U ŽIVO I NA MRTVO ZVJERSKI RAT UKRAJINE

Ukrajini stiže vjerojatno najveća pomoć dosad: Biden planira poslati moćni PZO sustav Patriot! Prema najavama, još dvije pošiljke pomoći takve vrste SAD namjerava odaslati do kraja ovoga tjedna Piše:HinaDamjan RaknićObjavljeno: 13. prosinac 2022. 18:47 PZO sustav Patriot u službi Bundeswira Ključni događaji 293. dana rata u Ukrajini: - SAD šalje Ukrajini PZO sustav Patriot, tvrdi CNN - U Ukrajinu iz SAD-a stiže energetska pomoć vrijedna 13 milijuna dolara SAD šalje Ukrajini Patriote Bidenova administracija planira u Ukrajinu poslati PZO sustav Patriot, a planovi o slanju mogli bi biti objavljeni već ovog tjedna, navode dvojica američkih dužnosnika i viši dužnosnik administracije, javlja CNN. Plan Pentagona još treba odobriti ministar obrane Lloyd Austin prije nego što se pošalje predsjedniku Joeu Bidenu na potpis. Tri dužnosnika rekla su za CNN da se očekuje odobrenje. Podsjetimo, Ukrajina je pozvala SAD da im pošalje napredni sustav protuzračne obrane dugog dometa koji je vrlo učinkovit u presretanju balističkih i krstarećih projektila dok se nalazi pod udarom ruskih projektila i dronova koji su uništili ključnu infrastrukturu diljem zemlje. Bio bi to najučinkovitiji PZO sustav dugog dometa poslan u zemlju pogođenu ratom, a dužnosnici kažu da će pomoći u osiguravanju zračnog prostora za zemlje NATO-a u istočnoj Europi. Nakon što se planovi finaliziraju, očekuje se da će Patrioti biti u vrlo kratkom roku, a Ukrajinci će biti obučeni da ih koriste u bazi američke vojske u Grafenwoehru u Njemačkoj, rekli su dužnosnici. Kremlj odgovorio na prijedlog Zelenskog Ukrajina mora predati teritorije koje je anektirala Rusija prije bilo kakvih diplomatskih pregovora, poručio je u utorak Kremlj, reagirajući na prijedlog Vladimira Zelenskog da se održi "svjetski mirovni sastanak na vrhu". "Ukrajinska strana mora prihvatiti činjenično stanje na terenu", rekao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov na dnevnoj tiskovnoj konferenciji. "Te su činjenice da Ruska Federacija ima nove državljane nakon referenduma provedenih na tim teritorijima", dodao je, ocijenivši da je "nemoguć bilo kakav (diplomatski) napredak" sve dok Kijev "ne prihvati te činjenice". Rusija je krajem rujna proglasila aneksiju četiriju ukrajinskih oblasti, nakon aneksije Krima 2014., ali ih ne kontrolira u cijelosti. Međunarodna zajednica ne priznaje rusku odluku o aneksiji ukrajinskog teritorija. Ukrajina pak traži da Rusija povuče vojsku i vrati sva okupirana područja. Peskov je ujedno rekao da "ne dolazi u obzir" da Rusija povuče svoje snage iz Ukrajine prije Božića, što je drugi zahtjev koji je Zelenskij iznio u ponedjeljak u govoru zemljama G7 na video konferenciji. U ponedjeljak je ukrajinski predsjednik ponovno iznio svoj mirovni plan u deset točaka koji je predstavio javnosti sredinom studenog, a odnosi se na ponovnu uspostavu teritorijalne cjelovitosti, sudbinu zarobljenika i prehrambenu sigurnost. Ruske snage se zadnjih mjeseci povlače pred ukrajinskom vojskom. Moskva je kao odgovor na to mobilizirala 300.000 pripadnika pričuvnog vojnog sastava kako bi učvrstila svoje položaje i uništava energetsku infrastrukturu zemlje. Macron ističe važnost pomoći Ukrajincima, Zelenski iznio konkretan iznos Francuski predsjednik u utorak je istaknuo volju međunarodne zajednice da pomogne Ukrajincima, suočenima s Rusijom čiji je cilj "gurnuti ih u tamu i hladnoću", dok je njegov ukrajinski kolega rekao da njegovoj zemlji za energetsku infrastrukturu treba najmanje 800 milijuna eura hitne pomoći. "Rusija, čije su vojne slabosti izašle na vidjelo, odlučila se za ciničnu strategiju usmjerenu na uništavanje civilne infrastrukture kako bi Ukrajinu bacila na koljena", rekao je Emmanuel Macron na otvaranju konferencije o pomoći Ukrajini koja se održava u Parizu. Optužio je Moskvu da se ponaša "kukavički" kako bi "posijala teror među civilima, pokušavajući slomiti pozadinu jer nije bila u stanju održati front". "Ovi napadi, za koje Rusija otvoreno priznaje da su samo namijenjeni potkopavanju otpora ukrajinskog naroda, predstavljaju ratne zločine" koji "neće proći nekažnjeno", istaknuo je francuski šef države. Često kritiziran zbog inzistiranja na pregovorima Moskve i Kijeva, Macron je jasno dao do znanja da je na Ukrajini "da odluči o uvjetima za pravedan i trajan mir". Ocijenio je da je "mirovni plan u deset točaka" njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog "izvrsna osnova na kojoj ćemo zajedno graditi". No Macron je rekao kako je u neposrednoj budućnosti hitno potrebna podrška "ukrajinskom narodu da se odupre", izrazivši nadu da će međunarodna pomoć biti u visini ulog VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA Bjesne borbe bez pomaka, nova nada Kijevu stiže iz Slovačke: ‘Dobit će ono što od početka traže‘ SAD ŠALJE PATRIOT Ovako moćno oružje Kijev još nije dobio: Opako će zagorčati život Rusima i pomrsiti Putinove planove Najavio je dodatnu francusku pomoć od 76,5 milijuna eura za prezimljavanje početkom 2023. godine u području energetike. Ukrajinski predsjednik procijenio je da njegovoj zemlji, s energetskom infrastrukturom opustošenom ruskim napadima, treba "najmanje 800 milijuna eura" hitne pomoći kako bi zadovoljila potrebe stanovništva tijekom zime. “Potrebno nam je više kategorija opreme, transformatori, oprema za obnovu visokonaponskih mreža, plinske turbine... naš energetski sustav treba, barem do kraja sezone grijanja, interventnu pomoć iz europskog energetskog sustava, odnosno uvoz električne energije iz zemalja EU u Ukrajinu", izjavio je Zelenski putem video veze. Francuska je u utorak domaćin međunarodne konferencije organizirane u svrhu prikupljanja materijala i novca za popravak oštećene ukrajinske infrastrukture i naglašavanja stalne potpore Pariza borbi Kijeva protiv Rusije. U fokusu konferencije su načini na koje zapadni saveznici Ukrajine mogu pružiti trenutnu potporu kako bi civilna infrastruktura zemlje funkcionirala usred neprestanog bombardiranja iz Rusije. Moskva je promijenila taktiku od listopada kada je počela zračne napade usmjerene posebno na energetsku mrežu Ukrajine, zbog čega su milijuni ljudi u hladnoći i mraku na početku zime. Francuski organizatori istaknuli su kako se konferencija razlikuje od ostalih nedavnih međunarodnih skupova u Luganu, Varšavi ili Berlinu posvećenih dugoročnoj obnovi. Umjesto toga, nadaju se da će donatori obećati pomoć od inženjerske ekspertize do rezervnih dijelova za izvođenje popravaka. Još jedan ključni ishod bit će nova platforma, koju su u ponedjeljak dogovorili čelnici G7, a koja će omogućiti donatorima da vide potrebe Ukrajine i koordiniraju svoju pomoć. U drugom dijelu događaja, pod nazivom "Francusko-ukrajinska konferencija za otpornost i obnovu", okupit će se 500 francuskih tvrtki kako bi razgovarali o ugovorima za obnovu. Pušilin: ‘Rusija kontrolira više od 50 posto Donjecke oblasti‘ Visokopozicionirani ruski dužnosnik ustvrdio je da Rusija kontrolira više od 50 posto Donjecke oblasti, javlja Sky News. Denis Pušilin, guverner Donjecke oblasti kojega je na to mjesto postavila Moskva, rekao je da je "oslobođeno malo više od 50 posto" teritorija samoprozvane Donjecke Narodne Republike. Nezavisni izvori nisu mogli potvrditi njegove tvrdnje. Kako intenzivni sukobi ukrajinskih i ruskih snaga u spomenutoj oblasti bijesne već nekoliko tjedana, nije poznato koliko teritorija oblasti kontroliraju Rusi, a koliko Ukrajinci. Rusija tvrdi da postepeno osvaja prostor u Donjeckoj oblasti, a u ponedjeljak je Ministarstvo obrane Velike Britanije reklo da Rusi možda planiraju daljnje akcije, ali da sumnja da su ih u stanju provesti u djelo. SAD Ukrajini poslao paket energetske opreme vrijedan 13 milijuna dolara Sjedinjene Američke Države odaslale su prvi paket energetske opreme za Ukrajinu u vrijednosti 13 milijuna dolara s ciljem ojačavanja energetske infrastrukture te zemlje koja se nalazi pod pojačanim ruskim napadima. Prema najavama, još dvije pošiljke pomoći takve vrste SAD namjeravaju odaslati do kraja ovoga tjedna. SAD su prošloga mjeseca objavile kako će u Ukrajinu poslati energetsku opremu u vrijednosti od 53 milijuna dolara. Od listopada ruski napadi orijentirali su se na uništavanje ukrajinske opskrbne mreže električnom energijom i grijanjem, a takvu taktiku Kijev i ukrajinski saveznici smatraju namjerom da se našteti civilima. Posljednji ruski napadi za posljedicu su imali ostanak milijuna Ukrajinaca bez struje i grijanja pri temperaturama ispod nule. "Rusija namjerno pokušava Ukrajince ubiti hladnoćom kako se približava zima. Naša strategija u ovom trenutku je pomoći Ukrajini da se zaštiti od ovih namjernih napada na energetsku infrastrukturu kojom se koriste civili jer bi se mogla dogoditi humanitarna katastrofa", kazao je visoki američki dužnosnik. Ukrajinska vlada pozvala je svoje građane na štednju energije.