srijeda, 14. svibnja 2014.

TO BE OR NOT TO BE

PROLAZNICI SAMO GLEDALI

VIDEO: UZNEMIRUJUĆA SNIMKA Nedužnog starca bacio u zid pa ga na mrtvo ime iscipelario

  • Screenshot
Objavljeno: prije 14 h i 17 min
 
 
 
Nekoliko trenutaka nakon što je sretan ispratio svoju unuku, Ruan Wen Hui (68) postao je žrtva brutalnog napada. Naime, nadzorna kamera zabilježila je trenutak u kojem ga je jedan nasilnik zaustavio te ga bacio na pod, nakon čega ga je udarcem nogom u glavu poslao na drugi svijet.
Ruan je nakon nesreće prevezen u bolnicu gdje je drugi dan preminuo.Nasilnik je poslije napada mrtav-hladan odšetao s mjesta događaja u New Yorku. Iako je jedan svjedok odmah nazvao 911 kako bi prijavio napad, na snimci se vidi da je nekoliko osoba koje su se zatekle na tom mjestu za vrijeme događaja samo prošlo kao da ih nimalo ne dira što netko tuče starijeg čovjeka.
                  *****************************************************************
KOMENTAR OVOG BLOGA 
Nakon sto je profitno drustvo posma dotuklo ljudsko iskono bice- pretvorivsi ga u objekt za uporabu- krucijalno je pitanje tko jos moze svrgnuti taj drustveni zvjerinjak, i ponovno uspostaviti subjektivno-zdravo razumskog Covjeka.

utorak, 13. svibnja 2014.

ISTRIA SVAKIDASNJA

Radimir Čačić i Ivan Jakovčić (G. ŠEBELIĆ/CROPIX/arhiva)

Jakovčić: O koaliciji s Čačićem odlučivat će stranka


(D.ŠTIFANIĆ)

Orihi: Koze bez kontrole teroriziraju selo



četvrtak, 8. svibnja 2014.

POSTOVANI DALIBOR

Nastavak  7.
Kad jedno socijalno drustvo dodje na  vrhunac svog razvoja , kad njegovi ekonomski odnosi proizvodnje i razmjene  padaju u svoju apsolutnu kontradikciju te,
 zbog bilo kojeg razloga, nove drusvene snage  ne stupe na javnu scenu- reakcija je neminovna  T o je jedan od osnovnih postulata koji upravlja nasim milenijskim klasnim drustvom, kojeg danasnjem covjecanstvu predocuje  znanstveni socijalizam Marksa i Engelsa. Mi se time mozemo sloziti ili ne.  Nitko medjutim dosad  to nije uspio opovrci ni za jednu dlaku, i ako vec drugo stoljece citave armije snobovskih spin intelektuaca  pokusava da vjesticinim umijecem zakuha nesto suprotno

Toliko jednim sazetim preliminarnim uvodom na temu Jugoslovena i Jugoslavenstva, takoreci  zive povijesti Balkana, u kojoj se radjaju Prva i Druga Jugoslavija.
Jedna i druga bivaju nametnute ovim narodima
Jedna i druga bivaju srusene bez ikakvog aktivnog ucesna ovih naroda.
Vi sanjate o nekoj Trecoj Jugoslaviji.
Na kojim temeljima mislite da one mogu biti obnovljene, nakon sto su vremenski i apsolutistickim diktaturama dovedene do jos zescih nacionalistickih razornosti.
Obe dvije Jugoslavije stvarale su kadar koji ce ih naslijediti .
Prva je radjala ustastvo i cetnistvo.
Druga ih je usavrsavala do najvecih monstruma suvremene povijesti, koji su je opljackali materijalno, kulturoloski i duhovno.
Ako je samo Milosevic iznio na svoj ciparski racun nekih 6 milijardi dolara, ako su Tudjman, Sanader i njihova druzba iz SKJ-a i Udbe odnijeli manje ili vise od toga , danas je svakom djetetu jasno cemu toliko vike o nekim nacionalnim osvjestenjima, o Hrvatstvu, Srpstvu, Jugoslovenstvu. O Pravo i Krivoslavnim krscanima, o kukavnim generalskim herojima koji se danas izlezavaju  na milijunima, mucno sticanim paljenjem svega sto su herojski prisvajali za vlastiti cmar, te proizveli masovnu bijedu, kojoj za utjehu, jos preostraje da se kiti svojim hrvatstvom, srbstvom i jugoslavenstvom
I kad vi, novi jugoslaveni, na spaljenim ognjistima, i vi u dijaspori osnujete svoje novo carstvo- od cega ce se ono sastojati ?!
Privreda do temelja unistena,  sve stecevine rasprodate
Vjerujete li da ce vam mozda to sve biti vraceno molitvom ili apelom na covjek covjeku- covjek ?!
Lijep pozdrav,
www.severinomajkus.com .





