigurnosnog establišmenta na rat u Ukrajini sada gledaju s rastućim zaprepaštenjem. Jedna se osoba u razgovoru za The Washington Post referirala direktno na Šojgua kada je rekla: "Svi oni žele normalan život. Imaju kuće, djecu i unuke. Ne treba im rat. Nisu svi suicidalni. Žele živjeti lijepo. Žele da njihova djeca imaju sve te da mogu putovati na najluksuznije lokacije." Moskvu je prilično uzdrmala odluka Zapada da zamrzne pola novčanih rezervi kojima raspolaže ruska središnja banka, a koje iznose oko 300 milijardi američkih dolara. Guvernerka Nabjulina zbog toga je ponudila ostavku, no pet osoba koje su upoznate s tom situacijom tvrdi da ju je Putin odbio. Središnja banka tvrdi da Nabjulina nije pokušala dati ostavku. - (Nabjulina) razumije da se ne može jednostavno pokupiti i otići. U tom bi slučaju stvari za nju završile jako loše - rekla je jedna od tih osoba. Slično rezonira i Vadim Beljajev, bivši vlasnik najveće ruske privatne banke Otkritje. - Svi će raditi sve dok im ne stigne optužnica Međunarodnog kaznenog suda - dodao je Beljajev. Svoje položaje i Rusiju napustili su samo oni koji nisu nužni za funkcioniranje države i koji ne pripadaju elitama. Odlazak kao izdaja Među onima koji ne mogu napustiti svoj položaj nalazi se i Aleksej Kudrin, ministar financija iz Putinova prva dva predsjednička mandata. Jedna osoba koja ga poznaje rekla je da je Kudrin vjerovao da Putin neće narediti napad na Ukrajinu. Kudrin, koji sada vodi Državni ured za reviziju, svojim je saveznicima rekao da bi njegov odlazak bio izdaja. Jedan drugi visoki dužnosnik rekao je da se osjeća kao da mora ostati u Moskvi, da mu odgovornost to nalaže. - Ako svi odu, tko će popraviti ovu lošu situaciju. To je kao da radite u nuklearki. Tko će je voditi ako vi odete? Ako odete, postoji šansa da će eksplodirati - rekao je taj dužnosnik. Među milijarderima koji su Rusiju napustili gotovo odmah nakon početka rata našlo se i nekoliko onih koji su se obogatili za vrijeme Jeljcina poput vlasnika tvrtke za rudarenje dragog kamenja Polymetal Aleksandra Mamuta i Aleksandra Nesisa te Mihajla Fridmana i Petra Avena iz investicijskog konzorcija Alfa Group. Drugi se, međutim, boje da će im država oduzeti tvrtke ako napuste Rusiju. Neki od njih se nadaju da će iz cijele situacije izaći neokrznuti. - Možda ne podržavate rat, ali morate šutjeti i podržavati svoje sunarodnjake jer neki vaši vojnici umiru. Možda niste sretni, ali ne smijete to reći - rekao je poznanik jednog milijardera koje je bio prisutan na sastanku Putina i poslovnjaka koji se održao 24. veljače. Paze na svaku riječ Svoje su mišljenje rekli oni koji se sjećaju drukčijih vremena i koji su se obogatili prije nego što je Putin došao na vlast. Sergej Pugačev, kremaljski insajder koji je Rusiju napustio 2011. godine, ukazao je na to da tajkuni još uvijek paze da na Putinov račun ne upute kritiku. Jedan bivši bankar sa Zapada koji je surađivao s ruskim oligarsima rekao je da oni bogataši koji su se obogatili za vrijeme Putinova uspona nikada neće kritizirati ruskog predsjednika. Pugačev je dodao da u Moskvi i drugdje u Rusiji ima i onih kojima rat ne smeta te koji zbog toga neće kritizirati Putina. Pugačev kaže da su uglavnom kritizirali vojsku jer se nije bolje pripremila za napad. Nakon inicijalnih sankcija, ruska se ekonomija, čini se, stabilizirala. Kako piše The Washington Post, tomu je tako jer Europi svakog dana prodaje naftu i plin u vrijednosti od 800 milijuna dolara. Odluka Središnje banke koja izvoznike tjera da prodaju 80 posto svojih gotovinskih prihoda onemogućila je imploziju rublje, a sve je to Putina navelo da ustvrdi da "ekonomski blitzkrieg" kojim je Rusija napadnuta nije uspio. Nabjulina je, međutim, ranije ovog mjeseca rekla da se posljedice sankcija tek trebaju osjetiti te da najgore tek slijedi te da ruska ekonomija ne može živjeti od rezervi. Pugačev kaže da Putinova pozicija zbog toga nije sigurna. - Za tri će mjeseca tvornice i trgovine ostati bez inventara, a doznat će se i koliko je ruskih vojnika stradalo u sukobima u Ukrajini. "Nemaju muda" Unatoč tome što im je zadan gotovo pa smrtonosan udarac, ruske poslovne elite još su, čini se, skamenjene od straha. - Ne znam tko ima muda usprotiviti se - rekao je jedan biznismen. - Ako rat potraje i ako elite počnu gubiti, onda šanse za pobunu rastu. Doći će do ozbiljne bitke za Donbas. Ako u njoj Rusija ne pobijedi, onda će doći do velike bitke unutar rusk

TREČI SVJETSKI RAT ???!!!

BRITANSKI MINISTAR ‘Putin bi sljedećih dana mogao objaviti Treći svjetski rat, mislim da znam i točan datum‘ Ben Wallace tvrdi da bi mogao iskoristiti Prvi maj za najavu rata svjetskim ‘nacistima‘ Piše:Jutarnji.hrObjavljeno: 29. travanj 2022. 16: Vladimir Putin bi sljedećih dana mogao objaviti novi svjetski rat, upozorio je britanski ministar obrane, prenosi Mirror. Ben Wallace je rekao da bi ruski čelnik mogao započeti "masovnu" mobilizaciju i iskoristiti Prvi maj za najavu rata svjetskim "nacistima". Putin je 24. veljače pokrenuo invaziju na svog susjeda, rekavši da je to "specijalna operacija za oslobađanje Ukrajine od nacista". Od tada su ukrajinski gradovi pogođeni granatiranjem u borbi za koju je britanska ministrica vlade Liz Truss rekla da bi mogla potrajati i deset godina. Zapadu, koji Ukrajini šalje novac i naoružanje, Rusija od početka prijeti svojim nuklearnim arsenalom. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je opasnost od nuklearnog rata ozbiljna.

UKRAJINSKA POLJA SMRTI

POLJA SMRTI Podli plan je uspio, Europi prijeti dugotrajni prekid u opskrbi hranom: ‘Sve je puno mina‘ Kijev optužuje Ruse da su namjerno minirali polja i uništavali traktore i strojeve Piše:Snježana PavićObjavljeno: 29. travanj 2022. 18:1 Evgen Kotenko Nakon povlačenja ruske vojske s bojišta oko Kijeva, na poljima je ostalo puno mina, zbog čega prijeti dugotrajni prekid u opskrbi hranom, upozorava Wall Street Journal (WSJ). Poljoprivrednici na sjeveru Ukrajine kažu da su se vratili na polja puna mina i neeksplodiranih projektila, nekoliko radnika je poginulo, a radovi su obustavljeni na nekim područjima. Ukrajinska vlada optužuje Rusiju da je namjerno minirala polja i uništavala poljoprivrednu opremu, pa i na zemljištima daleko od bojišnice, kako bi oštetila poljoprivrednu proizvodnju zemlje. To je udarac zemlji koja osigurava 10 posto svjetskog izvoza pšenice, 14 posto izvoza kukuruza i oko polovicu svjetske proizvodnje suncokretova ulja, prema podacima Ministarstva poljoprivrede SAD-a. Ukrajinska vlada procjenjuje da su mine prisutne na oko 30 posto poljoprivrednih površina oko Kijeva u regijama koje su bile pod ruskom okupacijom. Ruska invazija već je desetkovala pošiljke kukuruza, pšenice i suncokretova ulja iz donedavnog jednog od najvećih svjetskih izvoznika hrane, što je utjecalo na porast cijena hrane diljem svijeta. Razmjeri štete na nekim područjima, s prekidom rada luka i nedostatkom gnojiva, ukazuju na to da bi se utjecaj rata na ukrajinsku poljoprivredu mogao protegnuti i na sljedeću godinu, piše WSJ. Blokirane luke Do koje mjere ukrajinska poljoprivredna proizvodnja pati zbog rata, govori Reutersova vijest da je danas, prvi put od početka ruske invazije 24. veljače, završen utovar 71.000 tona ukrajinskog kukuruza u rumunjskoj luci Constanti. Ruske snage blokirale su ukrajinske luke od početka rata pa se žito izvozi vlakom preko zapadne granice pa preko manjih luka na Dunavu u Rumunjsku.

HRVATSKA DRŽAVNIČKA KATASTROFA

"Ovdje je problem što nitko ne govori o kvaliteti rada ministara, to je strašno. Odlaze zbog viška kvadrata, namještanja posla… To su sve legitimne stvari, ali nitko nije rekao - ovaj ministar radi loše. Nijedan ministar, a ima ih nekoliko koji rade doista katastrofalno - samo da spomenem dvojicu, ministra vanjskih posla i ministra obrane - nije zbog toga otišao, to naprosto nije nikome važno", rekao je Puhovski.

"DRŽAVA TO SAM JA "

Ovo su scenariji u kojima bi ruski predsjednik mogao narediti napad nuklearnim oružjem Vladimir Putin bi gubitak vlasti izjednačio s egzistencijalnom prijetnjom državi, a tada je dopušteno korištenje oružja masovnog uništenja Piše:Željko TrkanjecObjavljeno: 28. travanj 2022. 23:20

