DRUŠVENI RAZVOJ RUSIIJE IZA JE SVJETSKOG STANDARDA

PROBELMI ZA PUTINA Kome će Rusi prodavati svoju naftu i plin? Kina i Indija neće ponoviti europsku grešku... ‘Mislim da obje zemlje nemaju nikakvog interesa zatvoriti svoje tržište za naftu s Bliskog istoka‘, kaže analitičar Fernando Ferreira Piše:Arthur Sullivan/Deutsche WelleObjavljeno: 11. travanj 2022. 22:13 Mada to nerado sluša, Rusija je po definiciji zapravo zemlja u razvoju: golemi dio njenih prihoda potječe od izvoza sirovina. A tu je na prvom mjestu izvoz nafte i plina - to čini čitavih 45% državnih prihoda Rusije, piše Deutsche Welle. A kod trgovine, pogotovo ako je unosna, se zaboravljaju ideološke razlike: i u doba komunizma je SSSR prodavao svoja fosilna goriva imućnoj zapadnoj Europi, a prodaja se kasnije još uvelike povećala. Prema američkom uredu za statistiku trgovine energentima EIA, Rusija je od svog ukupnog plasmana u europske države OECD-a 2021. izvezla 49% svoje nafte i derivata, plina čak skoro tri četvrtine. No invazija Ukrajine i zločini koji su počinjeni su Europljane podsjetile kako se Moskvi teško može vjerovati - i u trgovini. Europa je postala bolno svjesna svoje ovisnosti o ruskim energentima i čini sve što može da što prije nađe alternativu. Europska komisija planira da "znatno prije 2030." bude potpuno neovisna o uvozu iz Rusije. Ništa nije "bez problema" U strahu od hladnih radijatora, mnogi Europljani su uvjereni kako će Rusi "bez problema svoju naftu i plin prodati Kinezima". No energetski stručnjaci nipošto ne misle kako tu "nema problema". Ima ih zapravo čitav niz, piše Deutsche Welle. Točno je kako Rusija već sad 38% svoje izvezene nafte prodaje mušterijama Azije i najveći dio odlazi u Kinu. No i tako je Rusija za Kineze tek na drugom mjestu, na prvom je Saudijska Arabija. A neće proći bez (tržišne) borbe pokušaj Rusije da istisne Saudijce s kineskog tržišta: "Najzanimljivija dinamika koju ćemo promatrati na tržištu energentima će biti ruski pokušaj ugurati se u dugogodišnje trgovačke odnose Bliskog istoka i Istočne Azije", smatra Fernando Ferreira, geopolitički analitičar u savjetničkoj tvrtki Rapidan specijaliziranoj za energente. Drugi važan cilj Moskve će svakako biti drastično povećanje količine nafte koju prodaje Indiji. To je zemlja sa 1,38 milijardi stanovnika i treći je potrošač nafte na svijetu. Ona ima nešto vlastite nafte, ali većinu mora uvoziti. To čini najvećim dijelom iz Iraka, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, nafta iz Rusije čini tek 2% indijskog uvoza. Hoće, ali po kojoj cijeni? Indija je veoma svjesna svoje pozicije - to dobrim dijelom objašnjava kako ni ta zemlja nije osudila rusku invaziju Ukrajine, nego jednostavno čeka da dobije rusku naftu. Ali što jeftinije. To se nedavno i dogodilo: kako nam ukazuje Margarita Balmaceda iz Davisovog centra za istraživanje Rusije i Euroazije na sveučilištu Harvard, na tržištu su se pojavila velika pošiljka ruske nafte s otoka Sahalin koju je odbilo više kupaca - da bi na kraju završile u dvije rafinerije u Indiji. Možemo samo pretpostavljati koja je bila konačna cijena, ali čak i s nižom cijenom stručnjaci sumnjaju kako bi Kina i Indija mogle potpuno nadomjestiti Europu kao kupca. Ferreira nas podsjeća kako se trgovački odnosi stvaraju desetljećima, a ni Kina ni Indija neće počiniti grešku i postati previše ovisne o nafti iz Rusije: "Mislim da obje zemlje nemaju nikakvog interesa zatvoriti svoje tržište za naftu s Bliskog istoka samo da bi kupovale kod Rusa." Onda je tu za Ruse još jedan problem: zapadna tehnologija. Nafta je izuzetno agresivna tekućina, tako da i za njen transport, a pogotovo za vađenje trebaju materijali i tehnologija koju je do sad dobivala sa Zapada. "Rusiji će biti veoma teško ostati na ovoj razini eksploatacije bez pristupa zapadnoj tehnici", smatra energetski stručnjak.