Besramni Istrijan, jos besramniji  Hrvat, ili Jugosloven.
Tamo gdje Covjek biva  porazen - svaciji se izmet zatice na njegovom mjestu.


ponedjeljak, 5. svibnja 2014.

VELIKA KRIZA


SLIJEDI NOVI VELIKI RAT? 'Ovo je vrijeme sve više nalik onom koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu'

  • ANATOLIY STEPANOV/AFP
Autor:  Hina
Objavljeno: prije 6 h i 18 min
Tada se govorilo o 'umornom divu', a i danas postoji zamor više velikih sila i postoji puno regionalnih kriza, rekao je Clark
ZAGREB - Međunarodni simpozij "Prisjećanje na 1914.: promišljanje o nasljeđu Prvog svjetskog rata" počeo je danas u Hrvatskom državnom arhivu izlaganjem istaknutog povjesničara Christophera Clarka s Cambridgea "Mjesečari: Kako je Europa krenula u rat 1914.", u kojem je ustvrdio kako današnje vrijeme sve više sliči na ono koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu.
Tada se govorilo o 'umornom divu', a i danas postoji zamor više velikih sila i postoji puno regionalnih kriza, rekao je Clark, ocijenivši da se tada radilo o krizi koje je vjerojatno bila "najsloženiji događaj nove povijesti". Bilo je vrlo privlačno pojednostaviti stvari i prebaciti krivnju samo na jednu državu, no problem je kada se danas toj temi pristupa na isti način, rekao je Clark.
Ne radi se o davanju oprosta Nijemcima, no činjenica je da Berlin nije bio jedino mjesto gdje se moglo naći paranoju i agresiju jer su se sva središta moći prije Prvog svjetskog rata slično ponašala, naglasio je. To se doba ne može poistovjetiti s filmovima o Jamesu Bondu gdje neki zlikovac sakriven planira uništenje svijeta, nije bilo 'dobrih' i 'loših momaka', već se radilo o sukobu različitih interesa, dodao je.
Opisavši detaljno atentat na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda, Clark je rekao kako Gavrilo Princip i njegovi pomoćnici nisu bili teroristi poput današnjih. Bili su hrabri, posvećeni i bogati idealima, ali siromašni iskustvom, napomenuo je.
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić rekla je kako bi se s obzirom na povijesna iskustva u ovoj regiji moglo postaviti neugodno pitanje o tome kako to da je na ovim prostorima počelo, a ratovima devedesetih i završilo 'stoljeće rata'. To nas pitanje vraća na samo ishodište i pitanje zašto je Prvi svjetski rat kod nas u istraživanjima često bilo zanemareno, dodala je Zlatar Violić.
Po njezinim riječima, cilj simpozija je potaknuti istraživače da rade dalje i da njihovi rezultati uđu u udžbenike, a važno je i što se bavi velikim dijelom nasljeđa koje pripada u kulturi vezanoj uz to razdoblje, od Krleže i Dore Pejačević do slikariceNastje Rojc. Živimo u ujedinjenoj Europi u kojoj pokušavamo da se naše kulture međusobno prepoznaju, a upravo teme simpozija označuju naše zajedničke korijene.
