VELIKE HRVATSKE RAPINE, OD PETRINJSKE ULICE, PREKO KAPTOLA, DO BANSKIH DVORA, SA PREKO ČETIRI STOTINA OPČINSKIH GROFOVIJA DILIJEM OPERUŠENE ZEMLJE

NACIONAL.HR POLITIKA ‘BIT ĆE KRVI DO KOLJENA’: Kako se Plenković oglušio na prijetnje ministrici Tramišak i ruske veze ministra Paladine 05. 01. 2023. 8:45Autor: Boris Bilas Jurica Galoic, Zeljko Lukunic/PIXSELL Nacional je i u 2022. godini donosio priče koje su mijenjale Hrvatsku i svakoga tjedna otkrivao je afere, poput lažiranja dnevnica koja je dovela do uskraćivanja povjerenja ravantelju VSOA-e Ivici Kinderu od strane predsjednika Zorana Milanovića Ruska invazija na Ukrajinu pokrenuta 24. veljače obilježila je 2022. godinu i utjecala na politička i ekonomska zbivanja u svijetu. Rast cijene energenata, uvođenje sankcija Rusiji izglasano u Europskoj uniji i SAD-u te milijarde dolara humanitarne i vojne pomoći napadnutoj Ukrajini samo su neke od posljedica koje su utjecale na kvalitetu života posljednjih deset mjeseci 2022. godine. Hrvatska u tome nije bila izuzetak; Putinov napad na Ukrajinu utjecao je na neke od najvažnijih političkih događaja u našoj zemlji prošle godine. Iako se hrvatska ekonomija još nije ni približno oporavila od pandemije, rat u Ukrajini, inflacija i rast cijena energenata produbili su krizu na koju aktualna hrvatska vlada još uvijek nije adekvatno odgovorila. Jedan od razloga je i taj što je Andrej Plenković veliki dio vremena potrošio na saniranje štete nastale brojnim aferama koje su i u protekloj godini obilježile njegov mandat, a u koje je vlastitim odlukama i sam bio uključen. Nacional je krajem ožujka objavio eksplozivno svjedočenje ministrice koja se suočila s nevjerojatnim prijetnjama zato što je htjela uvesti reda u natječaje za europske fondove, pa se zbog tvrtke Omega Software našla na udaru dvojice HDZ-ovih političkih lobista. FOTO: Jurica Galoic, Zeljko Lukunic/PIXSELL, Nacional Nacional je i u 2022. godini donosio priče koje su mijenjale Hrvatsku i svakoga tjedna otkrivao afere u kojima su sudjelovale neke od najistaknutijih osoba hrvatskog javnog života, od Andreja Plenkovića koji je nekim svojim odlukama direktno išao na ruku Mađarskoj i istovremeno štetio hrvatskim nacionalnim interesima, do još uvijek aktualnog ministra Ivana Paladine i njegovih veza s ruskim kapitalom. Nezaobilazne su bile priče o bjeguncu od hrvatskog pravosuđa Zdravku Mamiću, koji je na neki način pokušajem povratka u Dinamo i obilježio sam kraj godine te tako pomalo bacio u sjenu još jedan nevjerojatan uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Kataru. Među mnogim aferama i pričama koje je Nacional otkrio u protekla 52 tjedna, u nastavku donosimo neke od najzanimljivijih. Ivica Kinder i dalje dolazi na posao u VSOA-u, jer službeno nije razriješen, iako mu je predsjednik Milanović zbog te afere uskratio povjerenje, a u pozadini traju žestoka lobiranja za njegovog nasljednika na čelu Vojne sigurnosno obavještajne agencije. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL Jedna od većih afera koja je zatresla hrvatski politički, vojni i obavještajni sustav je ona u Vojno sigurnosnoj obavještajnoj agenciji (VSOA), a ta afera prenijeta je i u 2023. godinu te se još čeka njeno potpuno razrješenje. Nacional je objavio kako je u tu aferu uključeno najmanje 13 osoba koje se sumnjiče za nezakonito korištenje dnevnica čime je VSOA oštećena za najmanje dva milijuna kuna, što je nedavno dovelo do smjene Ivice Kindera s ravnateljske pozicije. Nacional je od izvora bliskog VSOA-i dobio detaljnu shemu koja otkriva tko je sve, s kojih razina unutar tog sustava i zbog čega pod sumnjom da je bio involviran u sporna