Uskoro u stečaju 1.409 istarskih tvrtki
| Objavljeno: 02.09.2015 | 09:44 | Zadnja izmjena: 02.09.2015 | 09:44 | 2 komentara |
Prema novom Stečajnom zakonu, koji je jučer stupio na snagu, automatski će se pokrenuti stečaj pravnih osoba koje su u blokadi 12O dana ili dulje, a takvih je u Hrvatskoj 19.696. Zapošljavaju 17.485 ljudi, duguju 19,18 milijardi kuna i čine čak 86,3 posto svih blokiranih tvrtki u Hrvatskoj. Također će automatski u stečaj tvrtke koje ne isplaćuju plaće dulje od tri mjeseca.
U Istarskoj županiji više od 120 dana blokirano je 1.409 pravnih osoba koje zapošljavaju 515 radnika i s kamatama duguju 1,67 milijardi kuna. Do 120 dana u Istri su blokirane 232 pravne osobe koje duguju 26,5 milijuna kuna. Prvo će u stečaj one koje nemaju zaposlenih i koje su u blokadi duljoj od tisuću dana i to u roku od dva mjeseca. One koje su blokirane od 360 do 1.000 dana u stečaj će u roku od dva do četiri mjeseca, a ona u blokadi od 120 do 360 dana u roku od četiri do šest mjeseci. Tvrtke koje imaju zaposlene na red bi trebale doći do idućeg lipnja.
Ne treba čekati
Što će to značiti za tvrtke i njihove vjerovnike, ali i radnike, pokušali smo doznati od direktora istarske Fine Ivana Bubića, no on nas je, "prema Fininom protokolu", uputio u središnjicu ove agencije.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić podsjeća da radnici, kao vjerovnici, ne moraju čekati neisplatu triju plaća ukoliko žele pokrenuti stečaj, već to mogu učiniti i nakon neisplate samo jedne plaće. Mnogi, naime, se ne usude povući taj potez jer se nadaju da će plaća kad-tad stići, iako je praksa pokazala suprotno.
Bruno Bulić, predsjednik sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije podržava novi Stečajni zakon jer smatra da će omogućiti "čišćenje" dijela insolventnih tvrtki.
- Najveći dio insolventnih tvrtki koje su u dugotrajnoj blokadi nemaju zaposlenih radnika, i to treba dovesti u red, u tom smislu apsolutno podržavam nove zakonske mjere. U Istri postoje neke fantomske firme bez zaposlenih, a tko im daje novac, kredite i garancije, možda najbolje zna ministar Miljenić. Te tvrtke bez radnika stvorile su više od 80 posto ukupnog duga svih blokiranih. Tvrtke koje ne isplaćuju plaće, a čiji su radnici članovi našeg sindikata, su pulski Uljanik TESU i Strojevi za zavarivanje te 3. maj - Tibo Matulji, rekao je Bulić te napomenuo da svaku tvrtku koja ima svoj proizvod, razvoj i tržište treba sačuvati, a ne tjerati u stečaj zbog financijskih dubioza iz prošlosti. I Tibo i TESU imaju proizvod, razvoj i tržište i to treba sačuvati, zaključuje pulski sindikalist.
Potreba za donošenjem novog Stečajnog zakona, napominju u Fini, proizašla je iz potrebe učinkovitijeg rješenja problema insolventnosti poslovnih subjekata u vremenu gospodarske krize, kao i problema koji su se pojavili u njegovoj dosadašnjoj primjeni. Jedan od glavnih problema stečajnih postupaka je taj da je u praksi do pokretanja stečaja dolazilo nakon dugotrajne insolventnosti dužnika, što je u pravilu značilo da u vrijeme pokretanja i vođenja stečajnog postupka dužnik nije više imao gotovo nikakve imovine i naplata stečajnih vjerovnika u stečajnom postupku bila je neznatna, ako bi je uopće i bilo. Pravovremeno pokretanje stečaja, u situaciji kada je dužnik insolventan, ali još uvijek nije otuđio svu imovinu, omogućit će vjerovnicima znatno veći postotak naplate, napominju u Fini.
Više naplate
Budući da se stečaj nije provodio ukoliko dužnik ne bi predujmio pristojbu za vođenje tog postupka, prijedlozi za stečaj bili bi odbacivani, pa je dugotrajno insolventnih dužnika koji nisu imali sredstava za predujam troškova postupka bilo sve više.