Simpozij nije samo prilika da o stotoj godišnjici razumijemo povijesne okvire i sporove koje su podijelile nacije, nego i da govorimo o pomirenju koje je temelj izgradnje nove Europe, rekla je francuska veleposlanica Michele Boccoz, u ime organizatora EUNIC - Mreže nacionalnih instituta za kulturu zemalja članica Europske unije prisutnih u Hrvatskoj. Prvi svjetski rat uobličio je hrvatsku sudbinu kao i sudbinu svih europskih nacija, a ovo je jedinstveni trenutak da bolje razumijemo naš zajednički europski identitet, dodala je.
Na simpoziju će danas i sutra sudjelovati više od 25 stručnjaka iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Portugala, Belgije, Francuske, Italije i Velike Britanije, s ciljem promišljanja o moći povijesti kao sredstva za učvršćivanje mira i pomirbe.
Nakon Clarka uslijedilo je predavanje Christiana Ingraoa iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, koji je propitivao pojam matrice u pokušaju da mu podari operativni smisao u povijesti, odnosno da objasni kako se ona može primijeniti u fenomenima, govorima i praksama rođenima u Velikom ratu.
Drago Roksandić bavi se u svom izlaganju spornim pitanjem o tome je li povijest mržnje ključni zajednički nazivnik u jugoistočnoeuropskom iskustvu Prvog svjetskog rata, Andrej Rodinis sa proučio je arhivske izvore iz Arhiva BiH i zapažanja o percepciji Sarajevskog atentata u bosanskohercegovačkoj javnosti, a Tvrtko Jakovina 'hrvatskom šutnjom' o Velikom ratu.
Povjesničarka Laurence van Ypersele iz Louvaina donosi specifična belgijska sjećanja na taj rat, Tamara Scheer iz Beča govorit će o zanemarenoj temi u historiografiji Prvog svjestkog rata, denuncijaciji, a Wolfram Dornik o tome zašto se tako malo govorilo o važnosti Istočne fronte. Pogrešnim povijesnim lekcijama bavit će se njemački znanstvenik Rainer Bendick, a francuski povjesničarFrederic Rousseau o tome što nas uče svjedočanstva boraca tog rata.
O tome treba li u Hrvatskoj podučavati o Prvom svjetskom ratu kao ratu poraženih ili ratu junaka govorit će Snježana Koren, a podučavanjem o tom ratu u belgijskom obrazovnom sustavu bavit će se Philippe Plumet. Priču o osveti, nasilju i ratnim stradanjima u Češkoj dat će Alain Soubigou sa Sorbonne.
U sklopu simpozija, pod temom "Umjetnici i Prvi svjetski rat: ostavština ili obnova?" bit će predstavljeno i umjetničko stvaralaštvo toga razdoblja, a ansambl Tris iz Beča izvest će nekoliko glazbenih intermezza sa skladbama iz 1914. Simpozij prati izložba u Medijateci Francuskog instituta "Hrvati u Prvom svjetskom ratu" s originalnim fotografijama iz osobne zbirke povjesničara Nevena Budaka.
Mreža nacionalnih instituta za kulturu zemalja članica Europske unije u Hrvatskoj (EUNIC - Croatia) okuplja Austrijski kulturni forum, British Council, Goethe-Institut u Hrvatskoj, Instituto Camoes, Instituto Cervantes, Institut Francais, Instituto Italiano di Cultura te, prvi put ove godine, Zakladu "Hrvatska kuća" i Wallonie-Bruxelles International.
                            .

nedjelja, 4. svibnja 2014.

NASTAVAK 6.