zbivanja. Popis tih osoba prvi je put precizno otkrio i razmjere zataškavanja te afere, koju je Nacional otkrio sredinom prošle godine. Spomenuti popis otkriva i kako apsolutno nije točno da Kinder za nezakonitosti nije znao, nego se pokazuje da on nije jedini iz vrha VSOA-e koji je sporne troškove odobravao i parafirao – znajući, po svemu sudeći, bit problema. Još prošloga ljeta Nacional je pisao pisao o tome kako se sumnja da im je vodstvo VSOA-e, i to najmanje jedan od pomoćnika ravnatelja VSOA-e Ivice Kindera, toleriralo lažno prikazivanje troškova za putovanja u vojne misije i da višak novca zadržavaju za sebe. Nacionalu su potom, u kontekstu cjelovite sheme, kao osobe pod sumnjom da su izravno sudjelovale u toleriranju nezakonito prisvojenih budžeta za putne troškove spomenuti pomoćnik ravnatelja VSOA-e Damir Mršo i Ivana Brzica, načelnica Sektora obavještajnih poslova. U međuvremenu, Ivica Kinder i dalje dolazi na posao, jer službeno nije razriješen, iako mu je predsjednik Milanović zbog te afere uskratio povjerenje, a u pozadini traju žestoka lobiranja za njegovog nasljednika na čelu Vojne sigurnosno obavještajne agencije. Dok je u prvim danima ruske invazije na Ukrajinu Europa još spremala pravi odgovor na Putinovu agresiju, Nacional je otkrio kakav će biti prvi odgovor Plenkovićeve vlade. Tada je malo tko mogao pretpostaviti da će do kraja godine pitanje vlasništva u Fortenova grupi postati jedna od ozbiljnijih afera u Hrvatskoj i jedan od ozbiljnijih primjera kršenja sankcija Rusiji u cijeloj Europskoj uniji. No već početkom ožujka Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe, spremao se pokrenuti proces prodaje poljoprivrednog dijela Fortenova grupe, doznao je Nacional iz izvora bliskih vlasnicima te kompanije. Trebao je to biti prvi strateški korak nakon ruske agresije na Ukrajinu, a na koncu tog procesa deseci tisuća hektara obradivog hrvatskog poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u koncesijama ili vlasništvu tvrtki u sastavu Fortenova grupe trebali su promijeniti vlasnika. Peruško je za taj manevar dobio i prešutno dopuštenje premijera Andreja Plenkovića, ali sve to ubrzo je palo u drugi plan zbog nekih drugih stvari vezanih kako uz Fortenova grupu tako i uz neke ministre u Vladi Andreja Plenkovića. I prije nego što je Paladina imenovan ministrom graditeljstva, Nacional je pisao o njegovim sumnjivim poslovima i vezama s ruskim kapitalom i ljudima povezanim s Vladimirom Putinom Naime, tih je dana Andrej Plenković za novog ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predložio Ivana Paladinu, bivšeg predsjednika uprave tvrtke IGH i savjetnika Hrvatske poštanske banke. I prije nego što je Paladina imenovan na tu funkciju, s koje će vrlo vjerojatno uskoro biti i smijenjen, Nacional je pisao o njegovim sumnjivim poslovima i vezama s ruskim kapitalom i ljudima povezanim s Vladimirom Putinom. U ožujku je Nacional prvi naznačio da bi se Paladina mogao naći u velikim problemima zbog svojih dugogodišnjih kompleksnih odnosa sa Sergejem Gljadelkinom, Rusom iz Ukrajine s hrvatskom putovnicom, kontroverznim investitorom s kojim je surađivao punih sedam godina, na početku vrlo blisko i intenzivno, ali kasnije uz brojna neslaganja. Paladina je među najzaslužnijima što je Gljadelkin uopće ušao na hrvatsko tržište, a pozadina njihovih danas narušenih odnosa sada je zbog ruske invazije na Ukrajinu i s njom povezanih sankcija usmjerenih prema ruskoj imovini i s Rusijom povezanim poduzetnicima, iznova u središtu pozornosti. I to zato što je Gljadelkin bio prozivan da je godinama bio povezan sa zloglasnom ruskom tajnom obavještajnom službom FSB, nasljednicom