UKRAJINA DANAS

Jutarnji list UŽIVO: RAT U UKRAJINI Biden odgovorio na prijetnje Kremlja nuklearnim oružjem: ‘Očajni su! Spremni smo na sve‘ Ključne događaje 64. dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu Piše:Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 28. travanj 2022. 06:42 Ključni događaji: - Kremlj: 'Pumpanje' zapadnog oružja u Ukrajinu predstavlja prijetnju sigurnosti Europi - Biden traži od Kongresa još 20 mlrd dolara vojne pomoći za Ukrajinu - Glavni tajnik UN-a u obilasku Borodianke: 'Rat u Ukrajini je 'apsurd' u - Potpredsjednik moldavske vlade: Suočavamo se s 'vrlo opasnim novim trenutkom' - U ukrajinske bolnice poslano 25.000 paketa pilula za 'dan poslje Yasuyoshi Chiba/AFP >>>>> NOVO 18:52 - Ruske snage najžešćim udarima do sada gađaju čeličanu Azovstal u Mariupolju, rekao je lokalni dužnosnik. U videu objavljenom na internetu u srijedu, Serhij Voljna, zapovjednik snaga 36. brigade marinaca Ukrajine u Mariupolju, rekao je da se u tvornici nalazi više od 600 ozlijeđenih ukrajinskih vojnika i stotine civila, uključujući djecu. 'Postrojenje je sinoć pogodio najjači udar do sada. Prvo je došlo do masivnog zračnog napada sa sedam zrakoplova Tu-22M3. Bilo je više od 50 zračnih napada. Navodno su bili Su-25 ili Su-24, ne mogu se identificirati jer smo bili u skloništu', kazao je za CNN Mihajlo Veršinjin, načelnik patrolne policije Mariupolja i rekao da su bombe bačene na 'bolnicu' i kako su ljudi zatrpani pod ruševinama. 'Ima mrtvih i ranjenih. Odnosno, ranjenici su još jednom ozlijeđeni', dodao je za CNN. CNN nije mogao neovisno potvrditi razmjere ruskih zračnih napada niti žrtve koje su prouzročili. 18:25 - 'Agresija neće pobijediti, prijetnje neće pobijediti', rekao je Biden u četvrtak i dodao kako rat u Ukrajini predstavlja ozbiljan problem, ali i ogromnu priliku za odvraćanje budućih ratova. 'Sve te radnje govore o istini - ulaganje u slobodu i sigurnost Ukrajine mala je cijena za kažnjavanje agresije Rusije kako bi se smanjio rizik od budućeg sukoba.' 'Nikada neće uspjeti dominirati Ukrajinom', zaključio je. Nakon što je završio svoj govor, Biden je na pitanje novinara je li SAD sada posredno u ratu s Rusijom i koliko je zabrinut da bi Kremlj mogao odgovoriti, kazao: 'Spremni smo na sve što oni učine'. Biden je kazao i da će možda Poljskoj i Bugarskoj preusmjeriti prodaju prirodnog plina 'u suradnji sa saveznicima'. 'Radili smo sa saveznicima iz Japana i mogli bismo preusmjeriti prodaju prirodnog plina iz tih zemalja u Poljsku i Bugarsku. To je sve što trenutno mogu reć', zaključio je na konferenciji za novinare. 18:06 - Neki ruski vojnici napuštaju Mariupolj i kreću se prema sjeverozapadu, čak i dok se borba za ukrajinski lučki grad nastavlja, rekao je visoki američki obrambeni dužnosnik. Reuters javlja da je dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao da je osim obuke ukrajinskih snaga na haubicama, izvan Ukrajine u tijeku i obuka za mobilni radarski sustav i oklopni transporter M113. Dužnosnik nije dao nikakve detalje o tome gdje se ova obuka održava. 17:49 - Odgovarajući na komentare Rusije o mogućnosti da ukrajinski rat eskalira u nuklearni sukob ako Zapad nastavi podržavati Kijev, američki predsjednik Joe Biden kazao je da je to 'odraz ruskog neuspjeha'. Kazao je da ga ruski komentari zabrinjavaju 'jer pokazuju očaj, no dodao kako 'nitko ne bi trebao davati prazne komentare o upotrebi nuklearnog oružja'. 17:44 - Proruski separatisti koji kontroliraju Donjeck izvijestili su da je u bombardiranju tržnice ubijeno troje civila, a nekoliko ih je ozlijeđeno. Prema podacima stožera teritorijalne obrane samoproglašene Narodne Republike Donjeck koji je objavio i videosnimku s mjesta događaja, tržnicu Merkurij u okrugu Kirovski pogodile su ukrajinske snage. Izvješće nije neovisno potvrđeno. Donjeck je glavni grad u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas koja je sada žarište borbi. 17:41 - Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da je Rusija predala 12 civila i 33 vojnika, uključujući 13 časnika, u razmjeni ratnih zarobljenika s Kijevom. Pet razmijenjenih vojnika je ranjeno, citira Reuters. Vereščuk nije rekla koliko je Rusa bilo uključeno u razmjenu. image Liman, istočna Ukrajina Yasuyoshi Chiba/AFP 17:33 - Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je da će Njemačka pružiti Ukrajini obuku o korištenju haubica - vrste topničkog oružja - koju će poslati SAD. U Berlinu je već došlo do velike promjene u politici, a Njemačka je prethodno odobrila isporuku 50 protuzračnih tenkova Ukrajini. Njemačka je dugo vodila politiku neopskrbe teškim oružjem u zonama sukoba i njena odluka je iznenadila svijet. 17:24 - U tijeku su napori da se u ukrajinske bolnice što je prije moguće uvede hitna kontracepcija, budući da se i dalje povećavaju izvješća o silovanju. Međunarodna federacija za planirano roditeljstvo (IPPF) poslala je u Ukrjainu oko 25.000 paketića lijeka, poznatog kao pilula 'za dan poslije'. 17:04 - Pomoćnik ukrajinskog predsjednika kazao je da njegova zemlja ima pravo na obranu izvodeći napade na ruske vojne baze i skladišta. 'Rusija je napala i ubija civile. Ukrajina će se braniti na bilo koji način, uključujući i udare na skladišta i baze ubojica', napisao je Mihajlo Podoljak na Twitteru. 'Svijet priznaje ovo pravo.' Ranije je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova upozorila Zapad da ne potiče Ukrajinu na napade unutar ruskog teritorija. Daljnje 'provokacije' naići će na 'oštru reakciju', rekla je. 16:56 - Joe Biden traži od Kongresa da odobri dodatnih 20 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini, značajno povećavajući doprinos SAD-a borbi protiv ruske okupacije. Biden će također zatražiti 8,5 milijardi dolara ekonomske pomoći Kijevu i 3 milijarde dolara humanitarne pomoći, kao i sredstva za pomoć u povećanju američke proizvodnje prehrambenih usjeva i strateških minerala kako bi se nadoknadio utjecaj rata u Ukrajini na globalne opskrbe. Ukupan zahtjev za dodatnom potrošnjom iznosi 33 milijarde dolara. 'Ono što želim razjasniti Kongresu i američkom narodu je sljedeće: cijena neuspjeha suprotstavljanja nasilnoj agresiji u Europi uvijek je bila veća od cijene čvrstog suprotstavljanja takvim napadima', zaključio je Biden. 16:42 - Moldavija se suočava s 'vrlo opasnim novim trenutkom', rekao je potpredsjednik vlade te zemlje, upozoravajući da neimenovane snage nastoje potaknuti napetosti nakon serije eksplozija u otcijepljenoj regiji Pridnjestrovlja ovog tjedna. Nicu Popescu rekao je da je njegova vlada zapazila 'opasno pogoršanje situacije' posljednjih dana, nakon napada granatama na ministarstvo sigurnosti u ponedjeljak. 'Napadi raketnim granatama predstavljaju veoma opasan novi trenutak u povijesti naše regije', rekao je, dodajući da su institucije Moldavije stavljene u stanje visoke pripravnosti. Sve je veći strah da bi Moldavija i Pridnjestrovlje mogli biti uvučeni u ukrajinski sukob. Područje Pridnjestrovlja u istočnoj Moldaviji na kojem se pretežno govori ruski je pod kontrolom proruskih separatista od 1992. nakon kratkog rata kada je Moskva intervenirala na strani pobunjenika. 'Postoje napetosti između različitih snaga unutar regije koje su zainteresirane za destabilizaciju situacije i to čini pridnjestrovsku regiju ranjivom i stvara rizike za Republiku Moldaviju', rekao je Popescu, koji je dodao kako većina Moldavaca, uključujući i one u Pridnjestrovlju, želi ostati izvan rata. 16:31 - Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozvala je na hitno stvaranje posebnog suda za istragu i procesuiranje zločina agresije, koji je navodno počinilo političko i vojno vodstvo Rusije u Ukrajini. Definicija zločina agresije prema Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) uključuje invaziju na drugu državu, bombardiranje i blokadu luka. Međutim, ako država nije stranka u ICC-u ne može se sudski goniti za ovo konkretno kazneno djelo i stoga ICC trenutačno ne istražuje zločin agresije. To je potaknulo na pozive za stvaranjem novog međunarodnog suda za istragu Vladimira Putina i onih koji su pomogli u planiranju njegove invazije na Ukrajinu. U rezoluciji koju je danas usvojila parlamentarna skupština Vijeća Europe - prvoj takvoj koju je donijela međunarodna organizacija - kaže se da bi trebalo uspostaviti ad hoc međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Strasbourgu 'u pogledu mogućih sinergija s Europskim sudom za ljudska prava, koji se bavi brojnim povezanim pojedinačnim i međudržavnim prijavama'. Ranije je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao da je Ukrajina "zahvalna" i da poziva sve države da se pridruže uspostavljanju takvog suda. 'Zajedno ćemo rusko vodstvo pozvati na odgovornost', istaknuo je. 16:26 - NATO je do sada pokazao gotovo potpuno jedinstven front suočen s ruskom invazijom na Ukrajinu, no ovog tjedna ponovno su se pojavile tinjajuće napetosti između Grčke i Turske. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis pozvao je danas Tursku da prestane s kršenjem grčkog zračnog prostora borbenim zrakoplovima, posebno navodeći kontekst rata u Ukrajini. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je kako je jasno dao do znanja glavnom tajniku da je ovakvo ponašanje NATO saveznika neprihvatljivo. 'To potkopava europsku sigurnost kao i jedinstvo NATO-a u trenutku kada je među članicama NATO-a neophodno da svi ostanu ujedinjeni dok se suočavamo s kontinuiranom agresijom Rusije u Ukrajini. Mitsotakis, koji se prošlog mjeseca susreo s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom, rekao je da nedavni stav Turske o preletima potkopava napredak postignut na tom sastanku i da oni moraju 'smjesta prestati'. Podjela egejskog zračnog prostora dugo je bila izvor neslaganja između dviju nacija. Nije bilo nikakvog trenutnog odgovora iz Turske. 16:07 - Gradsko vijeće Mariupolja objavilo je na Telegramu da su ruske snage uklonile više od 2000 jedinstvenih eksponata iz muzeja Mariupolja. Kažu da izvlačenje uključuje originalna djela Arkhipa Kuindzhija i Ivana Aivazovskog, jedinstveni rukom pisani svitak Tore i Evanđelje iz 1811. koje je izradila venecijanska tiskara za Grke iz Mariupolja. Tvrde da su predmeti prebačeni u Donjeck. 15:34 Ruski tenkovi s uništenim kupolama najnoviji su znak da se ruska ofenziva u Ukrajini ne odvija po planu. Smatra se da su uništene stotine ruskih tenkova otkako je Moskva započela svoju ofenzivu, a britanski ministar obrane Ben Wallace u ponedjeljak je procijenio da je ruska vojska ostala bez čak 580 tenkova. No problemi Moskve idu puno dalje od toga. Stručnjaci tvrde da snimke s bojnog polja ukazuju na to da ruski tenkovi imaju problem za koji zapadne vojske znaju desetljećima i nazivaju ga efektom 'jack-in-the-box'. Izraz se referira na igračku, kutijicu u kojoj se na opruzi nalazi figurica koja iz nje iskoči kada se okreće ručkica sa strane. Više pročitajte OVDJE. 15:17 Ranije danas, neovisna istraživačka skupina otkrila je da je Njemačka bila najveći kupac ruskih energenata u prva dva mjeseca rata, potrošivši oko 9,1 milijardu eura na isporuke fosilnih goriva. Kancelar Olaf Scholz branio je stav svoje zemlje, rekavši da je "izazov što mnoge europske zemlje, uključujući Njemačku, ovise o uvozu fosilnih resursa iz Rusije". Rekao je da njegova vlada ove godine namjerava prekinuti uvoz ruskog ugljena i nafte, ali će trebati dulje da se odvikne od plina. Kritičari su optužili Njemačku da nije poduzela dovoljno snažne mjere protiv Rusije. Upitan je li zabrinut da bi Rusija mogla prestati isporučivati plin Njemačkoj, Scholz je rekao da bi "svaki prekid imao posljedice na gospodarsku situaciju". 14:34 Šef zapadnog vojnog saveza priznao je da bi se sukob u Ukrajini mogao nastaviti "mjesecima i godinama". Govoreći u Bruxellesu, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je kako je savez spreman godinama podržavati Ukrajinu ako bude potrebno. Rekao je da bi to uključivalo pomoć Ukrajini u nadogradnji starog oružja iz sovjetskog doba na modernu zapadnu vojnu opremu. "Moramo biti spremni na dugi rok... Apsolutno postoji mogućnost da će se ovaj rat protegnuti i trajati mjesecima i godinama", rekao je Stoltenberg. Ranije ovog tjedna, skupina od 40 zemalja okupila se u Njemačkoj kako bi razgovarala o opskrbi više oružja i pomoći Ukrajini. 14:21 Ukrajinski čelnici moraju pronaći način da pomognu pukovniji koja brani čeličanu Azovstal u Mariupolju koju su okružile ruske snage, kazao je u emotivnom obraćanju njezin zapovjednik. "Pozivam vojno-političko vodstvo da poduzme odlučne korake za razbijanje blokade ili evakuaciju svih onih koji se nadaju i vjeruju u svoju domovinu", rekao je zamjenik zapovjednika Svjatoslav Palamar u videoporuci objavljenoj u četvrtak. Dodao je da se borci sve više pitaju zašto se Kijev nije držao danih obećanja. "Tko može odgovoriti na to: Zašto smo sami protiv topništva, brodova i aviona?" Zajedno s brojnim vojnicima, u bunkerima tvornice nalazi se oko 1000 civila. Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je potpunu blokadu čeličane. Moskva optužuje pukovniju Azov, kojom dominiraju nacionalisti, za ratne zločine, ali za to nije dala nikakve dokaze. Moskva tvrdi da je ostatak razrušenog lučkog grada Mariupolja na jugoistoku Ukrajine pod ruskom kontrolom nakon višetjednih žestokih borbi. U međuvremenu, iz pukovnije Azov objavili su snimku iz katakombi čeličane nakon ruskog bombardiranja. - Počeli su bacati bombe koje mogu probiti betonsku obrambenu konstrukciju - napisali su iz Azova. 14:06 Plaćanje plina prema ruskom dekretu, preko dva računa, jednog u eurima, drugog u rubljima, predstavlja zaobilaženje sankcija koje je EU nametnula Rusiji, rekao je u četvrtak visoki dužnosnik EU-a. Rusija je donijela dekret prema kojemu europske tvrtke koje kupuju plin od Gazproma moraju otvoriti jedan račun u eurima, a drugi u rubljima. Rusija smatra da je plaćanje izvršeno tek nakon što se euri promijene u rublje. Visoki dužnosnik EU-a, koji je tražio da bude neimenovan, kaže da za EU nije sporno da europska tvrtka koja kupuje plin otvori račun u Rusiji u eurima, ali otvaranje drugog računa u Gazprombanci u rubljima predstavljalo bi zaobilaženje sankcija. Konverzija eura u rublje se vrši preko ruske središnje banke, koja je pod sankcijama EU-a i svaka transakcija s njom predstavlja zaobilaženje sankcija, rekao je taj dužnosnik. “Imamo informacije da uplaćena sredstva u eurima idu ruskoj središnjoj banci, koja onda to mijenja u rublje, ali bez ikakvog vremenskog roka. To znači da neka europska kompanija koja je uplatila eure na neki način kreditira rusku središnju banku”, rekao je taj izvor. Više pročitajte OVDJE. 13:51 Rusija je u četvrtak upozorila Zapad da će doći do žestokog vojnog odgovora na bilo koji daljni napad na ruski teritorij, optuživši SAD i njegove ključne europske saveznike da otvoreno potiču Ukrajinu da napadne Rusiju. Dva mjeseca otkad je pokrenula invaziju na Ukrajinu, Rusija je izvijestila o navodnoj seriji napada ukrajinskih snaga na ruske regije koje graniče s Ukrajinom i upozorila da takvi napadi nose rizik od značajne eskalacije. Ukrajina nije izravno preuzela odgovornost, no kaže da su incidenti osveta, a Rusija je zgrožena izjavama NATO članice Britanije da je opravdano da Ukrajina cilja rusku logistiku. "Na Zapadu otvoreno pozivaju Kijev da napada Rusiju, uključujući i oružjem koje je stiglo iz NATO zemalja", rekla je novinarima u Moskvi glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova. "Ne savjetujem vam da dalje testirate naše strpljenje", dodala je. Više pročitajte OVDJE. SVE ŠTO MORATE ZNATI Rusi od srijede prekidaju isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj; UN: Putin je načelno pristao na evakuaciju iz Azovstala Zaharova podivljala na Hrvatsku: ‘Nepristojni ste, nehumani, militantni rusofobi, spletkarite! Ovo neće proći bez odgovora‘ Putin tvrdi drukčije, no Zapad je uvjeren: ‘Može pričati što hoće, sankcije ih uništavaju. A to će se tek vidjeti‘ Ukrajinci pred najtežim ratnim ispitom. Vojni analitičar: ‘Ruska vojska ima dvije glavne opcije‘ VEZANE VIJESTI OZBILJNE PRIJETNJE Zaharova upozorila Zapad: ‘Ne testirajte naše strpljenje, žestoko ćemo odgovoriti‘ UKRAJINSKA KRIZA Bruxelles posalo jasnu poruku članicama EU: ‘Plaćanje plina prema ruskom dekretu je zaobilaženje sankcija‘ 13:39 Pronađeno je 1150 tijela civila u kijevskoj regiji od početka ruske invazije, a 50-70 posto njih imaju prostrijelne rane od oružja malog kalibra, rekla je kijevska policija u četvrtak. Načelnik regionalne kijevske policije Andrij Nebjatov rekao je u videu objavljenom na Twitteru da je većina tijela pronađena u gradu Buči, gdje su otkrivene stotine leševa otkad su se povukle ruske snage. Ukrajina kaže da su civile koji su pronađeni u Buči ubile ruske snage tijekom okupacije toga područja. Reuters nije uspio potvrditi broj osoba koje su pronađene mrtve u Buči ili okolnosti njihovih smrti. 