Lenjin, koji se od tada zatice u dubokom blatu Brest- Litovska, nagrizene  marksisticke  savjesti, biva tako prinudjen da koraca u tom mulju sve do svoje smrti.
Uzalud se bjezalo i od mentalne traume za direktan pridonos porazu  Njemacke socijalisticke revolucioje i zvjerskog klanja njenih Spartakovaca, kojeg je pocinila ista ona socijaldemokracija koja mu je obezbjedila  kompletnu zeljeznicku kompoziciju, da bi ga iz Svicarskog egzila prevezla ravno u Petrograd na celo jednom drustvenom sustavu, koji ce, ako ne i razori do temelja devetnaesto stoljetne ideale znanstveno revolucionarnog sociajlizma Marksa i Engelsa, ali ce  zasigurno vratiti cjelokupnu povijest covjecanstva za nekoliko stoljeca u natrag.
Americki marksist Daniel De Leon jos se ranije prisjecao susreta sa Lenjinom,  na Stuttgardtskom  kongresu socijalista. Bio je to susret, nakon Amsterdamskog, gdje su se De Leon i Roza Luksemburg zestoko suprostavili Kautskovoj rezoluciji, koji u Stuttgardtu nije ostavio medju dvoje dvadest stoletnih velikana poseban  utisak. Niti je Lenjinovo poznavanje De Leonove teorije o Sociajlistickom Industrijskom Unionizmu,  kojom pridonosi kvantitativnom markzimu, utjecalo na daljnji razvoj Sovjetskog Saveza u smjeru jedne sociajlisticke konacnosti.
Naprotiv, 1921. godine, tu se osniva Treca Internacinala, kojom se ,ni manje  ni vise, ukida Marksova medjunarodna uloga revolucionarnog proletarijata, i prenosi  na nacionalne okvire pojedinacnih zemalja. Staljin biva prvi koji ce je provoditi u praksu. Slijedi ga Hitler svojim nacional socijalizmom.  Nacionalizam cvijeta poznatim razmjerima do danasnjih dana –  dobro poznatom narocito  balkanskim narodima.

Slijedi nastavak  7.
www. severinomajkus.com/blog

NASTAVAK KORESPONDENCIJE 5

I, kad covjek covjeku ostaje –covjek, jos pocetkom 20, stoljeca, kad na globalnoj bacvi  kapitala pocinju popustati svi obruci, koji ga neminovno tjeraju u Prvi svjetski osvajacki rat, na njegom se celu promtno zaticu socijaldemokratske sluge, koje ce, svojim hokus- pokus- reformatorskim preparatusom obgrliti tu eksplozivnu bacvu, nagomilanu dinamitom proizvodnih viskova, od masa otetih, koje su ih same proizvele, te ih nametati na novo osvojenim trzistima; opeta pomocu tih istih proizvodjackih masa, koje ce ruknuti u taj osvajacki proboj, i izginuti na desetine milijuna kao zrtvena jarcad
I dok covjek covjeku ostaje-covjek, tu se pojavljuje i sam Lenjin, koji ce okrenuti ledja  vapijucim Spartakovcina Njemacke za  socijalistickom revolucijom tadasnje najrazvijene europske zemlje, sklopiti nagodbu sa Njemackim Junkerajom , kojim ce se oboje tako provozati do rezultata  besramnog  Brest – Litovskog sporazuma. Posljednicno tome,  biti ce ugusene pripreme za tu prvu europsku socijalisticku revoluciju, i u Rusiji uspostavljen jedan od najnakaradnijih drustvenih sustava staljinistickog terora nad  srednjevjekovnim ruskim muzikom-  u njegovom najkriticnijem trenutku, u kojem ga je drzalo  srednjevjekovno kmetsvo Romanovljevog carstva.


Slijedi nastavak  6  

subota, 3. svibnja 2014.