zločinačkog sovjetskog KGB-a. Zna se, isto tako, da je zbog poslovnih razloga s nekim istaknutim članovima FSB-a bio u sukobu. Štoviše, prije par godina na jednom vrlo kompliciranom suđenju u Moskvi, gdje je bio svjedok, Gljadelkin je bio izravno pitan je li član FSB-a i na to pitanje odbio je odgovoriti, dakle, nije to tada demantirao. Te njegove veze s ruskim obavještajnim miljeom stavile su njegova nekad bliskog poslovnog partnera Paladinu, kojeg je Plenković postavio za ministra, u krajnje intrigantan eksplozivan kontekst, posebno kontroverzan zbog nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. No to nije pretjerano smetalo premijeru koji je svejedno Paladinu postavio za ministra, što se pokazalo lošim potezom jer ni godinu dana kasnije već se raspravlja o njegovom nasljedniku i proglašava ga se jednim od najgorih ministara u novijoj hrvatskoj povijesti. No to je bio samo početak Plenkovićevih problema s Rusijom u 2022. godini. Nekoliko tjedana kasnije, početkom svibnja, Nacional je otkrio da je premijer iz Hrvatske potjerao dvojicu ruskih diplomata, Matveja Sidorova i Sergeja Trofimova, jer su prijetili novinaru Večernjeg lista Hassanu Haidaru Diabu, kojem je dodijeljena policijska zaštita nakon što je prijavio uznemirujući razgovor s ruskim diplomatima u Zagrebu. Prijetnje su upućene zbog njegova otkrića o stravičnim likvidacijama koje u Ukrajini provodi zloglasni krvoločni čečenski vođa i zapovjednik Ramzan Kadirov. Visokopozicionirani diplomat de facto je novinaru poručio da će njegov članak, u kojem je napisao da čečenski kordoni smrti u Ukrajini likvidiraju svakog tko nosi ukrajinski grb, prenijeti izravno Kadirovu. Te prijetnje registrirale su istog trena hrvatske obavještajne i sigurnosne službe i o svemu obavijestile i premijera Andreja Plenkovića, koji se i osobno uključio u slučaj. Hrabri istupi dviju zviždačica Maje Đerek i Nade Ružić dobro su zatresli vladavinu HDZ-a i njegovu čvrstu kontrolu nad državnom upravom i javnim sektorom, a jedan od onih koji se zbog njihova svjedočenja našao u problemima je i predsjednik sabora Gordan Jandroković I dok je zbog prijetnji novinaru Večernjeg lista Plenković reagirao vrlo brzo, teško da se to može reći za njegovu reakciju u slučaju pokušaja misterioznog arapskog ulagača, iza kojeg stoje dva hrvatska poslovna čovjeka s ruskim vezama, da preuzme Fortenovu. Taj je slučaj, uz krađu milijarde kuna iz Ine, obilježio drugu polovicu 2022., a vjerojatno će obilježiti i dio 2023. godine. Nacional je ubrzo nakon što se saznalo za taj plan uspio rekonstruirati niz javnosti nepoznatih okolnosti koje bacaju novo svjetlo na kontroverzni pokušaj prodaje Sberbankova suvlasništva u Fortenova grupi arapskom investitoru Saifu Alketbiju. Njihov sukus je sljedeći: Alketbi bi trebao poslužiti kao paravan za Miodraga Borojevića i Krešimira Filipovića, dvojicu tijesno povezanih hrvatskih poduzetnika s razgranatom mrežom poslova i kontakata u Rusiji i Hrvatskoj. Pritom bi ključni pozadinski vlasnik Sberbankova vlasničkog udjela u Fortenova grupi trebao postati Filipović, koji bi to Sberbanku platio svojim ogromnim nenaplaćenim potraživanjima prema tvrtkama u Rusiji koja dosežu 500 milijuna dolara. U toj mogućoj varijanti Sberbank bi lakše došao do svojih potraživanja ako bi ih utjerivao od ruskih dužnika. A arapski investitor poslužio bi kao osoba koja bi se inicijalno pokazala kao kupac čije porijeklo kapitala ne bi bilo sumnjivo. Zanimljivo je da su i Andreju Plenkoviću vrlo brzo prezentirane ozbiljno potkrijepljene indicije da upravo Filipović i Borojević zapravo stoje iza kontroverznog i zakonski prilično upitnog pokušaja preuzimanja