13:30 Doprema oružja Ukrajini "prijeti sigurnosti" Europe, ocijenio je u četvrtak Kremlj, nakon novog poziva britanske ministrice vanjskih poslova Liz Truss da se Kijevu pošalju dodatne količine teškog oružja i zrakoplovi. "Trend preplavljivanja Ukrajine oružjem, napose teškim, jest čin koji prijeti sigurnosti kontinenta i potiče nestabilnost", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Više pročitajte OVDJE. 13:15 Rusija još uvijek nije dobila odgovor od Ukrajine u vezi s njezinim najnovijim prijedlozima za mogući mirovni sporazum, rekla je za Reuters glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. 13:03 Vladimir Putin će radije pokrenuti sveopći nuklearni rat sa Zapadom, nego prihvatiti poraz u Ukrajini, rekli su u posljednjoj jezivoj prijetnji glavni ruski propagandisti, piše Daily Mail. Margarita Simonian, urednica državne televizije RT i jedna od najistaknutijih glasnogovornica Kremlja, izjavila je sinoć na televiziji da je vjerojatnije da će Putin pritisnuti crveni gumb, nego da će dopustiti da Rusija izgubi rat. 'Ili ćemo izgubiti u Ukrajini', rekla je, 'ili počinje Treći svjetski rat. Poznavajući nas i poznavajući našeg vođu, mislim da je Treći svjetski rat izgledniji.' Više pročitajte OVDJE. 12:55 Moskva je odgovorila na najave da SAD razmatra navođenje Rusije kao državnog sponzora terorizma, rekavši da je to mjera "idiotske prirode" koja neće ostati bez odgovora. "Mi, naravno, ništa ne ostavljamo bez odgovora i oni bi to trebali razumjeti", izjavila je za novinsku agencija TASS glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. 12:23 Finska i Švedska moći će se brzo pridružiti NATO-u ako podnesu zahtjev za članstvom, izjavio je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. "Ako se odluče aplicirati, Finska i Švedska dobit će toplu dobrodošlicu i očekujem da će se proces odvijati brzo", rekao je Stoltenberg novinarima u Bruxellesu, dodajući kako planira razgovarati s finskim predsjednikom kasnije u četvrtak. Više pročitajte OVDJE. 12:21 Stanovnici ukrajinske Odese uspaničili su se 27. travnja vidjevši nekoliko brodova pred svojim gradom. Logično, jer taj je lučki grad jedan od onih na listi želja ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako bi zadobio potpunu kontrolu na Crnom moru. Ispostavilo se da ipak nije riječ o ruskom napadu već o 'brodovima duhova', napuštenim plovilima koje nitko ne može otegliti u luku. Jedan od tih brodova je tanker "Millennium Spirit", napušteni i oštećeni teretni brod koji već danima nekontrolirano pluta morem te nema posade. Više pročitajte OVDJE. 12:18 Na početku ruske ofenzive, SAD je ukrajinskim snagama davao precizne i iscrpne obavještajne podatke o tome kada i gdje će ruske rakete i bombe padati, što je omogućavalo Ukrajini da premješta protuzračnu obranu i zrakoplove na sigurno, izjavili su aktualni i bivši američki dužnosnici za NBC News. Razmjena obavještajnih podataka također je omogućila Ukrajini da sruši ruski transportni zrakoplov koji je prevozio stotine ruskih vojnika prvog dana rata te da odbiju ruski napad na zračnu luku Gostomel blizu Kijeva, otkrili su. Prema navodima američkih dužnosnika, riječ je o masovnoj i dosad neviđenoj operaciji razmjene obavještajnih podataka s partnerom koji nije član NATO saveza, a kažu da je imala ključnu ulogu u dosadašnjem uspjehu Ukrajine protiv veće i opremljenije ruske vojske. Više pročitajte OVDJE. 11:14 Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, trenutno održava brifing za novinare. Kaže da su građani zapadnoeuropskih zemalja, a navela je Italiju, Španjolsku, Francusku i Veliku Britaniju, zatvorili oči pred nacizmom u Ukrajini. Optužila je Ukrajince da drže civile kao taoce i da ih koriste kao živi štit. Kao zločin koji nikada nije razriješen navela je i događaje od 2. svibnja 2014. kada je došlo do sukoba u Odesi. image Maria Zaharova AFP 11:03 Situacija u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižje "nije održiva" i mogla bi se pokazati opasnom, upozorio je glavni ravnatelj Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi. Ruske snage su okupirale cijelo to područje, uključujući i samu nuklearku, koja je najveća u Europi. ''Ovo je crveno svjetlo koje treperi'', poručio je Grossi. 10:44 Rat u 21. stoljeću je ludost, rekao je u četvrtak glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres nakon dolaska u Borodjanku, u predgrađu Kijeva, gdje su Rusi, kako navode Ukrajinci, počinili zločine tijekom okupacije tog područja u ožujku. Guterres, kojemu je ovo prvi posjet Ukrajini od početka ruske invazije 24. veljače, dao je ovu izjavu novinarima ispred ruševina stambenih zgrada, u pratnji ukrajinskih vojnika i mjesnih čelnika. image Antonio Guterres u Borodjanki Sergei Supinsky "Zamišljam svoju obitelj u jednoj od ovih kuća koje su danas razorene i spaljene", rekao je novinarima. "Vidim moje unuke kako bježe u strahu. Rat je ludost u 21. stoljeću, nikakav rat nije prihvatljiv u 21. stoljeću", dodao je. Antonio Guterres je zatim posjetio Buču, drugo predgrađe Kijeva, gdje su Rusi, po optužbama Ukrajinaca, počinili ratne zločine. Tijekom poslijepodneva sastat će se s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. UN-ov glavni tajnik doputovao je u srijedu navečer u Ukrajinu nakon posjeta Moskvi u utorak, kada se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i pozvao Rusiju da surađuje s UN-om u evakuaciji civila s bombardiranih područja, napose s istoka i s juga Ukrajine, gdje je sada središte ruske ofenzive. 10:23 Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su ruski projektili tijekom noći pogodili četiri ukrajinska vojna cilja, uništivši dva skladišta raketa i streljiva u blizini naselja Barvinkove i Ivanivka na istoku zemlje. Reuters javlja kako je ministarstvo obrane reklo da su ruske snage također srušile ukrajinski zrakoplov Su-24 u blizini Luganska. Ruske tvrdnje nisu neovisno provjerene. 9:55 Financial Times piše da se neki od najvećih europskih uvoznika plina spremaju prešutno udovoljiti ruskim zahtjevima da se energenti moraju plaćati u rubljima. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen opisala je ruski potez kao "ucjenu". Više pročitajte OVDJE. 9:26 Mještani sela Demidiv, sjeverno od Kijeva, upotrijebili su neobičnu taktiku kako bi spriječili napad ruskih tenkova na glavni grad. Prema pisanju The New York Timesa, stanovnici su otvorili obližnju branu i namjerno pustili vodu u njihovo selo, ostavljajući ga tako poplavljenim. Taj je potez stvorio močvaru koja je onemogućila prolazak ruskih tenkova i kupila dragocjeno vrijeme ukrajinskoj vojsci za obranu Kijeva. ''Spasili smo Kijev i nismo požalili niti trenutka, izjavila je mještanka Antonina Kostušenko. 8:55 Očiglednu eskalaciju vojnih ciljeva pozdravio je bivši zamjenik vrhovnog zapovjednika NATO-a za Europu general Sir Richard Shirreff kao "apsolutno ispravan pristup". "To se mora pratiti sa značajnim resursima, i to mora biti učinjeno u cijelom savezu, kao cjelini", rekao je Sir Shirreff za BBC Radio 4 Today. Bivši vojni zapovjednik upozorio je da bi Putin mogao reagirati agresivno, ali je ustvrdio da je ova eskalacija nužna kako bi se pokazalo da je Zapad ozbiljan. "Najgore što se može dogoditi je rat s Rusijom. Pripremajući se za najgore, najvjerojatnije će se tako odvratiti Putina, jer u konačnici on poštuje samo snagu." 8:50 Ruska Federacija suspendirana je iz Svjetske turističke organizacije (UNWTO), čime odmah gubi prava i privilegije kao članica te specijalizirane agencije UN-a za turizam, izvijestili su iz UNWTO-a nakon što je na prvoj izvanrednoj glavnoj skupštini 27. travnja u Madridu izglasana ta suspenzija. 8:33 Britanski ministar obrane Bena Wallace, upotrijebio je jutros snažnu retoriku odgovarajući na pitanja o najnovijim vijestima u Ukrajini. Na pitanje Sky Newsa može li Vladimir Putin proširiti rat izvan Ukrajine, Wallace kaže da je ruski predsjednik "uvijek imao te ambicije" da napadne susjednu zemlju i da je "etnički nacionalist". "Očito je da on potencijalno osjeća isto kao što su se osjećali nacisti u Drugom svjetskom ratu, rekao je Wallace.. Kaže kako smatra da Putin "gotovo u očaju" pokušava "proširiti" sukob prijetnjama ili potencijalnim napadima pod lažnom zastavom u otcjepljenoj moldavskoj regiji Pridnjestrovlje. "Kada bi Ukrajina odlučila ciljati na logističku strukturu ruske vojske, to bi bilo legitimno prema međunarodnom pravu", kaže. No, Wallace dodaje kako je malo vjerojatno da će bilo kakvi napadi na rusku infrastrukturu biti gađano oružjem koje je isporučilo Ujedinjeno kraljevstvo. 7:43 U okupiranom ukrajinskom gradu Hersonu od 1. svibnja se uvodi ruska rublja, javljaju ruski državni mediji. Kirilj Stremousov, zamjenik šefa vojno-civilne administracije u oblasti, rekao je za RIA Novosti kako će tranzicija potrajati četiri mjeseca tijekom kojih će se moći plaćati i ruskim rubljama i ukrajinskom grivnjom. Nakon isteka tog perioda, u oblasti će se koristiti samo ruska valuta. 7:27 Ukupna materijalna šteta koja je dosad nanesena Ukrajini iznosi 600 milijardi dolara, ustvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. - Više od 32 milijuna kvadratnih metara prostora za život, više od 1500 obrazovnih i više od 350 zdravstvenih ustanova je uništeno, rekao je Zelenski tijekom sastanka s lokalnim liderima na kojem se razgovaralo o obnovi zemlje nakon rata. 7:08 Nakon što se jučer sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, glavni tajnik UN-a António Guterres danas će razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Guterres je razgovor s Putinom ocijenio vrlo korisnim. - Rusija smatra da je moguća uloga UN-a u evakuaciji civila u istočnoj Ukrajini, rekao je glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa. Nakon jednosatnog sastanka između Guterresa i ruskog čelnika Vladimira Putina u Moskvi, glasnogovornik je rekao da je Kremlj "u načelu pristao na sudjelovanje Ujedinjenih naroda i Međunarodnog odbora Crvenog križa u evakuaciji civila iz tvornice Azovstalj u Mariupolju." - UN će ostati u kontaktu s ruskim ministarstvom obrane, rekao je glasnogovornik Stéphane Dujarric. Čeličana Azovstal je posljednja baza ukrajinskih branitelja u razorenom gradu Mariupolju na jugoistoku zemlje. Civili su skriveni u velikom kompleksu zajedno s borcima. Guterres i Putin također su razgovarali o poboljšanju ukupne humanitarne pomoći Ukrajini, rekao je Dujarric. 6:43 Kanadski zastupnici jednoglasno su u srijedu glasali da se ruske napade u Ukrajini proglasi "genocidom", ustvrdivši da "postoji dovoljno dokaza o sustavnim i masovnim ratnim zločinima protiv čovječnosti" koje je počinila Moskva. U nacrtu deklaracije Donjeg doma Kanadskog parlamenta navodi se da ratni zločini Rusije uključuju masovne zločine, sustavne slučajeve namjernog ubijanja ukrajinskih civila, skrnavljenje leševa, prisilno premještanje ukrajinske djece, mučenje, fizičke ozljede, psihičke ozljede i silovanja. Ranije ovog mjeseca, premijer Justin Trudeau rekao je da je "apsolutno ispravno" da sve više ljudi ruske akcije u Ukrajini opisuje kao genocid, podupirući optužbu američkog predsjednika Joea Bidena. Biden je ranije u travnju rekao da je invazija na Ukrajinu bila genocid, ali je dodao da će međunarodni odvjetnici morati odlučiti je li invazija ispunila kriterije za genocid. Rusija, koja poriče optužbe za genocid, svoju akciju u Ukrajini naziva "posebnom vojnom operacijom" i rekla je da je bila neophodna jer Sjedinjene Države koriste Ukrajinu da prijete Rusiji. Moskva zauzvrat optužuje Ukrajinu za genocid nad ljudima koji govore ruski, optužba koju Ukrajina odbacuje kao besmislicu. Kanada je među brojnim zemljama koje su uvele sankcije Rusiji nakon što je napala Ukrajinu 24. veljače. U srijedu je uvela dodatne sankcije za 203 osobe za koje kaže da su suučesnici u pokušaju ruske aneksije područja regije Donbas na istoku Ukrajine. Kanadska vlada je također rekla da će promijeniti svoje zakone o sankcijama kako bi omogućila isplatu sredstava ili imovine zaplijenjene od Rusije kako bi se pomoglo obnovi Ukrajine, odnosno onima koji su pogođeni ruskom invazijom. 6:42 Ruske snage upotrijebile su suzavac i šok granate kako bi rastjerale proukrajinski skup u okupiranom gradu Hersonu u srijedu, rekao je ukrajinski glavni tužitelj, dok Moskva jača svoj stisak nad južnim dijelovima Ukrajine. Lokalne vlasti kažu da je Rusija u utorak imenovala svog gradonačelnika Hersona nakon što su njezine trupe preuzele sjedište administracije u glavnom gradu regije, koji je bio prvi veliki urbani centar koji je zauzet nakon početka invazije 24. veljače. Neki stanovnici organizirali su povremene proteste protiv okupacije, a mnoštvo se ponovno okupilo u središtu grada u srijedu. Ukrajina je ranije objavila da Rusija planira na jugu zemlje organizirati referendum za stvaranje separatističke regije poput onih u istočnoj Ukrajini. "Tijekom mirnog proukrajinskog skupa na Trgu slobode u gradu Hersonu, pripadnici ruskih oružanih snaga upotrijebili su suzavac i šok granate protiv civilnog stanovništva", stoji u priopćenju ureda glavnog državnog tužitelja Ukrajine. Rečeno je da se istražuje incident, te da su najmanje četiri osobe ranjene. Rusija nije zasad komentirala incident. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pohvalio je prosvjede, rekavši u kasnonoćnom obraćanju: "Zahvalan sam svima koji nisu odustali, koji prosvjeduju, koji ignoriraju okupatore i pokazuju marginalnim ljudima koji su postali kolaboranti da za njih nema budućnosti". Ubrzo nakon toga, novinska agencija RIA citirala je sigurnosni izvor koji je rekao da je Ukrajina ispalila tri rakete na središte grada, ali da su ruske okupacijske snage srušile dvije od njih. Prema prvim informacijama, pogođen je TV toranj u Hersonu. Rusija je u utorak objavila da je stekla potpunu kontrolu nad regijom Herson, koja je strateški važna jer osigurava dio kopnene veze između anektiranog poluotoka Krima i separatističkih područja na istoku koje podržava Rusija. Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva "specijalnom operacijom" razoružavanja susjeda i zaštite od fašista. Ukrajina i Zapad kažu da su te tvrdnje neutemeljene i da je rat ničim izazvan čin agresije. Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je na munjevitu odmazdu ako se druge zemlje umiješaju u sukob u Ukrajini, dok su europski čelnici optužili Rusiju za "ucjenu" zbog njezine odluke o prekidu opskrbe plinom Poljske i Bugarske. Rusija je poručila Sjedinjenim Državama da prestanu slati oružje Ukrajini, rekavši da velike zapadne isporuke oružja raspiruju sukob. Obraćajući se zastupnicima u Sankt Peterburgu u srijedu, Putin je rekao da Zapad želi Rusiju podijeliti na različite dijelove i optužio ga da gura Ukrajinu u sukob s Rusijom. "Ako netko namjerava izvana intervenirati u događaje koji su u tijeku i stvoriti strateške prijetnje Rusiji koje su nama neprihvatljive, treba znati da će naši uzvratni udari biti munjeviti", rekao je Putin, prema videu njegovog obraćanja koji su objavili ruski mediji. "Imamo sve alate za to, stvari kojima se sada nitko drugi ne može pohvaliti. I nećemo se hvaliti, koristit ćemo ih ako treba. I želim da to svi znaju", rekao je Putin. Ruski energetski div Gazprom priopćio je u srijedu da je prekinuo sve isporuke plina Bugarskoj i Poljskoj nakon što su obje zemlje odbile plaćati plin u rubljima. Poljski i bugarski dobavljači plina ranije su kazali da su zaprimili službene obavijesti od Gazproma o prekidu isporuka. Gazpromovo priopćenje stiglo je nakon što su jutros podaci pokazivali da je opskrba Poljske kroz Bjelorusiju privremeno pala na nulu prije nego li je ponovno nastavljena. Europska komisija je u srijedu osudila rusku jednostranu odluku o obustavi isporuke plina pojedinim državama članicama EU-a kao pokušaj korištenja energije za ucjenu. “Jednostrana odluka Gazproma o obustavi plina klijentima u Europi još je jedan pokušaj Rusije da plin koristi kao instrument za ucjenu”, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Predsjednica Komisije je dodala da je obustava isporuke neopravdana i neprihvatljiva i da pokazuje da je Rusije nepouzdan isporučitelj plina. Ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače, pretvorila je gradove u ruševine i prisilila više od pet milijuna ljudi da pobjegnu u inozemstvo. Zapadne zemlje odgovorile su sankcijama i oružjem za Ukrajinu kako bi vodila rat koji je donio strah od šireg sukoba na Zapadu, o kojem se desetljećima nije razmišljalo. Rusija svoju intervenciju naziva "specijalnom operacijom" za razoružavanje Ukrajine i zaštitu od fašista. Ukrajina i Zapad kažu da je to lažni izgovor za ničim izazvan agresivni rat predsjednika Vladimira Putina. Dok Rusija vrši vojni pritisak na istočnu i južnu Ukrajinu, njezina ekonomska bitka sa Zapadom prijeti opskrbi plinom Europi i nanosi štetu ruskom gospodarstvu dok se bori s najgorom krizom od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine

Pre daleko je suvremeni ćovjek skliznuo sa svoje evolutivne tračnice, da bi bio u stanju da joj ponovno dopuže !!!

REPORT GOJKA DRLJAČE

Jutarnji list Ekonomski šok kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata: Više nema šanse za ‘meko prizemljenje‘... Američki trgovinski rast zabilježio je najviši skok u povijesti, što je neodrživo Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 28. travanj 2022. 09:48 Ekstremno napeta globalna geopolitička situacija od početka Putinove invazije na Ukrajinu sa sobom donosi sve neobičnije makroekonomske indikatore koji nam govore kako bi dio zapadnih demokracija mogao ući u sistemsku krizu vrlo drugačije prirode u odnosu na sve ekonomske šokove od Drugog svjetskog rata do danas. Ono što, primjerice, jako iznenađuje jest strelovito povećavanje trgovinskog deficita Sjedinjenih država do rekordnih povijesnih razina. Prema projekcijama Census Departmenta Sjedinjenih država samo će u travnju američki trgovinski deficit biti povećan za 17,8 posto. Taj s minus od -125,3 milijardi dolara najveći zabilježeni deficit u povijesti. Pri tome je izvoz dobara iz Sjedinjenih država u travnju čak narastao na 169,3 milijardi dolara, ali je uvoz...

DEKLARACIJA PUTINOVA JARCA

Ta je crkvena svjetska Neman, udružena sa Drumskim razbojnikom, svojim parazitskim žaljcima posve prekrila ovu divnu planetu Zemlju. Svojom puzavom podlošću, otrovnih krakova i izoštrenih nasilja, posve su omamili Stvaralačke mase. Do mjere da su ih ustrojili u podčinjene objekte. Rasne, nacionalističke, državnike, rodne, etničke, etetičke, i usitnijele squardilie. Imanentnog kukavičluka i herojstva. Domoljuba i Izdajnika. Kao što će ih Goethe opjevati: "K'o Crv sam što ruje, i ždere ovu zemlju, sve dok putnikova stopa ne prignjeći me , i pokopa...!"

KAKO JE ''NASTAO' PUTIN

KAKO JE ‘NASTAO‘ PUTIN ‘Znam ga dobro, nikad se ne kocka. Nemilosrdno i pedantno će voziti po svom i dovršiti započeto‘ Putin je oduvijek pažljivo planirao svoje poteze, kombinirajući zastrašivanje, nasilje i pravne manevre da postigne svoje ciljeve Piše:Tomislav ŠoštarićObjavljeno: 27. travanj 2022. 19:36 Promatrači obično opisuju invaziju ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu kao nesmotreno kockanje, navodi u svom komentaru Andrew Goodman, diplomat koji se nakon više od 30 godina povukao iz američke službe vanjskih poslova, gdje je sve to vrijeme uglavnom bio posvećen radu sa SSSR-om i Rusijom. Tako je imao priliku upoznati današnjeg ruskog predsjednika i Putin kojega je on upoznao u Sankt Peterburgu početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, ističe, nije bio kockar u klasičnom smislu, a još je manje bio nepromišljen. Kockanje po definiciji uključuje rizik od gubitka, a njegova komunikacija s Putinom i opažanja o njemu pokazali su da on zapravo ne voli preuzimati takvu vrst rizika. Umjesto toga, pažljivo je planirao svoje ciljeve...

INDEX: KAKO SE KRADE RADNIČKA KLASA HRVATSKE

ADVERTISEMENT BY ADRECOVER PALADINA Fondovi ostali bez 12 mil. kuna za penzije da bi se Paladina dokopao nekretnina Ilko Ćimić Prije 5 sati Fondovi ostali bez 12 mil. kuna za penzije da bi se Paladina dokopao nekretnina Foto: Slavko Midzor/Pixsell AKTUALNI ministar Ivan Paladina temeljem ortačkog ugovora s vlasnikom Instituta IGH Sergejem Gljadelkinom došao je do junk obveznice te tvrtke, a zahvaljujući vlasništvu nad tim vrijednosnim papirom, dočepao se 53 parcele građevinskog zemljišta u okolici Slavonskog Broda te sada želi na sebe prepisati poslovnu zgradu Instituta IGH u Splitu. Obje nekretnine Paladina je u imovinskoj kartici procijenio na gotovo 30 milijuna kuna. >> Index Istrage objavljuju ortački ugovor između ruskog biznismena i Paladine >> Otkrivamo: Paladina ima obveznice IGH, nije ih prijavio jer se želi domoći zgrade IGH >> Otkrivamo najveću aferu ministra Paladine u IGH: Kako je došao do 4.7 milijuna kuna Mirovinski fondovi otkrili kako ih je Paladina prisilio na nepovoljnu prodaju No, da bi netko dobio, netko mora i izgubiti. Kako doznaju Index Istrage, u ovom slučaju izgubili su mirovinski fondovi. Točnije, tri mirovinska fonda, zbog odluke današnjeg ministra vezane uz obveznicu, izgubila su na ovom poslu oko 12 milijuna kuna naših mirovina. Kako su nam objasnili, Paladina ih je prisilio da u kratkom vremenu za vrlo mali novac prodaju svoje obveznice. Da to nisu napravili, prekršili bi zakon. Naime, Paladina je, kao većinski vlasnik obveznice, odlučio nekretnine koje su bile zalog obveznice prepisati na sebe, a ne prodavati ih na dražbi. Mirovinskim fondovima to nije odgovaralo jer po zakonu ne smiju biti vlasnici nekretnina. Oni su htjeli da se sve proda na dražbi kako bi dobili novac. Zbog Paladine ogroman novac izgubio je i vladin Fond za financiranje razgradnje NEK, koji je također imao obveznice, a njegov gubitak, kako nam je potvrđeno, iznosi oko 7.9 milijuna kuna. Ortačkim ugovorom Paladina je imao i povlaštenu informaciju i povlaštenu transakciju za obveznice IGH Podsjetimo, obveznice su trenutno predmet istrage zbog nedavno objavljenog ortačkog ugovora za koji se donedavno nije znalo. O detaljima ovog posla, koji je posljedica ortačkog ugovora između Paladine i Gljadelkina, za Index govore predstavnici mirovinskog fonda PBZ-Croatia osiguranje, Raiffeisen mirovinskog društva, Erste plavi mirovinskog fonda te predstavnici vladinog Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. No, krenimo redom. Evo tko je sve imao obveznice Obveznice Instituta IGH izdane su 2012. godine u vrijednosti od 10 milijuna eura, a kupili su ih vladin Fond za financiranje razgradnje NEK za 1.6 milijuna eura, Privredna banka Zagreb za 4.2 milijuna eura, Croatia osiguranje za 400 tisuća eura, Raiffeisen invest za 250 tisuća eura, Raiffeisen obvezni mirovinski fond za 300.000 eura, Erste Steiermaerkische bank za 1.2 milijuna eura, PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond za milijun eura, kao i Erste plavi obvezni mirovinski fond za isti iznos, milijun eura. Konačno dospijeće obveznica ugovoreno je za 2017., a godišnja kamatna stopa kupona obveznice iznosila je 9 posto, odnosno obveznica je obećavala pet kuponskih isplata godišnje kamate od 9 posto te vraćanje glavnice (uloženog). Za povjerenika imatelja obveznica postavljeno je investicijsko društvo Auctor d.o.o. Godinu dana kasnije, nakon što je Porezna uprava blokirala račune Instituta IGH zbog duga od 9.410.767,27 kuna, bilo je jasno kako se tvrtka nalazi u financijskim problemima. U lipnju 2013. godine pokreće se proces predstečajne nagodbe. Imatelji obveznica bili su u drugačijoj poziciji od ostalih vjerovnika. Mirovinski fondovi: Bili su to neizvjesni i dugotrajni ovršni postupci Naime, "vrijednost" te, sada junk, obveznice bila je u založnom pravu nad nekretninama koje su procijenjene na 70 milijuna kuna. Među tim nekretninama bile su građevinske parcele kraj Slavonskog Broda te zgrada IGH u Splitu. Imatelji obveznice nisu mogli računati da će se 2017. godine uspjeti naplatiti, no imali su pravo na namirenje prodajom nekretnina koje su dane u zalog. Imatelji obveznice na skupštini 2015. godine donijeli su odluku kako će aktivirati založno pravo te se naplatiti od nekretnina kojima je založena obveznica. Odnosno, pokrenuli su postupak prisilne naplate. No dvije godine kasnije Paladina, kao većinski imatelj obveznica, mijenja tu odluku jer se želi dokopati vrijednih nekretnina. Prvotna odluka je bila da se nekretnine prodaju i da se tako namire, a onda je došao Paladina i promijenio tu odluku. Iz Raiffeisen mirovinskog fonda kažu nam kako su 2015. godine bili svjesni da ulaze u neizvjesne i dugotrajne ovršne postupke. Iz mirovinskog fonda PBZ-CO tvrde isto, uz dodatak da su pokušali s ostalim vlasnicima obveznice naplatiti potraživanje prodajom založenih nekretnina koje su služile kao kolateral imateljima obveznice. "Realizacija prodaje nekretnina sudskim putem nije bila postignuta", napominju iz mirovinskog fonda PBZ-CO. Kako će pokazati sljedeći postupci, nije ni mogla biti postignuta. Naime, za razliku od mirovinskih fondova, koji se nisu htjeli riješiti obveznica, banke su prodavale svoje obveznice, i to agenciji za naplatu potraživanja B2 Kapitalu. Prodali su ih za svega 30 posto vrijednosti. 2017. godine dolazi i do značajne promjene vlasničke strukture imatelja obveznica te B2 Kapital postaje vlasnik 54.5 posto obveznica. Čini se da je to bila dogovorena operacija jer su u srpnju 2017. godine, nakon što je B2 Kapital došao u posjed 54.5% obveznica IGH, dva partnera IGH Instituta, stariji partner Sergej Gljadelkin, ujedno i većinski vlasnik IGH, te mlađi partner Ivan Paladina, tada predsjednik Uprave te tvrtke, potpisali tajni ortački ugovor, odnosno Sporazum o rješavanju međusobnih poslovnih odnosa. U članku 4. definirano je kako će Paladina uplatom 200 tisuća eura na račun B2 Kapitala steći vlasništvo nad 54.5 posto obveznica IGH Instituta. Drugim, riječima, obveznicu nominalno vrijednu 5.4 milijuna eura stekao je za svega 200 tisuća eura ili za 3.6 posto vrijednosti. Ortačkim ugovorom između Gljadelkina i Paladine određena je sudbina imatelja obveznice. Svi oni izgubit će milijune, a Paladina zaraditi. Paladina će kasnije preko Podravske banke kupiti još osam posto obveznica za nepoznatu cijenu kako bi došao do 62.5 posto vlasništva obveznice IGH i postao većinski vlasnik. Promjena nastaje kad je Paladina postao vlasnik obveznice Kada je Paladina postao većinski imatelj obveznice, Skupština imatelja obveznica promijenila je odluku iz 2015. te odlučila da nekretnine neće prodavati na dražbama, nego da će se imatelji obveznica naplatiti preuzimanjem tih nekretnina, što nije odgovaralo mirovinskim fondovima jer bi time kršili zakon. "Obvezni mirovinski fondovi smiju ulagati samo u zakonom propisanu imovinu koja ne uključuje nekretnine. Postojala je realna mogućnost da će imatelji koji drže 75 posto obveznica odlučiti da se nekretnine u Splitu i Slavonskom Brodu kupe u ovršnom postupku na javnoj dražbi i namire prijebojem svojih potraživanja", objašnjavaju iz Raiffeisen mirovinskih društva zašto su naprasno odlučili prodati obveznice za nisku cijenu. Naime, kako nam pojašnjavaju, sa svojih 3 posto glasova na skupštini imatelja obveznica nisu mogli utjecati na takvu odluku pa bi stjecanjem suvlasničkog dijela nekretnina prekršili zakonske limite. "Prema objavljenom zapisniku sa skupštine imatelja obveznica od 6. prosinca 2021. godine takav način namirenja se u konačnici i realizirao", kažu nam iz Raiffeisen mirovinskog fonda. Informaciju da su prodali obveznice za manje od 30 posto uloženog novca nisu nam htjeli potvrditi ni demantirati. IZ PBZ-CO mirovinskog fonda kažu nam vrlo slično jer je postojala sve izvjesnija mogućnost namirenja predmetnog potraživanja prijebojem, u kojem slučaju bi njihov fond imao nedozvoljeno ulaganje i bio u suprotnosti s odredbom članka 125. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. "Donijeli smo odluku o prodaji obveznice na OTC tržištu, što je 2019. godine rezultiralo prodajom predmetne imovine po najboljoj ponudi, čime smatramo da smo postupili s pažnjom dobrog stručnjaka, u najboljem interesu mirovinskog fonda i njegovih članova", stoji u pojašnjenju mirovinskog fonda PBZ-CO. Nisu htjeli komentirati da su prodali obveznice za manje od 30 posto vrijednosti. No, da su postigli vrlo malu cijenu, dokazuje i njihova izjava da su obveznice prodane na tzv. OTC tržištu. Riječ je o neorganiziranim tržištima koja su manje poznata široj javnosti. Puni naziv tog tržišta je Over The Counter (OTC), a u doslovnom prijevodu rekli bismo da su mirovinski fondovi prodali svoje obveznice "ispod tezge", odnosno "ispod stola". Iz Erste plavog mirovinskog fonda kažu nam da, sukladno poslovnoj politici, njihovo Društvo ne komentira pojedinačna ulaganja, no iz zapisnika skupština imatelja obveznica jasno je kako su se našli u istoj poziciji kao i ostali mirovinski fondovi. Zbog Paladine prodavali obveznice i izgubili oko 12 milijuna kuna Procjenjuje se kako su mirovinski fondovi, koji drže naše mirovine, na ovom poslu izgubili malo više od 12 milijuna kuna. Napomenimo, na istom poslu na kojem je Paladina zaradio malo manje od 30 milijuna kuna. Evo kako je zbog Paladine novac izgubio i vladin Fond Kao što smo napisali u uvodu, nisu mirovinski fondovi jedini izgubili milijune na ovom poslu. Veliki novac izgubio je i vladin Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (Fond NEK). On je kupio obveznice u vrijednosti od 1.6 milijuna eura, a na kraju je 16 posto vlasništva prodao za 544 tisuće eura. Podsjetimo, Paladina je stekao 54.5 posto obveznica za svega 200 tisuća eura. Iz Fonda nam kažu kako se donijela odluka da neće sudjelovati u postupku predstečajne nagodbe, nego da se naplata realizira izdvojeno, iz založenih nekretnina, kao i da je u svibnju 2015. godine pokrenut postupak prisilne naplate kod nadležnih sudova u Splitu i Slavonskom Brodu. Kažu i da su u lipnju 2018. godine zaprimili ponudu u kojoj se nudi otkup potraživanja po obveznicama u iznosu od 25 posto nominale, no navedenu ponudu Fond nije prihvatio. Kao ključni događaj oko obveznica navode dolazak Paladine. Vladin Fond: Dolazak Paladine bio je ključan "Došlo je do promjene imatelja obveznica budući da su svoja potraživanja prodala dva izvorna ulagatelja (Privredna banka Zagreb i Erste&Steiermaerkische bank), pa je novi vlasnik stekao 54.5 posto nominalne vrijednosti svih obveznica. U prosincu 2018. godine ponuđen nam je otkup obveznica od drugog ponuditelja po cijeni od 30 posto od nominalne vrijednosti, koja također nije prihvaćena", napominju iz Fonda NEK koji je i 2019. godine odbio ponudu za prodaju po cijeni od 32.5 posto od nominalne vrijednosti obveznica. Sljedeći ključan događaj je izlazak svih mirovinskih fondova iz vlasništva te činjenica da su od svih vlasnika obveznice ostali samo Paladina i samozatajni splitski poduzetnik Mateo-Teo Juradin. "U međuvremenu je došlo do bitne promjene u broju imatelja obveznica budući da su svi izvorni imatelji obveznica prodali svoja potraživanja. U konačnici, pored dva nova imatelja obveznica (jedan u vrijednosti od 54.5 posto, a drugi u vrijednosti od 29.5 posto nominale), ostao je Fond s potraživanjima u vrijednosti od 16 posto nominale. Kako bi se izbjegli daljnji rizici vezani uz buduće opcije naplate ovoga potraživanja, predložen je razgovor s trećim ponuditeljem koji je ponudio 32.5 posto nominalne vrijednosti za otkup obveznica", kažu nam iz Fonda NEK. S trećim ponuditeljem, koji nije Paladina, u srpnju 2019. godine sklopili su ugovor kojim je definirana konačna cijena u iznosu od 34 posto nominale, što iznosi 544.000 eura. Iz Fonda NEK u ovom poslu naglašavaju nekoliko činjenica: nekretnina u Kopanici je za potrebe javne prodaje procijenjena na 315.135 eura, dok je nekretnina u Splitu procijenjena na 6.6 milijuna eura, što ukupno iznosi 6.9 milijuna eura. Građevinsko zemljište u okolici Slavonskog Broda vrijedno je, po Paladininoj procjeni, 7.5 milijuna kuna i bivša je imovina IGH "U postupku javne prodaje postoje dva kruga, u prvom prodajna cijena može ići do 80 posto početne cijene, a u drugom krugu do 60 posto početne cijene. Ako se nekretnina ne proda i u drugom krugu, postupak ovrhe se ponavlja", napominju iz Fonda NEK. Isto tako, naglašavaju kako postojeći vjerovnici mogu tijekom postupka javne prodaje obaviti prijeboj potraživanja i steći navedene nekretnine. To su postojeća dva vjerovnika u stanju bila izglasati i bez Fonda jer su raspolagali sa 75 posto glasova koji su im potrebni za bilo koju odluku imatelja obveznica. "Nadalje, postojeći vjerovnici mogu mijenjati povjerenika izdanja, kao i odvjetnika koji vodi postupak kod sudova, mogu osnovati novo društvo, koje bi se moglo pojaviti kao vlasnik nekretnine, i to bez suglasnosti i bez sudjelovanja Fonda. Vezano uz vremenski okvir, proces javne prodaje, diobe i namirenja u slučaju nekretnine u Splitu može trajati više godina. Postojeća dva vjerovnika mogu se odlučiti i za prijeboj potraživanja i stjecanja same nekretnine, što prodaju čini vremenski dalekom i cjenovno neizvjesnom, a bez utjecaja Fonda", navode razloge prodaje iz Fonda NEK. Naime, kako su pojasnili, zbog odluka Paladine, kao većinskog imatelja obveznica, mogli su doći u nepovoljniji položaj zbog smanjenog interesa za otkup te zbog povećanih troškova procesa ovrhe i prodaje. "Imajući u vidu cjelokupnu kronologiju događaja, smatramo da smo, u danim izrazito nepovoljnim uvjetima, odbijanjem ponuda na nižim razinama te odlukom o prodaji potraživanja u iznosu od 34 posto od nominalne vrijednosti ostvarili maksimalnu korist za Fond", zaključuju na kraju. Zgrada u Splitu koju je Paladina upisao u imovinsku karticu kao potraživanje Fondovi izgubili gotovo 20 milijuna kuna, Paladina zaradio gotovo 30 milijuna kuna Kao što smo napisali u uvodu, mirovinski fondovi izgubili su 12 milijuna kuna, a vladin Fond gotovo osam milijuna kuna, i to nakon praktički prisile Paladine koji je mijenjao odluku o prodaji nekretnina koje su bile zalog obveznicama. Čini se da priča nije gotova jer su obveznice predmet istrage, a posebno nakon otkrića ortačkog ugovora između Paladine i Gljadelkina. >> Doznajemo: DORH istražuje ministra Paladinu Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo. Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj Originalno objavljeno na Index istrage Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