"DA COVJEK COVJEKU OSTANE- COVJEK" 4


Ma gdje je, zaboga, danas taj covjek, Dalibore?!
Kakav covjek, u kojem obliku, i u kojoj to jos preostaloj maski da ga smislimo sebi i prodajemo svojoj okolini.. Ovdje, u nasem sivjetu, to drustveno cudo posve biva usredotoceno na vlastitu animalnu borbu za opstanak, koja mu se u tu svrhu natice jedna od brojnih i ukletih oportunih maski, da bi kao takav vegetirajuci  prezivljavao.
Mozda su to tek osobni Krikovi, ili njihov eho, jos iz necijeg ranog djetinjstva, kad su nas neupuceni roditelji bacali vjerskim psinama  da nam oglodju na vrijeme ono iskono ljudsko; umjesto iskazivanja  ljubavne prisnosti, da nas maskiraju u ministrante, koji ce pod prijetnjom sibe na izust bubati, usred 20. stoljeca, one prve lekcije iz geografije- da je Zemlja ravna ploha.
 I nemojmo se varati da su to bile tek neljudske rabote jednog balkanskog srednjevjekovnog Draskovica.
Danas to jos intenzivnije provodi njegov naslijednik Kosic, okupljajuci oko sebe i svoje  vjerske izopacenosti, sve brojnije zrtve.
Nije za vjerovati da smo tada, kao jedna ili vise balkanskih nacija ili plemena,  bili na kulturoloskom repu svijeta. Ali danasnja nas statistika upravo tamo uvrstava, i to izricito kao jedan od balkanskih ogranaka – Hrvatske nacije- velikih pomaka prema iskonoj ljudskoj pecini.   Po nacionalnoj temi , obavjestavate nas o brojnim okupljanjima, i to o vecini jedne rastresene dijaspore diljem svijeta. „Sacuvao me bog“ od takvih  Jugoslavena i
jugoslovenstva ,  „ a od domacih cu se obraniti sam“
Sam Thompson tu vam je najbolji primjer – kad ovdje danas, jednim svojim migom okupi pedesetak tisuca hrabrih nacionalista, da urlaju, bucu i ricu : „Za dom spremni!
Pa to ni sam Pavelic nije uspjevao.

               

TESKE PREMJEROVE RIJECI


ŠOKANTNA PREMIJEROVA TVRDNJA 'Cijeli naš narod je skupina najobičnijih pijandura'

  • Ilustracija
    Damjan Tadić/CROPIX

******************************************
Mozda te rijeci i stoje za narod koji ignorira svoje vladare na bozicnim pijankama.
  • Boris Vujčić (drugi slijeva) u dobrim je odnosima s premijerom Milanovićem (slika s proslave Božića 2012.)
    Cropix/Arhiva



četvrtak, 1. svibnja 2014.

IZ KORESPONDENCIJE

Postovani Severino,
moram priznati da ne znam o kojem "drugom odgovoru" govorite. Bez obzira na to konstatujem - ugodno je procitati Vase redove, iako je tu nabacano mnogo toga "s brda - s dola"! Spominjete tu sve i svasta i vjerujem da poznajete mnogo vise od onoga sto je stalo u ovih nekoliko redova. Bilo bi lijepo s Vama se sresti i razmijeniti misljenja - sigurno bismo si imali sto reci.

Bez obzira na to koliko se slazete sa nasim stajalistima ili ne, odrzali smo nekoliko okruglih stolova na temu jugoslovenstva i Jugoslovena (Split, Sarajevo, Banja Luka, Medulin, Stutgart) i stekli odredjeni uvid u (ne)znanje i (ne)shvatanje tematike, prije svega mladih, ali i starijih generacije, koje jos uz sve to krasi i (ne)zainteresovanost bilo cime novim, jer, a sta drugo ocekivati – oni vec sve znaju. Na nekoliko mjesta smo bili direknto upitani: „Gdje su vam puske!?“ Toliko o zelji za znanjem! Dakle, ljudi poput Vas, sa kojima zelimo diskutovati, razmijeniti misljenja ne gledajuci na to ko se s kim i oko cega slaze ili ne, vec da li se nesto novo moze saznati – takvih je mnogo manje, nego sto bih ja htio. No, sta je – tu je!