većinskog paketa vlasništva Sberbanka nad Fortenova grupom koji je javnosti inicijalno predstavljen kao projekt arapskog investitora Saifa Alketbija. Nacional je došao i u posjed dokumentacije koja budi ozbiljnu sumnju da je Miodrag Borojević trgovao utjecajem koji je imao u Fortenova grupi kako bi pomogao osobno bogaćenje tvrtki u vlasništvu svog sina i njegovih poslovnih partnera, s kojima je također interesno povezan. Radi se o dokumentima koji otkrivaju kompleksnu strukturu trgovine nekretninama i zemljištima koje su tvrtke povezane s Borojevićevim sinom i njegovim partnerima prodavale trgovačkim lancima koji su konkurenti Fortenova grupi i na tome unosno zarađivale. Još sredinom studenoga otkriveni su dokazi za primjenu sankcija protiv nekolicine hrvatskih i stranih državljana iza arapskog poduzetnika Saifa Alketbija, do danas nisu uvedene protiv njih nego tvrtki SBK ART Ubrzo nakon toga Nacional je objavio i da su premijeru Plenkoviću prezentirani konkretni dokazi o kršenju sankcija Rusiji u tom slučaju. Naime, Međuresorna stalna skupina Vlade za primjenu i praćenje provedbe sankcija Rusiji pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, još sredinom studenoga počela je pripreme za primjenu sankcija protiv nekolicine hrvatskih, ali i stranih državljana skrivenih iza arapskog poduzetnika Saifa Alketbija, odabranog kao manekena za projekt pokušaja otkupa Sberbankova vlasničkog udjela u Fortenova grupi, otkrio je to Nacionalu izvor blizak Vladi s neposrednim saznanjima o funkcioniranju tog tijela. Problem je što formalna odluka o tome ni danas još nije donesena, a definitivno se i ne zna tko će sve njome biti obuhvaćen. Ako se odluka donese, to bi značilo blokiranje njihove imovine, opsežne provjere njihovih poslovnih veza i aktivnosti, moguće i porezne nadzore, a potom i provjeru postoji li zbog kršenja sankcija ili pomaganja u tom procesu u svemu i nečija kaznena odgovornost. Zašto premijer do danas nije odlučio uvesti sankcije dvojici hrvatskih državljana i njihovim poslovnim partnerima, nije poznato, pogotovo ako se u obzir uzmu povjerljivi bankovni dokumenti koji otkrivaju dosad nepoznate razmjere kompleksnih transfera ruskog kapitala prema Hrvatskoj, turističkoj tvrtki Jadranka i s njom povezanim tvrtkama, a sve to predstavlja novu razinu institucionalnog pritiska na poduzetnika Krešimira Filipovića. Plenkovićevo oklijevanje frustrira i neke njegove suradnike koji su Nacionalu dostavili dokumentaciju koja pokazuje dramatično poslovno partnerstvo Krešimira Filipovića i Putinovih oligarha. Ti premijerovi suradnici smatraju da je Plenković licemjeran kada bilo koga proziva za proruske stavove, a istodobno unatoč dokazima ne poduzima ništa u toj kontroverznoj situaciji. Također smatraju da je upravo takvo oklijevanje pridonijelo tomu da su Filipović i njegova grupa preko Saifa Alketbija, svog vlasničkog manekena/paravana u toj transakciji u Nizozemskoj, pokrenuli postupak kojim pokušavaju registrirati svoje vlasništvo u Fortenova grupi preko tamošnjeg suda. A sve to uvodi razrješavanje intrigantne bitke za prevlast u Fortenova grupi u novu fazu. Isti izvori navode kako je prilično izvjesno da do te faze ne bi niti došlo da su hrvatske institucije pravodobno reagirale i uvrstile protagoniste te operacije na listu osoba koje krše sankcije Rusiji. I dok ga je s jedne strane mučila situacija s Fortenova grupom, s druge je Plenkovićevu 2022. godinu obilježila Ina, odnosno, sve brojniji dokazi da je hrvatski premijer s bivšim ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem sustavno narušavao hrvatske nacionalne interese u Ini, a sve u korist Mađarske i MOL-a. Nacional