SVIJET TAJ TUĐI, - NAŠ SVAKIDAŠNJI !

OVA PLANETA JE NASTANJENA OD DVA RAZLIČITA SVIJETA, -STVARATELJA I NJENIH PARAZITA

TO VAM JE BRAČO I SESTRE IZ TE VRAŽIJE HRVATSKE KOJU STE SAMI SEBI IZMANCIPIRALI

Marina Vujčić and 3 others follow kmario @kmario Bandicev procelnik Ivica Lovric tjednima suruje sa Zeljkom Markic i pise optuznice protiv grada Zagreba, tj. protiv odluke, a u isto vrijeme je posebni savjetnik gradonacelnika Tomasevica i grad Zagreb mu daje placu 20.000 kuna. To placamo mi svi koji u gradu zivimo. Gdje to ima

REZULTAT SABOTAŽA

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login REZULTAT SABOTAŽA? Što se to događa u Rusiji: U dva tjedna niz požara i eksplozija pogodio strateška postrojenja Nagađa se da bi ovi požari mogli biti rezultat diverzije povezane s ratom u Ukrajini Piše:Snježana PavićObjavljeno: 25. travanj 2022. 19:28 <p>Požar skladišta nafte u Brjansku</p> Požar skladišta nafte u Brjansku Yevgeny Shchukin/Tass/Profimedia Facebook Twitter Messenger E-mail Rusija je danas objavila da istražuje uzrok požara koji je izbio rano ujutro u skladištu nafte u gradu Brjansku, 154 kilometra od granice s Ukrajinom. Društvenim mrežama proširile su se snimke dviju eksplozija, s požarom koji bjesni oko golemog rezervoara nafte. Nitko nije ozlijeđen, tvrdi rusko Ministarstvo za izvanredne situacije. To ministarstvo objavilo je da je požar izbio u objektu u vlasništvu naftne kompanije Transneft. Ministarstvo energetike tvrdi da imaju dovoljno zaliha, pa nema prijetnje opskrbi dizelom i benzinom u Brjansku. Nema indicija da su požar i eksplozije povezani s ratom s Ukrajinom, prenosi Reuters, no na društvenim mrežama pojavile su se spekulacije da je riječ o ukrajinskom raketnom udaru. image Požar skladišta nafte u Brjansku Not Supplied/Willwest News/Profimedia Ruske su vlasti prošli tjedan ustvrdile da su ukrajinski helikopteri pogodili stambene zgrade i ozlijedili sedam osoba na području Brjanska. U Rusiji je u posljednjih tjedan dana izbilo više požara i eksplozija koji bi, kako se nagađa, mogli biti rezultat diverzije povezane s ratom u Ukrajini. Samo 21. i 22. travnja izbili su požari u vojnom postrojenju Tver te u kemijskoj tvornici Dmitrijevski, treći je požar uništio veći dio TsNIIMasha, znanstvenog centra za rakete i svemirske letjelice Roskosmosa u Koroljovu, a četvrti požar jedan vojni fakultet u blizini. SVE ŠTO MORATE ZNATI Nova snimka potaknula šuškanja o narušenom Putinovom zdravlju: ‘Obratite pozornost na desnu ruku‘ Stručnjaci sa Zapada: ‘Vidi se jedna velika promjena u ruskoj vojsci, ali glavni problem ostaje isti‘ Ukrajinsku vojsku zaprepastio poziv milijunaša: ‘Sravnite do temelja moju novoizgrađenu vilu!‘ Veliki zaokret u ruskim medijima posljednjih dana: ‘Sve je bolje, sve je jeftinije, navali narode!‘ UŽIVO: RAT U UKRAJINI Rusi: ‘Došlo je do serije eksplozija u Pridnjestrovlju‘; Britanci: ‘Ubijeno je više od 15.000 ruskih vojnika‘ EVAKUACIJA CIVILA Ukrajina zanijekala dogovor s Rusima, želi da UN bude jamac humanitarnog koridora iz Azovstala image Požar skladišta nafte u Brjansku Max Kirilovky/Tass/Profimedia U važnom ruskom vojnom istraživačkom institutu u Tveru u požaru je poginulo sedam osoba, a 25 ih je nestalo, izvijestila je agencija TASS u četvrtak. Deset ljudi vodilo se nestalima. Brzo je zahvatio gornja tri kata zgrade, pa su mnogi skakali s prozora. Glavna zgrada instituta potpuno je izgorjela. Nekoliko sati poslije objavljeno je da je požar izbio na jednoj od najvećih ruskih kemijskih tvornica, Dmitrijevski u Kinešmi, oko 400 kilometara od Moskve. Ta tvornica na svojoj web stranici ističe da je najveći proizvođač butil-acetata i industrijskih otapala u Rusiji i istočnoj Europi Margarita Matvienkova Požar je izbio i u svemirskom centru u Rusiji, u gradu Koroljovu blizu Moskve. Gori TsNIIMash, ruski raketni i svemirski znanstveni centar, dio Roskosmosa. Putin je TsNIIMash posjetio prije dva tjedna i razgovarao s njegovim generalnim direktorom Dmitrijom Rogozinom, bivšim potpredsjednikom Margarita Matvienkova Prema priopćenju iz Kremlja, razgovarali su o američkim sankcijama, prema kojima se od 1. siječnja 2023. godine bilo koje svemirsko vozilo s bilo kojom komponentom ili mikročipom američke proizvodnje ne može lansirati u svemir ruskom raketom-nosačem ili s ruskog kozmodroma

OVAJ BLOG

NA TEMU, 'FAŠIZAM NIJE UMRO'. Nitko neće da zna, ili neće da prodre u njegovo duboko začeće. Kao razloge, niti posljedica naše klasne civilizacije, čiji su temelji sazdani na imanentnoj građi njegova kvasnog sazrjevanja. Da bi se konačno ispekla ta njegova društvena pogaća, od čiste krvi i mesa praiskonsko prirođenog, ljudskog bića. Uzrokovan onom tektonskog revolucijom, velike društvene smjene matrjarhalne suradnje sa patrijarhalnim nametom kompetitivno jačeg nad nemočnijem ljudskim bičem. Sljedile su zatim 'faze'te krvave pečnice, koja će napokon abortirati tu stravičnu pogaću; kao jedini jelovnik, na kojem će ovisiti suvremene generacije. Jednog određenog datuma iz 1900. godine, kad se grupa oportunističkih 'Marksista' okupila na Pariskom kongresu tadašnje Socialdemoracije, gdje su napokon širom otvorena vrata tom najvećem povjesnom zlu: suradnje Rada sa Kapitalom. I, nije trebalo dugo čekati, da bi se ostvario najveći zemaljski pakao, u kojem će biti eliminirano, u toku 20. stoljeća,nekih stotinjak milijuna ljudskih duša. Koje su Kapitalu postale puki teret kao višak radne snage, nakon velikih tehnoloških inovacija na polju ekonomske proizvodnje. Niti da je ta suradnja uspostaljena na nekoj ekvivalentnoj osnovi jednakih partecipacija na djelidbi viška vrijednosti, osvarenom sve večom eksploatacijom radne snage. SLIJEDI NASTAVAK 2

PUTINSKE BARBARIJE TREBA OSUJETITI !

RUSKI ZLOČINI Ukrajinski forenzičari: ‘Žene su bile silovane pa ubijene, neka lica su smrskana u komadiće‘ Liječnici sudske medicine u Ukrajini imaju specifičan zadatak provjeravanja genitalija žena žrtava i traženja znakova silovanja Piše:Jutarnji.hrObjavljeno: 25. travanj 2022. 15:40 Liječnici sudske medicine koji provode obdukcije tijela pronađenih u masovnim grobnicama sjeverno od Kijeva, kažu kako su pronašli dokaze da su neke žene silovane prije nego što su ih ubile ruske snage. "Već imamo nekoliko slučajeva koji upućuju na to da su te žene silovane prije nego što su ubijene iz vatrenog oružja", rekao je Vladislav Pirovskji, ukrajinski liječnik, forenzičar koji je s timom mrtvozornika izvršio desetke obdukcija tijela stanovnika iz Buče, Irpina i Borodjanke, koji su poginuli tijekom ruske jednomjesečne okupacije tih područja. "Ne možemo dati više detalja jer moji kolege još uvijek prikupljaju podatke i još imamo stotine tijela za pregledati", rekao je. Pirovskjijev tim pregleda oko 15 tijela dnevno, od kojih su mnoga unakažena. "Postoji mnogo spaljenih tijela i teško unakaženih tijela koja je jednostavno nemoguće identificirati", rekao je. "Lice može biti smrskano u komadiće, ne možete ga sastaviti, ponekad uopće nema glave", prenosi britanski The Guardian. Kaže da tijela nekih žena koje su pregledali ukazuju na tragove da su žrtve ubijene automatskim oružjem, a imaju više od šest rupa od metaka na leđima. 'Delikatna i osjetljiva stvar' Oleh Tkalenko, viši tužitelj za regiju Kijev, rekao je da su detalji o navodnim silovanjima proslijeđeni njegovom uredu, koji istražuje okolnosti kao što su lokacije i dob žrtava. "Slučajevi silovanja su vrlo delikatna i osjetljiva stvar", kaže Tkalenko. "Liječnici sudske medicine imaju specifičan zadatak provjeravanja genitalija žena žrtava i traženja znakova silovanja". Strani mrtvozornik koji radi sjeverno od Kijeva i koji je tražio da ostane anoniman, rekao je da su neka tijela "u toliko lošem stanju da nije lako pronaći znakove silovanja i seksualnog zlostavljanja. No, prikupljamo dokaze u nekoliko slučajeva za koje vjerujemo da su žene bile silovane prije nego što su ubijene". Nakon povlačenja ruskih vojnika iz gradova i iz predgrađa oko glavnog grada Kijeva, deseci žena ispričali su policiji, medijima i organizacijama za ljudska prava o zvjerstvima koja su pretrpjela od ruskih vojnika, za koja kažu da su ih pretrpjeli. Istražitelji su tako čuli svjedočanstva o grupnim silovanjima, napadima pod prijetnjom oružja i silovanjima pred djecom.