Nasa grupa, organizovana unutar Udruzenja „Nasa Jugoslavija“ prihvatila se prilicno glomaznog zadatka priblizavanja onoga sto mislimo da je bitno sirem krugu. U cilju bolje procjene trenutnog stanja pokrenuli smo anketu, pripremamo blog (uskoro krece sa radom), a sve u zelji direktne komunikacije sa onima koji zele diskutovati. Kao sto rekoh, nije nam vazno pokazati da znamo vise ili bolje – diskusija je osnovni put kojim se zelimo kretati. Razmjenom misljenja dolazi se do razumijevanja.

I na kraju: mi se dozivljavamo kao Jugosloveni, pripadnici jugoslovenske nacije. Kao sto znate, ti Jugosloveni nisu nikada imali svoju drzavu. Zajednicka drzava (kako Kraljevina SHS/Jugoslavija, tako ni SFRJ) nije bila zemlja Jugoslovena, vec SVIH naroda koji zive na tom podrucju – zajedno! No, vidjecemo sta ce nam jos donijeti rezultati ankete. Do sada je sve teklo veoma dobro, odgovori su zaista interesantni.

Do novog javljanja srdacan pozdrav,


Dalibor Tomic

  **********************************************
Postovani Dalibor .
Zahvaljujem za vas odgovor.
Kao sto sam vam ranije javio- moja je korespondencija javne naravi, pa cu si tom prilikom dozvoliti  da vas odgovor uvrstim na vlastitu web stranicu, kako bi citatelj bio upucen  nasim obostranim mislima, uvjerenjima ili stavovima po drustvenim pitanjima.
Veoma cijenim Vase rijeci da bi bilo lijepo s menom se sresti.
 Uvijek se rado druzim,   i kad god sam se pri tome osjecao vise praznjen nego plemenjen, mozda je jos nadvladavao neki nutarnji instinkt u trazenju pouka, i  spoznaja, upravo iz te  najvece gomile naseg  medju ljudskog  praznjenja, kojeg nasljedjujemo,.kao najveci incest klasnog drustva, koje  iz nas istjeruje sve ljudsko.
Povodom Vase teme Jugoslovena i Jugoslavenstva, jedna od takvih spoznaja upucuje na cinjenicu da:  kad god su se na Balkanu zatalasale njene drustvene mocvare, i iz bilo kojeg razloga, gotovo uvijek je iz njih izranjao Necovjek. Bilo da je rijec o vjerskom, nacionalnom, kulturoloskom, ili ideoloskom falsifikatu, upravo je pod jednim, ili svih tih zezla zajedno, taj nitkov mahnitao ovim prostorima, gotovo bez ikakvog otpora.
Drugim rijecima: sto se vise pojavljuju ove drustvene artefaktne izrasline – to manje biva na vidiku Covjek.
Danas je pretvoren u jedinstven objekt uporabe i paralelnog potrosaca.
Drustvu,  koje ga je interesno formiralo kao takvog, on, kao Covjek, postaje anakroni visak
Ako je Hrvat, Srbin, Jugoslaven;  ako je Katolik ili Pravoslavac, ako je Ljevicar ili Desnicar – to posve dostaje njegovoj vegetativno- drustvenoj ulozi……
Lijep pozdrav,

Severino Majkus    

PRVOMAJSKI ZALAZ

Dali je to bio medjunarodni dan radnicke klase, ili medjunarodni dan rada, mozda cemo se ipak sloziti da je to bio dan proizvodjackih masa, i da nece nikada biti dan "rada" ljudskih parazita. 

PRVOMAJSKI GLAS ISTRE

(Tomislav KRISTO / CROPIX)

Josipovićeva čestitka za Praznik rada

Objavljeno: 30.04.2014 | 15:19Zadnja izmjena: 30.04.2014 | 15:192 komentara
Predsjednik Republike Ivo Josipović čestitao je danas 1. svibanj, Međunarodni praznik rada, hrvatskim građanima, a posebice radnicima, istaknuvši da su zajedništvo i solidarnost, kult rada i njegovo vrednovanje, pravi put u borbi s bijedom.
                                   ***********************************************************