je u prošloj godini objavio niz otkrića povezanih uz poslovanje u Ini, a neka od njih su povezana sa zatvaranjem rafinerije u Sisku. Tomislav Ćorić je Nadzornom odboru Ine u prosincu 2017. prvo pismeno potvrdio da bi zatvaranje sisačke rafinerije bilo protivno interesima Hrvatske, a potom je e-mailom naredio njeno zatvaranje Nacional je sredinom lipnja na uvid dobio ekskluzivni dokument s oznakom “Povjerljivo FA 2018-11-28 INA”. Radi se o dokumentu koji predstavlja inicijalnu financijsku analizu vrijednosti Ine. Uz pomoć i na inicijativu tadašnjeg predsjednika nadzornog odbora Ine Damira Vanđelića i još nekoliko eksperata s dubinskim neposrednim poznavanjem situacije u Ini, izradili su je zaposlenici Odjela analize financijskih tržišta jednog velikog hrvatskog obveznog mirovinskog fonda. Izvor koji je Nacionalu taj dokument dostavio na uvid navodi kako je spomenuta financijska analiza Ine prvenstveno napravljena kako bi Vlada uz njenu pomoć mogla realizirati najavljeni reotkup dionica Ine od mađarskog MOL-a. Isti izvor navodi i nešto još puno zlokobnije – da su inicijatori izrade te analize, kao i njeni neposredni autori, taj povjerljivi dokument predali Vladi još krajem 2018., najkasnije početkom 2019., ali u ga premijer Andrej Plenković i tada nadležni ministar Tomislav Ćorić svjesno ignorirali i sakrili samo kako bi Ina ostala pod kontrolom mađarskog MOL-a. Taj izvor iznio je na račun hrvatskog premijera Plenkovića i dodatnu tešku optužbu – da je svojim političkim autoritetom izvršio pritisak kako bi spriječio da se ta analiza pretoči u bilo kakvu vrstu službenog dokumenta. Objava tog dokumenta bila je dio samo prvog u nizu tekstova u kojima se pokazuje kolika je točno bila sprega vrha hrvatske vlasti s mađarskim državnim vrhom i MOL-om. Nakon što je izbila afera uslijed koje je Ina oštećena za više od milijardu kuna, Nacional je objavio tko je zapravo omogućio uzlet Damira Škugora u Ini i izvlačenje milijarde kuna na mešetarenju plinom. Ti detalji samo su pojačali ionako ozbiljne indicije da bi taj slučaj mogao voditi prema vrhu aktualnog HDZ-a i ujedno su ponudili prilično suvislo objašnjenje zašto se aktualna hrvatska vlada suzdržano i sluganski odnosi prema mađarskom MOL-u kada su u pitanju njihovi odnosi u Ini – zato što su pojedinci bliski vrhu aktualnog HDZ-a dovedeni u privilegiranu situaciju koju su uspjeli iskoristiti tako što su uslijed kaotičnih tržišnih zbivanja prije i nakon ruske invazije na Ukrajinu, izvukli iz Ine, mešetarenjem plinom, milijardu kuna. I potom gotovo pola tog novca parkirali na račun Škugorova oca. Izvor iz vrha HDZ-a tako je otkrio da Damir Škugor nije tek neki nepoznati nižerangirani član lokalnog ogranka HDZ-a, kako su to od trenutka uhićenja njega i njegove grupe pokušavali prikazati različiti neformalni izvori iz vrha HDZ-a, već čovjek iz najužeg kruga odnosno najuže zone povjerenja premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića. Škugor je usto i čovjek izuzetno blizak dugogodišnjem članu Uprave Ine Niki Daliću, suprugu bivše potpredsjednice Vlade, a danas šefice Podravke Martine Dalić. Izvor koji je te svoje navode spreman potvrditi pred sudom otkrio je Nacionalu kako je predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon najmanje jednom izjavio da je upravo premijer Andrej Plenković 2019. urgirao da se Škugora postavi na mjesto direktora Sektora za trgovinu prirodnim plinom, dakle, na poziciju koja mu je omogućila da organizira prodaju plina tvrtki u vlasništvu svojih prijatelja s kojima je podijelio zaradu od oko milijardu kuna – i potom vrtoglavi iznos od oko 500 milijuna kuna “pospremio” na tekući račun svog oca