FAŠIZAM NIJE UMRO

UŽIVO: RAT U UKRAJINI Dosad najjača američka delegacija stigla u Kijev; Ukrajina: ‘Obrana Mariupolja past će svaki čas‘ Ključne događaje 60. dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu Piše:Jutarnji.hr; HinaObjavljeno: 24. travanj 2022. 06:53 <p>Prizor iz Azovstala</p> Prizor iz Azovstala Ha Ključni događaji: - Uživo pratimo 60. dan ruske invazije na Ukrajinu - Američki državni tajnik Antony Blinken i američki ministar obrane Lloyd Austin doputovali su u Kijev - Ukrajina Rusiji predlaže pregovore za Azovstal - Putin na uskrsnoj misi u Moskvi - Zelenski: Ubili su bebu od tri mjeseca. Oni su naprosto gadovi, nemam drugu riječ za njih NOVO 0:00 - Američki državni tajnik Antony Blinken i američki ministar obrane Lloyd Austin doputovali su u Kijev i razgovaraju s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, objavio je u nedjelju kasno navečer na društvenoj mreži Zelenskijev savjetnik. "Amerikanci su danas u Kijevu. U ovom trenutku razgovaraju s predsjednikom", izjavio je u nedjelju navečer na YouTubeu Oleksij Arestovič. Kako prenosi agencija France Presse ovo je prvi sastanak Zelenskog i predstavnika američke administracije u Ukrajini otkako je na tu zemlju počela ruska invazija 24. veljače. "Prijateljstvo i suradnja između Ukrajine i Sjedinjenih Država snažniji su nego ikada prije", objavio je na Twitteru predsjednik Zelenski bez drugih pojedinosti. Ukrajina želi da Sjedinjene Države budu jedan od jamaca sigurnosti i zaštite Ukrajine od budući prijetnji, rekao je Zelenski u subotu najavljujući dolazak američkih dužnosnika. Od Sjedinjenih Država vlada u Kijevu očekuje konkretne rezultate, uključivo sporazum o isporuci više oružja. Arestovič je ponovio na YouTubeu želju Kijeva da "mu se isporuči ofenzivno oružje". "Sve dok ne budemo spremni za protunapad, svakog dana događat će se 'nove Buče'", poručio je aludirajući na grad blizu Kijeva u kojem je pronađeno više od 400 ubijenih civila nakon ruskog povlačenja u ožujku. "Američki predstavnici ne bi dolazili ovamo da nisu spremni dati oružje", ocijenio je. Arestovič je u nedjelju navečer upozorio da "će obrambene linije" svaki čas pasti u Mariupolju koji su ruske snage osvojile s izuzetkom posljednjeg uporišta u kompleksu metalurškog kombinata Azovstalj gdje se u bunkerima kriju posljednji branitelji grada, ali s njima i civili. Ukrajinski predsjednik također želi da Sjedinjene Države razgovaraju s Njemačkom i utječu na nju kako bi isporučila Ukrajini oružje. 21:15 - Ukrajina je predložila Rusiji pregovore blizu golemog metalurškog kompleksa Azovstalj u Mariupolju, posljednjem uporištu ukrajinskih branitelja i civila u lučkome gradu koji je uglavnom pod ruskim nadzorom, objavilo je u nedjelju ukrajinsko predsjedništvo. "Pozvali smo Ruse da održimo poseban krug pregovora uz sami kompleks Azovstalj", izjavio je na brifingu savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "Čekamo odgovor" ruskog izaslanstva, rekao je Oleksij Arestovič. Ranije u nedjelju, drugi savjetnik ukrajinskog predsjednika, Mihajlo Podoljak podsjetio je na Twitteru da Kijev traži "primirje" u Mariupolju na pravoslavni Uskrs koji se slavi u nedjelju, "trenutačni humanitarni koridor za civile" koji su ostali u tome lučkom gradu i "dogovor o posebnim pregovorima o razmjeni vojnih zarobljenika". Golema tvornica Azovstalj je simbol koji svjedoči o žestini borba između ukrajinske i ruske vojske u Mariupolju koji od početka ožujka razaraju ruske snage, a danas je gotovo potpuno sravnjen sa zemljom. Ukrajinski branitelji još pružaju otpor iz tvornice, nemaju hrane ni streljiva, a s njima je "oko tisuću civila, žena i djece" te "stotine ranjenika", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Njegov ruski kolega Vladimir Putin tražio je pak predaju preostalih branitelja grada, pozivajući svoju vojsku da drži pod opsadom "tu zonu tako da ni muha ne može proći". Pregovori Kijeva i Moskve o rješavanju sukoba "u zastoju" su, rekao je u petak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, pošto zadnji razgovori održani putem video veze nisu dali nikakva opipljivog rezultata. Prošlog tjedna je Kijev ocijenio da su pregovori s Moskvom "iznimno teški". 18:47 - Djelovanje ruskog veleposlanstva u Washingtonu je uspješno blokirano od strane SAD-a, kazao je veleposlanik Anatolij Antonov, pišu ruski mediji. - Veleposlanstvo je pod blokadom američkih vlasti. Bank of America je zatvorila račune naših generalnih konzulata u Houstonu i New Yorku, kazao je Antonov. Dodao je da osoblje dobiva prijetnje telefonom i mailom, a neko vrijeme je bio blokiran čak i izlaz iz zgrade zbog velikih prosvjeda. Bilo je slučajeva vandalizma, a zgradu se zasipalo kantama boje. 16:20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju da je s turskim kolegom Tayyipom Erdoganom razgovarao o potrebi brze evakuacije civila iz opkoljenog Mariupolja. On je rekao da se čuo s Erdoganom uoči razgovora turskog čelnika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Zelenskij i Erdogan razgovarali su o evakuaciji iz Mariupolja, uključujući opkoljenu tvornicu Azovstalj. „Naglasio sam potrebu brze evakuacije civila iz Mariupolja, uključujući Azovstalj, kao i brzu razmjenu blokiranih trupa“, napisao je Zelenski na Twitteru. NATO članica Turska dijeli morsku granicu s Ukrajinom i Rusijom te je u dobrim odnosima s obje države. Ankara je podržala Ukrajinu, no nije uvela sankcije Moskvi. Tursko predsjedništvo objavilo je da se Erdogan tijekom razgovora složio sa Zelenskijem o potrebi evakuacije ozlijeđenih i civila iz Mariupolja jer „je situacija svakog dana sve tužnija“. „Predsjednik Erdogan izrazio je spremnost pružiti svu pomoć koju može u pregovaračkom procesu i svu potrebnu podršku, uključujući posredovanje“, priopćila je službena Ankara. Ukrajinski pregovarači krajem prošlog mjeseca objavili su da je Kijev predložio neutralni status u zamjenu za sigurnosna jamstva, što znači da se Ukrajina ne bi pridruživala vojnim savezima ili bila domaćin vojnih baza. Erdogan je u nedjelju rekao kako se Turska u načelu slaže s tim prijedlogom. Zelenski je dan ranije kazao kako Ukrajina želi da jedan od jamaca sigurnosti budu Sjedinjene Države. 12:47 - Iz Mariupolja se pokušava uspostaviti još jedan humanitarni koridor za žene, djecu i starce. Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da je bjeg planiran od 12 po lokalnom vremenu i kako bi evakuirani trebali biti odvedeni u smjeru Zaporožja. Napori za uspostavom koridora u subotu nisu uspjeli, a obje strane optužuju se međusobno za kršenje sporazuma. Vereščuk je upozorila civile da budu "pažljivi i budni", jer bi Rusi mogli planirati drugi, paralelni koridor prema ruskom teritoriju. 12:10 - Rijeke ljudi slijevale su se jutros, već od 9 h, prema križevačkoj grkokatoličkoj Katedrali. Živopisna, tužno radosna povorka. Tužna jer to su ljudi koji veliki blagdan Uskrsa, po prvi put slave van svoga doma i svoje zemlje uopće, radosna jer su među svojim sunarodnjacima. Ukrajinci izbjegli u Hrvatsku došli su u Križevce na svetu misu i druženje. Misu je u dupkom punoj crkvi, a mnogi su od vjernika zbog gužve ostali i van Katedrale, po bizantsko-slavenskom obredu služio mons. Milan Stipić, biskup Križevačke eparhije. Opširnije pročitajte OVDJE. 11:49 - Skromnija slavlja Uskrsa u nedjelju se održavaju diljem Ukrajine, točno dva mjeseca od početka ruske invazije. Ukrajinske vlasti u subotu su pozvale vjernike da mise prate online i da poštuju noćni policijski sat. Sergej Gajdaj, guverner istočne regije Luhansk, rekao je u nedjelju da je u ratu uništeno sedam tamošnjih crkvi. U mirnim vremenima ukrajinske crkve su bile pune u vrijeme noćnog i jutarnjeg bogoslužja, no ove godine crkve su pozvane da ne okupljaju puno ljudi zbog zabrinutosti da bi mogle postati meta projektila, piše agencija France Presse. Od početka rata u Ukrajini je ubijeno najmanje 213 djece, uključujući tromjesečnu bebu koja je stradala u raketnom napadu na Odesu, objavili su lokalni dužnosnici. Na prvoj liniji u istočnom gradu Limanu vojnici su svoj uobičajeni domoljubni pozdrav „Slava Ukrajini“ zamijenili s „Krist je uskrsnuo“. U maloj crkvi tog grada pedesetak civila okupilo se u zoru usprkos opasnosti od napada. Tijekom pjevanja psalama u daljini se čula artiljerijska paljba dviju strana. „Ako donesemo krive odluke tama će nas uništiti, kao što nas tama uništava tijekom ovog rata“, rekao je svećenik na misi kojoj je prisustvovalo i deset vojnika i policajaca u uniformi. „Zahvalni smo na humanitarnoj pomoći i zajednici koja brine za izbjegle“, dodao je. U relativnoj sigurnosti Lavova na zapadu zemlje, muž i žena u svojoj najboljoj odjeći zakoračili su u prepunu crkvu, držeći tradicionalnu košaru za doručak prekrivenu izvezenom tkaninom za svećenički blagoslov. Ispred crkve 27-godišnja Julija slušala je misu iz dvorišta s prijateljicom. "To je praznik koji spaja obitelj. Sada imamo rat, a posebno je važno slijediti našu tradiciju", rekla je odjevena u dugi crni kaput. Na drugom kraju zemlje, na bojištu u istočnom gradu Severodonecku ukrajinske snage čekale su skromne zalihe ispod mosta nakon što su ih noću gađale ruske snage minobacačkim granatama. Uz boce vode i koka-kole, kalašnjikove i žitne pločice, dočekala su ih tri velika uskršnja kruha prelivena glazurom i posuta raznobojnim šećernim kuglicama, koje im je donio zapovjednik. 11:43 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je povodom pravoslavnog Uskrsa poručio kako nikakvo „zlo“ neće uništiti Ukrajinu te se pomolio da Bog djeci vrati sreću, a ožalošćenim majkama donese utjehu. U videoporuci snimljenoj u jednoj od najpoznatijih ukrajinskih znamenitosti, tisuću godina staroj katedrali Svete Sofije u Kijevu, Zelenski je rekao da će Ukrajina pobijediti tamu koju joj je donio rat. „Danas i dalje vjerujemo u novu pobjedu Ukrajine i uvjereni smo da nas horda zla neće uništiti“, rekao je ukrajinski predsjednik, a prenosi Reuters. Njegov savjetnik Mihailo Podoljak u nedjelju je objavio da ruske snage i dalje bez prestanka granatiraju Mariupolj, pa je pozvao Moskvu da pristane na „istinsko uskršnje primirje“. „Rusija bez prestanka napada Azovstalj u Mariupolju. Mjesto gdje su naši civili i vojska bombardirano je iz zraka i artiljerijom“, napisao je Podoljak na Twitteru. Pozvao je Rusiju i da „razmisli o ostacima svojeg ugleda“, o omogućavanju humanitarnog koridora i o posebnom krugu pregovora o razmjeni civila i vojnika. 11:35 - Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price kazao je kako Ukrajinci upravo pobjeđuju u bici za Ukrajinu i kak oga to ne čudi jer se bore odlučno i uporno - 's golemim količinama sigurnosne pomoći koju pružaju Sjedinjene Države i nekih 30-ak zemalja iz cijelog svijeta'. 'Ovo će biti pobjeda Ukrajine. Bit će to strateški poraz Rusije, uvjereni smo u to. Jučer smo najavili još jednu tranšu sigurnosne pomoći, u obliku 800 milijuna dolara. Pružamo im upravo ono što im treba za ovu novu vrstu bitke u Donbasu i na jugu. Uvjereni smo da će uz našu kontinuiranu podršku, uz odlučnost i upornost koju su pokazali naši ukrajinski partneri, oni otamo izaći kao pobjednici.' 11:08 - Ukrajinski pregovarač Mihail Podoljak pozvao je Moskvu da pristane na "pravo uskrsno primirje" u nedjelju. “Rusija neprestano napada mariupoljski Azovstal. Mjesto na kojem se nalaze naši civili i vojnici ovijeno je teškim zračnim bombama, topničkom vatrom i intenzivnom koncentracijom snaga i opreme za napad”, naveo je Podoljak na Twitteru. Pozvao je Rusiju da odmah otvori humanitarni koridor za civile i dogovori "posebnu rundu pregovora" kako bi se olakšala razmjena vojske i civila. 10:37 - Kyiv Independent objavio je analizu vojnih gubitaka Rusije od 24. travnja, na temelju podataka Oružanih snaga Ukrajine. Ove brojke nije moguće provjeriti. 10:06 - Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej, duhovni poglavar pravoslavnih kršćana, pozvao je u noći na nedjelju na otvaranje humanitarnih koridora u Ukrajini, gdje se "odvija neopisiva ljudska tragedija". Bartolomej, koji je ranije pozivao na okončanje rata u Ukrajini, rekao je da se nada da će ovogodišnji Uskrs biti "poticaj da se otvore humanitarni koridori, slobodni prolaz do zaista sigurnih područja za tisuće ljudi opkoljenih u Mariupolju". "Isto se odnosi i na sve druge pokrajine u Ukrajini, gdje se odvija neopisiva ljudska tragedija... Još jednom pozivamo na neposredno okončanje bratoubilačkog rata, koji, poput svakog rata, potkopava ljudsko dostojanstvo", rekao je Bartolomej nakon uskršnje liturgije u Istanbulu, gdje mu je sjedište. Poglavar Ruske pravoslavne crkve, čija je podrška za "posebnu vojnu operaciju" Moskve u Ukrajini šokirala mnoge kršćane, u subotu je rekao da se nada da će rat uskoro završiti, no ponovno ga nije osudio. 09:26 - Rusija je rasporedila pokretne raketne bacače Iskander-M na bojnom polju unutar 60 km od ukrajinske granice, priopćio je u nedjelju Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga. premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login UŽIVO: RAT U UKRAJINI Dosad najjača američka delegacija stigla u Kijev; Ukrajina: ‘Obrana Mariupolja past će svaki čas‘ Ključne događaje 60. dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu Piše:Jutarnji.hr; HinaObjavljeno: 24. travanj 2022. 