SVAKI OSNOVNOŠKOLAC DANAS ZNADE -KAD BI BOG POSTOJAO NA NEBU- DA NEBI PRAVIO TAKAV SVINJAC NA ZEMLJI

Jutarnji list login NEGATIVAN TREND Je li Njemačka prestala biti kršćanska zemlja? Vjernika je ondje manje od 50%: ‘Malo tko zna zašto se slavi Uskrs‘ Prije godinu dana bilo je 51% katolika i protestanata. Sada većina stanovnika ne pripada ni Katoličkoj niti Evangeličkoj crkvi Piše:Jutarnji.hrObjavljeno: 17. travanj 2022. 13:17 <p>Misa na Veliki petak u Leipzigu</p> Misa na Veliki petak u Leipzigu Sebastian Willnow/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp „Protestant ili katolik?" To je pitanje u Njemačkoj dugo bilo relevantno jer je govorilo mnogo o svjetonazoru i načinu života. Pričest ili konfirmacija i crkveno vjenčanje za većinu su bili sami po sebi razumljivi. Generacije i generacije su svoje slobodno vrijeme provodile na crkvenim aktivnostima, piše Deutsche Welle. No, sve to se već odavno počelo mijenjati. Još prije godinu dana u Njemačkoj je bilo 51 posto katolika i protestanata. No sada, u proljeće ove godine, po prvi put nakon dugo vremena većina stanovnika ne pripada ni Katoličkoj niti Evangeličkoj crkvi. „To je povijesni trenutak, budući da, općenito gledajući, nakon mnogo stoljeća u Njemačkoj više nije ‘normalno‘ biti vjernik", rekao je Carsten Frerk, berlinski sociolog iz znanstvene skupine Svjetonazori u Njemačkoj (fowid). Tu skupinu je osnovala humanistička zaklada Giordano Bruno, koja ima kritički stav prema religiji. Gubitak značenja „Nekada su crkve sudjelovale u svim segmentima društvenog života", rekao je religijski sociolog Detlef Pollack sa Sveučilišta Münster. Pedesetih godina prošlog stoljeća one su bile prezentne u svakodnevici ljudi, određivale općenito prihvaćena shvaćanja obiteljskog života, morala i svjetonazora te stabilizirale novonastali politički poredak, objašnjava Pollack. Dodaje da su i u desetljećima nakon toga dvije velike crkve imale utjecaja na javnost, „recimo kada se radilo o pomirenju s istočnoeuropskim susjedima ili o pitanjima socijalne pravde ili o bioetičkim pitanjima na granici između života i smrti". Prema Pollackovom mišljenju, crkve su polako počele gubiti na značenju u 60-im godinama prošlog stoljeća, kada je s gospodarskim poletom došlo do promjene obiteljskih struktura i emancipacije žena. Tada je počela slabiti vjerska povezanost. Ali prije otkazivanja vjere obično dolazi do prestanka sudjelovanja u crkvenom životu. „Kada se odreknete vjerske tradicije, onda pada i utjecaj religije na način življenja", pojašnjava Pollack. Stariji umiru, mlađi napuštaju Crkvu No, unatoč tom trendu u 90-im godinama prošlog stoljeća je više od 72 posto stanovnika Njemačke pripadalo jednoj od dvije velike crkve. „Negativni razvoj se uočava već duže vrijeme. Ali on se u proteklih šest godina jako ubrzao", rekao je sociolog Frerk. Crkve su u razdoblju od 2000. do 2015. godišnje gubile oko 0,6 do 0,8 posto udjela u stanovništvu, a nakon 2016. ta se stopa povećala na 1 do 1,4 posto godišnje, piše Deutsche Welle. Stariji vjernici polako izumiru, a mlađi u zadnje vrijeme sve češće službeno izlaze iz Crkve. Nisu svi ti izlasci politički motivirani, kaže Robert Stephanus, predsjednik nadkonfesionalnog udruženja REMID. Mnogi ne žele više plaćati crkveni porez koji za crkve ubire njemačka država, a dio ih na taj način prosvjeduje protiv načina na koji se crkve odnose prema seksualnim skandalima u vlastitim redovima.