Novim pak rješenjima koja donosi novi Stečajni zakon, a posebice automatskim pokretanjem stečaja nakon blokade računa dužnika u trajanju dužem od 120 dana, zasigurno će potaknuti dužnike da aktivnije poduzimaju mjere potrebne za ponovno uspostavljanje solventnosti, odnosno osigurati vjerovnicima da stečaj bude pokrenut u relativno kratkom roku od nastupanja insolventnosti dužnika, što će jamčiti i veći postotak naplate, napominju u Fini. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
U Istarskoj županiji više od 120 dana blokirano je 1.409 pravnih osoba koje zapošljavaju 515 radnika i s kamatama duguju 1,67 milijardi kuna. Do 120 dana u Istri su blokirane 232 pravne osobe koje duguju 26,5 milijuna kuna. Prvo će u stečaj one koje nemaju zaposlenih i koje su u blokadi duljoj od tisuću dana i to u roku od dva mjeseca. One koje su blokirane od 360 do 1.000 dana u stečaj će u roku od dva do četiri mjeseca, a ona u blokadi od 120 do 360 dana u roku od četiri do šest mjeseci. Tvrtke koje imaju zaposlene na red bi trebale doći do idućeg lipnja.
Ne treba čekati
Što će to značiti za tvrtke i njihove vjerovnike, ali i radnike, pokušali smo doznati od direktora istarske Fine Ivana Bubića, no on nas je, "prema Fininom protokolu", uputio u središnjicu ove agencije.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić podsjeća da radnici, kao vjerovnici, ne moraju čekati neisplatu triju plaća ukoliko žele pokrenuti stečaj, već to mogu učiniti i nakon neisplate samo jedne plaće. Mnogi, naime, se ne usude povući taj potez jer se nadaju da će plaća kad-tad stići, iako je praksa pokazala suprotno.
Bruno Bulić, predsjednik sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije podržava novi Stečajni zakon jer smatra da će omogućiti "čišćenje" dijela insolventnih tvrtki.
- Najveći dio insolventnih tvrtki koje su u dugotrajnoj blokadi nemaju zaposlenih radnika, i to treba dovesti u red, u tom smislu apsolutno podržavam nove zakonske mjere. U Istri postoje neke fantomske firme bez zaposlenih, a tko im daje novac, kredite i garancije, možda najbolje zna ministar Miljenić. Te tvrtke bez radnika stvorile su više od 80 posto ukupnog duga svih blokiranih. Tvrtke koje ne isplaćuju plaće, a čiji su radnici članovi našeg sindikata, su pulski Uljanik TESU i Strojevi za zavarivanje te 3. maj - Tibo Matulji, rekao je Bulić te napomenuo da svaku tvrtku koja ima svoj proizvod, razvoj i tržište treba sačuvati, a ne tjerati u stečaj zbog financijskih dubioza iz prošlosti. I Tibo i TESU imaju proizvod, razvoj i tržište i to treba sačuvati, zaključuje pulski sindikalist.
Potreba za donošenjem novog Stečajnog zakona, napominju u Fini, proizašla je iz potrebe učinkovitijeg rješenja problema insolventnosti poslovnih subjekata u vremenu gospodarske krize, kao i problema koji su se pojavili u njegovoj dosadašnjoj primjeni. Jedan od glavnih problema stečajnih postupaka je taj da je u praksi do pokretanja stečaja dolazilo nakon dugotrajne insolventnosti dužnika, što je u pravilu značilo da u vrijeme pokretanja i vođenja stečajnog postupka dužnik nije više imao gotovo nikakve imovine i naplata stečajnih vjerovnika u stečajnom postupku bila je neznatna, ako bi je uopće i bilo. Pravovremeno pokretanje stečaja, u situaciji kada je dužnik insolventan, ali još uvijek nije otuđio svu imovinu, omogućit će vjerovnicima znatno veći postotak naplate, napominju u Fini.
Više naplate
Budući da se stečaj nije provodio ukoliko dužnik ne bi predujmio pristojbu za vođenje tog postupka, prijedlozi za stečaj bili bi odbacivani, pa je dugotrajno insolventnih dužnika koji nisu imali sredstava za predujam troškova postupka bilo sve više.
Novim pak rješenjima koja donosi novi Stečajni zakon, a posebice automatskim pokretanjem stečaja nakon blokade računa dužnika u trajanju dužem od 120 dana, zasigurno će potaknuti dužnike da aktivnije poduzimaju mjere potrebne za ponovno uspostavljanje solventnosti, odnosno osigurati vjerovnicima da stečaj bude pokrenut u relativno kratkom roku od nastupanja insolventnosti dužnika, što će jamčiti i veći postotak naplate, napominju u Fini. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
Nema komentara:
Objavi komentar