06:53 <p>Prizor iz Azovstala</p> Prizor iz Azovstala Handout/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Ključni događaji: - Uživo pratimo 60. dan ruske invazije na Ukrajinu - Američki državni tajnik Antony Blinken i američki ministar obrane Lloyd Austin doputovali su u Kijev - Ukrajina Rusiji predlaže pregovore za Azovstal - Putin na uskrsnoj misi u Moskvi - Zelenski: Ubili su bebu od tri mjeseca. Oni su naprosto gadovi, nemam drugu riječ za njih NOVO 0:00 - Američki državni tajnik Antony Blinken i američki ministar obrane Lloyd Austin doputovali su u Kijev i razgovaraju s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, objavio je u nedjelju kasno navečer na društvenoj mreži Zelenskijev savjetnik. "Amerikanci su danas u Kijevu. U ovom trenutku razgovaraju s predsjednikom", izjavio je u nedjelju navečer na YouTubeu Oleksij Arestovič. Kako prenosi agencija France Presse ovo je prvi sastanak Zelenskog i predstavnika američke administracije u Ukrajini otkako je na tu zemlju počela ruska invazija 24. veljače. "Prijateljstvo i suradnja između Ukrajine i Sjedinjenih Država snažniji su nego ikada prije", objavio je na Twitteru predsjednik Zelenski bez drugih pojedinosti. Ukrajina želi da Sjedinjene Države budu jedan od jamaca sigurnosti i zaštite Ukrajine od budući prijetnji, rekao je Zelenski u subotu najavljujući dolazak američkih dužnosnika. Od Sjedinjenih Država vlada u Kijevu očekuje konkretne rezultate, uključivo sporazum o isporuci više oružja. Arestovič je ponovio na YouTubeu želju Kijeva da "mu se isporuči ofenzivno oružje". "Sve dok ne budemo spremni za protunapad, svakog dana događat će se 'nove Buče'", poručio je aludirajući na grad blizu Kijeva u kojem je pronađeno više od 400 ubijenih civila nakon ruskog povlačenja u ožujku. "Američki predstavnici ne bi dolazili ovamo da nisu spremni dati oružje", ocijenio je. Arestovič je u nedjelju navečer upozorio da "će obrambene linije" svaki čas pasti u Mariupolju koji su ruske snage osvojile s izuzetkom posljednjeg uporišta u kompleksu metalurškog kombinata Azovstalj gdje se u bunkerima kriju posljednji branitelji grada, ali s njima i civili. Ukrajinski predsjednik također želi da Sjedinjene Države razgovaraju s Njemačkom i utječu na nju kako bi isporučila Ukrajini oružje. 21:15 - Ukrajina je predložila Rusiji pregovore blizu golemog metalurškog kompleksa Azovstalj u Mariupolju, posljednjem uporištu ukrajinskih branitelja i civila u lučkome gradu koji je uglavnom pod ruskim nadzorom, objavilo je u nedjelju ukrajinsko predsjedništvo. "Pozvali smo Ruse da održimo poseban krug pregovora uz sami kompleks Azovstalj", izjavio je na brifingu savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "Čekamo odgovor" ruskog izaslanstva, rekao je Oleksij Arestovič. Ranije u nedjelju, drugi savjetnik ukrajinskog predsjednika, Mihajlo Podoljak podsjetio je na Twitteru da Kijev traži "primirje" u Mariupolju na pravoslavni Uskrs koji se slavi u nedjelju, "trenutačni humanitarni koridor za civile" koji su ostali u tome lučkom gradu i "dogovor o posebnim pregovorima o razmjeni vojnih zarobljenika". Golema tvornica Azovstalj je simbol koji svjedoči o žestini borba između ukrajinske i ruske vojske u Mariupolju koji od početka ožujka razaraju ruske snage, a danas je gotovo potpuno sravnjen sa zemljom. Ukrajinski branitelji još pružaju otpor iz tvornice, nemaju hrane ni streljiva, a s njima je "oko tisuću civila, žena i djece" te "stotine ranjenika", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Njegov ruski kolega Vladimir Putin tražio je pak predaju preostalih branitelja grada, pozivajući svoju vojsku da drži pod opsadom "tu zonu tako da ni muha ne može proći". Pregovori Kijeva i Moskve o rješavanju sukoba "u zastoju" su, rekao je u petak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, pošto zadnji razgovori održani putem video veze nisu dali nikakva opipljivog rezultata. Prošlog tjedna je Kijev ocijenio da su pregovori s Moskvom "iznimno teški". 18:47 - Djelovanje ruskog veleposlanstva u Washingtonu je uspješno blokirano od strane SAD-a, kazao je veleposlanik Anatolij Antonov, pišu ruski mediji. - Veleposlanstvo je pod blokadom američkih vlasti. Bank of America je zatvorila račune naših generalnih konzulata u Houstonu i New Yorku, kazao je Antonov. Dodao je da osoblje dobiva prijetnje telefonom i mailom, a neko vrijeme je bio blokiran čak i izlaz iz zgrade zbog velikih prosvjeda. Bilo je slučajeva vandalizma, a zgradu se zasipalo kantama boje. 16:20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju da je s turskim kolegom Tayyipom Erdoganom razgovarao o potrebi brze evakuacije civila iz opkoljenog Mariupolja. On je rekao da se čuo s Erdoganom uoči razgovora turskog čelnika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Zelenskij i Erdogan razgovarali su o evakuaciji iz Mariupolja, uključujući opkoljenu tvornicu Azovstalj. „Naglasio sam potrebu brze evakuacije civila iz Mariupolja, uključujući Azovstalj, kao i brzu razmjenu blokiranih trupa“, napisao je Zelenski na Twitteru. NATO članica Turska dijeli morsku granicu s Ukrajinom i Rusijom te je u dobrim odnosima s obje države. Ankara je podržala Ukrajinu, no nije uvela sankcije Moskvi. Tursko predsjedništvo objavilo je da se Erdogan tijekom razgovora složio sa Zelenskijem o potrebi evakuacije ozlijeđenih i civila iz Mariupolja jer „je situacija svakog dana sve tužnija“. „Predsjednik Erdogan izrazio je spremnost pružiti svu pomoć koju može u pregovaračkom procesu i svu potrebnu podršku, uključujući posredovanje“, priopćila je službena Ankara. Ukrajinski pregovarači krajem prošlog mjeseca objavili su da je Kijev predložio neutralni status u zamjenu za sigurnosna jamstva, što znači da se Ukrajina ne bi pridruživala vojnim savezima ili bila domaćin vojnih baza. Erdogan je u nedjelju rekao kako se Turska u načelu slaže s tim prijedlogom. Zelenski je dan ranije kazao kako Ukrajina želi da jedan od jamaca sigurnosti budu Sjedinjene Države. 12:47 - Iz Mariupolja se pokušava uspostaviti još jedan humanitarni koridor za žene, djecu i starce. Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da je bjeg planiran od 12 po lokalnom vremenu i kako bi evakuirani trebali biti odvedeni u smjeru Zaporožja. Napori za uspostavom koridora u subotu nisu uspjeli, a obje strane optužuju se međusobno za kršenje sporazuma. Vereščuk je upozorila civile da budu "pažljivi i budni", jer bi Rusi mogli planirati drugi, paralelni koridor prema ruskom teritoriju. 12:10 - Rijeke ljudi slijevale su se jutros, već od 9 h, prema križevačkoj grkokatoličkoj Katedrali. Živopisna, tužno radosna povorka. Tužna jer to su ljudi koji veliki blagdan Uskrsa, po prvi put slave van svoga doma i svoje zemlje uopće, radosna jer su među svojim sunarodnjacima. Ukrajinci izbjegli u Hrvatsku došli su u Križevce na svetu misu i druženje. Misu je u dupkom punoj crkvi, a mnogi su od vjernika zbog gužve ostali i van Katedrale, po bizantsko-slavenskom obredu služio mons. Milan Stipić, biskup Križevačke eparhije. Opširnije pročitajte OVDJE. 11:49 - Skromnija slavlja Uskrsa u nedjelju se održavaju diljem Ukrajine, točno dva mjeseca od početka ruske invazije. Ukrajinske vlasti u subotu su pozvale vjernike da mise prate online i da poštuju noćni policijski sat. Sergej Gajdaj, guverner istočne regije Luhansk, rekao je u nedjelju da je u ratu uništeno sedam tamošnjih crkvi. U mirnim vremenima ukrajinske crkve su bile pune u vrijeme noćnog i jutarnjeg bogoslužja, no ove godine crkve su pozvane da ne okupljaju puno ljudi zbog zabrinutosti da bi mogle postati meta projektila, piše agencija France Presse. Od početka rata u Ukrajini je ubijeno najmanje 213 djece, uključujući tromjesečnu bebu koja je stradala u raketnom napadu na Odesu, objavili su lokalni dužnosnici. Na prvoj liniji u istočnom gradu Limanu vojnici su svoj uobičajeni domoljubni pozdrav „Slava Ukrajini“ zamijenili s „Krist je uskrsnuo“. U maloj crkvi tog grada pedesetak civila okupilo se u zoru usprkos opasnosti od napada. Tijekom pjevanja psalama u daljini se čula artiljerijska paljba dviju strana. „Ako donesemo krive odluke tama će nas uništiti, kao što nas tama uništava tijekom ovog rata“, rekao je svećenik na misi kojoj je prisustvovalo i deset vojnika i policajaca u uniformi. „Zahvalni smo na humanitarnoj pomoći i zajednici koja brine za izbjegle“, dodao je. U relativnoj sigurnosti Lavova na zapadu zemlje, muž i žena u svojoj najboljoj odjeći zakoračili su u prepunu crkvu, držeći tradicionalnu košaru za doručak prekrivenu izvezenom tkaninom za svećenički blagoslov. Ispred crkve 27-godišnja Julija slušala je misu iz dvorišta s prijateljicom. "To je praznik koji spaja obitelj. Sada imamo rat, a posebno je važno slijediti našu tradiciju", rekla je odjevena u dugi crni kaput. Na drugom kraju zemlje, na bojištu u istočnom gradu Severodonecku ukrajinske snage čekale su skromne zalihe ispod mosta nakon što su ih noću gađale ruske snage minobacačkim granatama. Uz boce vode i koka-kole, kalašnjikove i žitne pločice, dočekala su ih tri velika uskršnja kruha prelivena glazurom i posuta raznobojnim šećernim kuglicama, koje im je donio zapovjednik. 11:43 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je povodom pravoslavnog Uskrsa poručio kako nikakvo „zlo“ neće uništiti Ukrajinu te se pomolio da Bog djeci vrati sreću, a ožalošćenim majkama donese utjehu. U videoporuci snimljenoj u jednoj od najpoznatijih ukrajinskih znamenitosti, tisuću godina staroj katedrali Svete Sofije u Kijevu, Zelenski je rekao da će Ukrajina pobijediti tamu koju joj je donio rat. „Danas i dalje vjerujemo u novu pobjedu Ukrajine i uvjereni smo da nas horda zla neće uništiti“, rekao je ukrajinski predsjednik, a prenosi Reuters. Njegov savjetnik Mihailo Podoljak u nedjelju je objavio da ruske snage i dalje bez prestanka granatiraju Mariupolj, pa je pozvao Moskvu da pristane na „istinsko uskršnje primirje“. „Rusija bez prestanka napada Azovstalj u Mariupolju. Mjesto gdje su naši civili i vojska bombardirano je iz zraka i artiljerijom“, napisao je Podoljak na Twitteru. Pozvao je Rusiju i da „razmisli o ostacima svojeg ugleda“, o omogućavanju humanitarnog koridora i o posebnom krugu pregovora o razmjeni civila i vojnika. 11:35 - Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price kazao je kako Ukrajinci upravo pobjeđuju u bici za Ukrajinu i kak oga to ne čudi jer se bore odlučno i uporno - 's golemim količinama sigurnosne pomoći koju pružaju Sjedinjene Države i nekih 30-ak zemalja iz cijelog svijeta'. 'Ovo će biti pobjeda Ukrajine. Bit će to strateški poraz Rusije, uvjereni smo u to. Jučer smo najavili još jednu tranšu sigurnosne pomoći, u obliku 800 milijuna dolara. Pružamo im upravo ono što im treba za ovu novu vrstu bitke u Donbasu i na jugu. Uvjereni smo da će uz našu kontinuiranu podršku, uz odlučnost i upornost koju su pokazali naši ukrajinski partneri, oni otamo izaći kao pobjednici.' 11:08 - Ukrajinski pregovarač Mihail Podoljak pozvao je Moskvu da pristane na "pravo uskrsno primirje" u nedjelju. “Rusija neprestano napada mariupoljski Azovstal. Mjesto na kojem se nalaze naši civili i vojnici ovijeno je teškim zračnim bombama, topničkom vatrom i intenzivnom koncentracijom snaga i opreme za napad”, naveo je Podoljak na Twitteru. Pozvao je Rusiju da odmah otvori humanitarni koridor za civile i dogovori "posebnu rundu pregovora" kako bi se olakšala razmjena vojske i civila. 10:37 - Kyiv Independent objavio je analizu vojnih gubitaka Rusije od 24. travnja, na temelju podataka Oružanih snaga Ukrajine. Ove brojke nije moguće provjeriti. 10:06 - Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej, duhovni poglavar pravoslavnih kršćana, pozvao je u noći na nedjelju na otvaranje humanitarnih koridora u Ukrajini, gdje se "odvija neopisiva ljudska tragedija". Bartolomej, koji je ranije pozivao na okončanje rata u Ukrajini, rekao je da se nada da će ovogodišnji Uskrs biti "poticaj da se otvore humanitarni koridori, slobodni prolaz do zaista sigurnih područja za tisuće ljudi opkoljenih u Mariupolju". "Isto se odnosi i na sve druge pokrajine u Ukrajini, gdje se odvija neopisiva ljudska tragedija... Još jednom pozivamo na neposredno okončanje bratoubilačkog rata, koji, poput svakog rata, potkopava ljudsko dostojanstvo", rekao je Bartolomej nakon uskršnje liturgije u Istanbulu, gdje mu je sjedište. Poglavar Ruske pravoslavne crkve, čija je podrška za "posebnu vojnu operaciju" Moskve u Ukrajini šokirala mnoge kršćane, u subotu je rekao da se nada da će rat uskoro završiti, no ponovno ga nije osudio. 