'DANAŠNJEM POŠTENOM ČOVJEKU ZATVOR JE JEDINO MJESTO'

Neka postupno mijenjaju svoje razmišljanje i razumijevanje te transformiraju svoje vrijednosti i poglede na život promjenom okoline i radom. Riječ je o citatu iz dokumenta Nankai Report, izvješća koje je izradio Kineski institut za bogatstvo i ekonomiju na Sveučilištu Nankai. Tekst je bio pogreškom objavljen na mrežnim stranicama u ljeto prošle godine (izrađen je godinu dana ranije), ubrzo je uklonjen, ali ga se dr. Adrian Zenz ipak dokopao i tako došao do ključnih informacija za svoju analizu "Prisilni rad i nasilno raseljavanje u Xinjiangu" koji je u utorak objavilo američko promišljalište Jamestown Foundation. Nankai Report otkriva informacije o planovima kineske vlade da raseljavanjem radne snage muslimanske ujgurske manjine u zapadnoj pokrajini Xinjiang (Istočni Turkestan) oslabi koheziju te zajednice. Odgoj i obuka Nankai Report donosi "snažne i mjerodavne dokaze o prisilnim novačenjima velikog opsega u sklopu preseljenja radne snage i za shvaćanje prirode takvih transfera u druge pokrajine". Navodi da su ti transferi - a riječ je o 1,6 milijuna ljudi - namijenjeni "smanjenju troškova rada za tvrtke", piše dr. Zenz u svom dokumentu. I dodaje kako Report u potpunosti razotkriva da je projekt "ublažavanja siromaštva" u toj regiji doveo do izuzetno negativnog ishoda. Potvrđuje se da je država poduzela drastične kratkoročne mjere smještanja mnogih Ujgura u "centre za odgoj i obuku", što je eufemizam za logore za preodgoj. Report izrijekom navodi da su transferi radne snage dugoročna mjera s ciljem "asimilacije", "smanjenja gustoće naseljenosti Ujgura" te "ublažavanja utjecaja religije". Sve to treba, razumljivo, provesti "tiho", bez ikakve potrebe da se pretjerano obznanjuje na međunarodnoj razini. VEZANE VIJESTI Crtica iz života Ujgura u pokrajini Xinjiang ROPSTVO U KINI Šokantan izvještaj istraživačke organizacije: Više od pola milijuna Ujgura prisilno bere pamuk! UJGURSKO PITANJE Papa je prvi put javno i Ujgure uvrstio u ‘progonjene narode‘ i izazvao reakciju Kine Smanjenje troškova Posebno je interesantan podatak o "smanjenju troškova rada" za tvrtke, što, prevedeno, znači da je riječ o prisilnom radu za koji se u pravilu ne plaća. A da bi mogli organizirati prebacivanje ljudi, prvo su seljacima i stočarima, Ujgurima, oduzeli pravo na zemlju i stada kako bi ih, naglašava dr. Zenz, "oslobodili" da mogu postati radnici u industriji (u skladu s tezom koja je vrijedila u svim komunističkim režimima da je potrebno ojačati radničku klasu). Iako to ovi nisu tražili, ali to ne brine pretjerano arhitekte "preseljenja naroda" (ako to nekoga podsjeća na 1990-e na području bivše Jugoslavije, ima pravo). Usporedo se provodi proces dovođenja 300.000 Han Kineza u pokrajinu do 2022. godine, koji bi preuzeli utjecajne pozicije i tako "optimizirali populacijsku strukturu južnog Xinjianga". Problem s "teroristima" Kako se u svakom dobro osmišljenom planu pojave nepoznanice, tako su i kineski komunisti naišli na neke. Naime, negativna propaganda o Ujgurima kao "opasnim teroristima" imala je pretjerano jak utjecaj pa se u nekim pokrajinama dogodilo da ih tvornice nisu htjele primiti zbog "sigurnosnih razloga". Pa je uslijedila kampanja u kojoj se tumačilo da nisu svi Ujguri teroristi ili bundžije. Pomnija analiza projekta kineske vlade, koju su proveli u Memorijalnom muzeju holokausta u SAD-u, zaključila je da je riječ o barem dva zločina protiv čovječnosti. A to nije daleko od definicije genocida kojom je bivši američki državni tajnik Mike Pompeo, posljednjeg dana na službi, opisao kinesku politiku u Xinjiangu. Administracija Joea Bidena dosad nije promijenila tu karakterizaciju. Sada možemo čekati novi napad kineske diplomacije koja će tvrditi da je sve to laž, da nije istina da steriliziraju žene u Istočnom Turkestanu, iako je više nego dovoljno informacija o zlodjelima Pekinga već izašlo na vidjelo. I treba dodati: u fokusu je sada Xinjiang, ali to se događa i Mongolima, o Tibetu su snimljeni filmovi. "Pozvali me zbog mirovine, završila sam u logoru" "Peking me naziva teroristicom, separatisticom, lažljivicom koja ima kaotičan privatni život", priča Gulbahar Haitiwaji za AFP nakon što je objavila knjigu "Preživjela sam kineski gulag". Ova Ujgurka vratila se kući jer su je 2016. pozvali da sredi neke dokumente oko mirovine. I ostala tri godine. Tijekom kojih je prošla zatvor, logor za preodgoj, ispitivanja, indoktrinacijske tečajeve koji su trajali i 11 sati na dan. Kako bi je pustili, potpisala je sve što su joj dali - oni stariji će se sjetiti takvih procesa u bivšem lageru. Kina se boji njezine knjige koja se prevodi na engleski. Facebook Twitter Messenger E-mail #Kina #Ujguri Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu? Prikaži komentare