09:26 - Rusija je rasporedila pokretne raketne bacače Iskander-M na bojnom polju unutar 60 km od ukrajinske granice, priopćio je u nedjelju Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga. premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login UŽIVO: RAT U UKRAJINI Dosad najjača američka delegacija stigla u Kijev; Ukrajina: ‘Obrana Mariupolja past će svaki čas‘ Ključne događaje 60. dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu Piše:Jutarnji.hr; HinaObjavljeno: 24. travanj 2022. 06:53 <p>Prizor iz Azovstala</p> Prizor iz Azovstala Handout/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Ključni događaji: - Uživo pratimo 60. dan ruske invazije na Ukrajinu - Američki državni tajnik Antony Blinken i američki ministar obrane Lloyd Austin doputovali su u Kijev - Ukrajina Rusiji predlaže pregovore za Azovstal - Putin na uskrsnoj misi u Moskvi - Zelenski: Ubili su bebu od tri mjeseca. Oni su naprosto gadovi, nemam drugu riječ za njih NOVO 0:00 - Američki državni tajnik Antony Blinken i američki ministar obrane Lloyd Austin doputovali su u Kijev i razgovaraju s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, objavio je u nedjelju kasno navečer na društvenoj mreži Zelenskijev savjetnik. "Amerikanci su danas u Kijevu. U ovom trenutku razgovaraju s predsjednikom", izjavio je u nedjelju navečer na YouTubeu Oleksij Arestovič. Kako prenosi agencija France Presse ovo je prvi sastanak Zelenskog i predstavnika američke administracije u Ukrajini otkako je na tu zemlju počela ruska invazija 24. veljače. "Prijateljstvo i suradnja između Ukrajine i Sjedinjenih Država snažniji su nego ikada prije", objavio je na Twitteru predsjednik Zelenski bez drugih pojedinosti. Ukrajina želi da Sjedinjene Države budu jedan od jamaca sigurnosti i zaštite Ukrajine od budući prijetnji, rekao je Zelenski u subotu najavljujući dolazak američkih dužnosnika. Od Sjedinjenih Država vlada u Kijevu očekuje konkretne rezultate, uključivo sporazum o isporuci više oružja. Arestovič je ponovio na YouTubeu želju Kijeva da "mu se isporuči ofenzivno oružje". "Sve dok ne budemo spremni za protunapad, svakog dana događat će se 'nove Buče'", poručio je aludirajući na grad blizu Kijeva u kojem je pronađeno više od 400 ubijenih civila nakon ruskog povlačenja u ožujku. "Američki predstavnici ne bi dolazili ovamo da nisu spremni dati oružje", ocijenio je. Arestovič je u nedjelju navečer upozorio da "će obrambene linije" svaki čas pasti u Mariupolju koji su ruske snage osvojile s izuzetkom posljednjeg uporišta u kompleksu metalurškog kombinata Azovstalj gdje se u bunkerima kriju posljednji branitelji grada, ali s njima i civili. Ukrajinski predsjednik također želi da Sjedinjene Države razgovaraju s Njemačkom i utječu na nju kako bi isporučila Ukrajini oružje. 21:15 - Ukrajina je predložila Rusiji pregovore blizu golemog metalurškog kompleksa Azovstalj u Mariupolju, posljednjem uporištu ukrajinskih branitelja i civila u lučkome gradu koji je uglavnom pod ruskim nadzorom, objavilo je u nedjelju ukrajinsko predsjedništvo. "Pozvali smo Ruse da održimo poseban krug pregovora uz sami kompleks Azovstalj", izjavio je na brifingu savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "Čekamo odgovor" ruskog izaslanstva, rekao je Oleksij Arestovič. Ranije u nedjelju, drugi savjetnik ukrajinskog predsjednika, Mihajlo Podoljak podsjetio je na Twitteru da Kijev traži "primirje" u Mariupolju na pravoslavni Uskrs koji se slavi u nedjelju, "trenutačni humanitarni koridor za civile" koji su ostali u tome lučkom gradu i "dogovor o posebnim pregovorima o razmjeni vojnih zarobljenika". Golema tvornica Azovstalj je simbol koji svjedoči o žestini borba između ukrajinske i ruske vojske u Mariupolju koji od početka ožujka razaraju ruske snage, a danas je gotovo potpuno sravnjen sa zemljom. Ukrajinski branitelji još pružaju otpor iz tvornice, nemaju hrane ni streljiva, a s njima je "oko tisuću civila, žena i djece" te "stotine ranjenika", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Njegov ruski kolega Vladimir Putin tražio je pak predaju preostalih branitelja grada, pozivajući svoju vojsku da drži pod opsadom "tu zonu tako da ni muha ne može proći". Pregovori Kijeva i Moskve o rješavanju sukoba "u zastoju" su, rekao je u petak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, pošto zadnji razgovori održani putem video veze nisu dali nikakva opipljivog rezultata. Prošlog tjedna je Kijev ocijenio da su pregovori s Moskvom "iznimno teški". 18:47 - Djelovanje ruskog veleposlanstva u Washingtonu je uspješno blokirano od strane SAD-a, kazao je veleposlanik Anatolij Antonov, pišu ruski mediji. - Veleposlanstvo je pod blokadom američkih vlasti. Bank of America je zatvorila račune naših generalnih konzulata u Houstonu i New Yorku, kazao je Antonov. Dodao je da osoblje dobiva prijetnje telefonom i mailom, a neko vrijeme je bio blokiran čak i izlaz iz zgrade zbog velikih prosvjeda. Bilo je slučajeva vandalizma, a zgradu se zasipalo kantama boje. 16:20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju da je s turskim kolegom Tayyipom Erdoganom razgovarao o potrebi brze evakuacije civila iz opkoljenog Mariupolja. On je rekao da se čuo s Erdoganom uoči razgovora turskog čelnika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Zelenskij i Erdogan razgovarali su o evakuaciji iz Mariupolja, uključujući opkoljenu tvornicu Azovstalj. „Naglasio sam potrebu brze evakuacije civila iz Mariupolja, uključujući Azovstalj, kao i brzu razmjenu blokiranih trupa“, napisao je Zelenski na Twitteru. NATO članica Turska dijeli morsku granicu s Ukrajinom i Rusijom te je u dobrim odnosima s obje države. Ankara je podržala Ukrajinu, no nije uvela sankcije Moskvi. Tursko predsjedništvo objavilo je da se Erdogan tijekom razgovora složio sa Zelenskijem o potrebi evakuacije ozlijeđenih i civila iz Mariupolja jer „je situacija svakog dana sve tužnija“. „Predsjednik Erdogan izrazio je spremnost pružiti svu pomoć koju može u pregovaračkom procesu i svu potrebnu podršku, uključujući posredovanje“, priopćila je službena Ankara. Ukrajinski pregovarači krajem prošlog mjeseca objavili su da je Kijev predložio neutralni status u zamjenu za sigurnosna jamstva, što znači da se Ukrajina ne bi pridruživala vojnim savezima ili bila domaćin vojnih baza. Erdogan je u nedjelju rekao kako se Turska u načelu slaže s tim prijedlogom. Zelenski je dan ranije kazao kako Ukrajina želi da jedan od jamaca sigurnosti budu Sjedinjene Države. 12:47 - Iz Mariupolja se pokušava uspostaviti još jedan humanitarni koridor za žene, djecu i starce. Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da je bjeg planiran od 12 po lokalnom vremenu i kako bi evakuirani trebali biti odvedeni u smjeru Zaporožja. Napori za uspostavom koridora u subotu nisu uspjeli, a obje strane optužuju se međusobno za kršenje sporazuma. Vereščuk je upozorila civile da budu "pažljivi i budni", jer bi Rusi mogli planirati drugi, paralelni koridor prema ruskom teritoriju. 12:10 - Rijeke ljudi slijevale su se jutros, već od 9 h, prema križevačkoj grkokatoličkoj Katedrali. Živopisna, tužno radosna povorka. Tužna jer to su ljudi koji veliki blagdan Uskrsa, po prvi put slave van svoga doma i svoje zemlje uopće, radosna jer su među svojim sunarodnjacima. Ukrajinci izbjegli u Hrvatsku došli su u Križevce na svetu misu i druženje. Misu je u dupkom punoj crkvi, a mnogi su od vjernika zbog gužve ostali i van Katedrale, po bizantsko-slavenskom obredu služio mons. Milan Stipić, biskup Križevačke eparhije. Opširnije pročitajte OVDJE. 11:49 - Skromnija slavlja Uskrsa u nedjelju se održavaju diljem Ukrajine, točno dva mjeseca od početka ruske invazije. Ukrajinske vlasti u subotu su pozvale vjernike da mise prate online i da poštuju noćni policijski sat. Sergej Gajdaj, guverner istočne regije Luhansk, rekao je u nedjelju da je u ratu uništeno sedam tamošnjih crkvi. U mirnim vremenima ukrajinske crkve su bile pune u vrijeme noćnog i jutarnjeg bogoslužja, no ove godine crkve su pozvane da ne okupljaju puno ljudi zbog zabrinutosti da bi mogle postati meta projektila, piše agencija France Presse. Od početka rata u Ukrajini je ubijeno najmanje 213 djece, uključujući tromjesečnu bebu koja je stradala u raketnom napadu na Odesu, objavili su lokalni dužnosnici. Na prvoj liniji u istočnom gradu Limanu vojnici su svoj uobičajeni domoljubni pozdrav „Slava Ukrajini“ zamijenili s „Krist je uskrsnuo“. U maloj crkvi tog grada pedesetak civila okupilo se u zoru usprkos opasnosti od napada. Tijekom pjevanja psalama u daljini se čula artiljerijska paljba dviju strana. „Ako donesemo krive odluke tama će nas uništiti, kao što nas tama uništava tijekom ovog rata“, rekao je svećenik na misi kojoj je prisustvovalo i deset vojnika i policajaca u uniformi. „Zahvalni smo na humanitarnoj pomoći i zajednici koja brine za izbjegle“, dodao je. U relativnoj sigurnosti Lavova na zapadu zemlje, muž i žena u svojoj najboljoj odjeći zakoračili su u prepunu crkvu, držeći tradicionalnu košaru za doručak prekrivenu izvezenom tkaninom za svećenički blagoslov. Ispred crkve 27-godišnja Julija slušala je misu iz dvorišta s prijateljicom. "To je praznik koji spaja obitelj. Sada imamo rat, a posebno je važno slijediti našu tradiciju", rekla je odjevena u dugi crni kaput. Na drugom kraju zemlje, na bojištu u istočnom gradu Severodonecku ukrajinske snage čekale su skromne zalihe ispod mosta nakon što su ih noću gađale ruske snage minobacačkim granatama. Uz boce vode i koka-kole, kalašnjikove i žitne pločice, dočekala su ih tri velika uskršnja kruha prelivena glazurom i posuta raznobojnim šećernim kuglicama, koje im je donio zapovjednik. 11:43 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je povodom pravoslavnog Uskrsa poručio kako nikakvo „zlo“ neće uništiti Ukrajinu te se pomolio da Bog djeci vrati sreću, a ožalošćenim majkama donese utjehu. U videoporuci snimljenoj u jednoj od najpoznatijih ukrajinskih znamenitosti, tisuću godina staroj katedrali Svete Sofije u Kijevu, Zelenski je rekao da će Ukrajina pobijediti tamu koju joj je donio rat. „Danas i dalje vjerujemo u novu pobjedu Ukrajine i uvjereni smo da nas horda zla neće uništiti“, rekao je ukrajinski predsjednik, a prenosi Reuters. Njegov savjetnik Mihailo Podoljak u nedjelju je objavio da ruske snage i dalje bez prestanka granatiraju Mariupolj, pa je pozvao Moskvu da pristane na „istinsko uskršnje primirje“. „Rusija bez prestanka napada Azovstalj u Mariupolju. Mjesto gdje su naši civili i vojska bombardirano je iz zraka i artiljerijom“, napisao je Podoljak na Twitteru. Pozvao je Rusiju i da „razmisli o ostacima svojeg ugleda“, o omogućavanju humanitarnog koridora i o posebnom krugu pregovora o razmjeni civila i vojnika. 11:35 - Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price kazao je kako Ukrajinci upravo pobjeđuju u bici za Ukrajinu i kak oga to ne čudi jer se bore odlučno i uporno - 's golemim količinama sigurnosne pomoći koju pružaju Sjedinjene Države i nekih 30-ak zemalja iz cijelog svijeta'. 'Ovo će biti pobjeda Ukrajine. Bit će to strateški poraz Rusije, uvjereni smo u to. Jučer smo najavili još jednu tranšu sigurnosne pomoći, u obliku 800 milijuna dolara. Pružamo im upravo ono što im treba za ovu novu vrstu bitke u Donbasu i na jugu. Uvjereni smo da će uz našu kontinuiranu podršku, uz odlučnost i upornost koju su pokazali naši ukrajinski partneri, oni otamo izaći kao pobjednici.' 11:08 - Ukrajinski pregovarač Mihail Podoljak pozvao je Moskvu da pristane na "pravo uskrsno primirje" u nedjelju. “Rusija neprestano napada mariupoljski Azovstal. Mjesto na kojem se nalaze naši civili i vojnici ovijeno je teškim zračnim bombama, topničkom vatrom i intenzivnom koncentracijom snaga i opreme za napad”, naveo je Podoljak na Twitteru. Pozvao je Rusiju da odmah otvori humanitarni koridor za civile i dogovori "posebnu rundu pregovora" kako bi se olakšala razmjena vojske i civila. 10:37 - Kyiv Independent objavio je analizu vojnih gubitaka Rusije od 24. travnja, na temelju podataka Oružanih snaga Ukrajine. Ove brojke nije moguće provjeriti. 10:06 - Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej, duhovni poglavar pravoslavnih kršćana, pozvao je u noći na nedjelju na otvaranje humanitarnih koridora u Ukrajini, gdje se "odvija neopisiva ljudska tragedija". Bartolomej, koji je ranije pozivao na okončanje rata u Ukrajini, rekao je da se nada da će ovogodišnji Uskrs biti "poticaj da se otvore humanitarni koridori, slobodni prolaz do zaista sigurnih područja za tisuće ljudi opkoljenih u Mariupolju". "Isto se odnosi i na sve druge pokrajine u Ukrajini, gdje se odvija neopisiva ljudska tragedija... Još jednom pozivamo na neposredno okončanje bratoubilačkog rata, koji, poput svakog rata, potkopava ljudsko dostojanstvo", rekao je Bartolomej nakon uskršnje liturgije u Istanbulu, gdje mu je sjedište. Poglavar Ruske pravoslavne crkve, čija je podrška za "posebnu vojnu operaciju" Moskve u Ukrajini šokirala mnoge kršćane, u subotu je rekao da se nada da će rat uskoro završiti, no ponovno ga nije osudio. 09:26 - Rusija je rasporedila pokretne raketne bacače Iskander-M na bojnom polju unutar 60 km od ukrajinske granice, priopćio je u nedjelju Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga.