DETALJNA ANALIZA
KOLIKO DANA U TJEDNU RADIMO ZA DRŽAVU Od radnika na minimalcu do visokih primanja
Autor popularnog bloga Kapitalac na pojednostavljen je način analizirao u svom novom tekstu koliko iz svake plaće odlazi državi u mjerilu jednog tjedna te koliko vremena izdvajamo samo na rad za državu. Njegov tekst s grafikonima prenosimo u cijelosti
Kako za državu radimo puno opće je poznata stvar. Kako bi dobili osjećaj za tu količinu rada kojeg se odričemo u ime državnog proračuna koriste se raznovrsne usporedbe, analizira autor bloga Kapitalac.
U slijedeća dva grafikona možete vidjeti koliko vaše plaće odlazi državi u mjerilu jednog tjedna (7 dana). Jedan dio tjedna radite za državu, a drugi dio za sebe. No gdje se unutar tjedna nalazi ta granica i u kakvoj je zavisnosti o visini plaće?
Ukoliko ste radnik na minimalcu za državu ćete raditi do srijede u osam ujutro. S prosječnom plaćom radite do 18 sati istog dana, a radnik s velikom plaćom gotovo cijeli dan dulje, do četvrtka u šest ujutro. Radnik s većom plaćom za državu radi dulje od radnika s manjom plaćom. To je određeno sustavom progresivnog oporezivanja koji veće plaće opterećuje i većim postotkom poreza. Za usporedbu, u sustavu ravnomjernog oporezivanja (flat tax) svi radnici, bez obzira na visinu plaće, radili bi za državu jednako dugo, a i dalje bi oni s većom plaćom plaćali i veći iznos poreza.
Ukoliko na vaš ostatak dodamo PDV, što je validna pretpostavka u eksperimentu jer ukoliko novac trošite kupujući hranu, plaćajući režije i slično, tada evidentno državi dajete još novca, granica u tjednu se polako pomiće udesno. No koliko daleko? Pogledajmo:
Radnik na minimalcu, uzevši u obzir i PDV, još jednu plaću podijeli s državom, “bratski” rekli bismo, i tako za nju radi do četvrtka u podne. Radnik s prosječnom plaćom radi za državu do četvrtka u 20 sati, a onaj s nadprosječnom do petka u pet ujutro. Za vlastitu korist država mu dozvoljava da radi ostatak petka, subotu i nedjelju. 60% državi, a 40% njemu čini se kao pošteno porezno opterećenje. Pošteno ukoliko se na realnost gleda očima države i proračunskih konzumenata,zaključuje autor Kapitalca.
************************************************************
Komentar ovog bloga
Sto se u narodu kaze "totalna zbunjoza" Autora kapitalca trebalo bi hitno poslati na obaveznu obuku iz osnova ekonomije.
Buduci se ovdje direktno zadire u eksploataciju rada onda moramo biti malo konkretniji, te savjetovati autoru osnovne lekcije iz POLITICKE EKONOMIJE.
Radnik je u SAD-a pocetkom 20. stoljeca primao jednu petinu svog prozvoda u obliku place. Danas,sa desetorostruko unapredjenom tehnologijom radnik tamo mozda prima tek 5-10 % od vlastitog proizvoda. Znanstveno, Drzava nema nikakvih direktnih utjecaja na postotak izrabljujuceg rada. Jedini bog koji o tome odlucuje jest ekonomski zakon ponude i potraznje svih robnih proizvoda. U kapitalizmu ljudska radna snaga podpada pod taj isti robni zakon i ona dolazi na trziste na jednak nacim na koji se tamo pojavljuje vreca krompira.
Drzavni sluzbenik podredjen je tom istom zakonu, pa je ovdje nas Kapitalac htio ili ne, samo pokusao prenijeti vlastitu zbrku i u nase glave.
Pre ozbilne su to teme na kojima je zasnovan cjelokupni kontradiktorni sustav nacina proizvodnje i njene razmjene u postojecem klasnom drustvu.
************************************************************
Komentar ovog bloga
Sto se u narodu kaze "totalna zbunjoza" Autora kapitalca trebalo bi hitno poslati na obaveznu obuku iz osnova ekonomije.
Buduci se ovdje direktno zadire u eksploataciju rada onda moramo biti malo konkretniji, te savjetovati autoru osnovne lekcije iz POLITICKE EKONOMIJE.
Radnik je u SAD-a pocetkom 20. stoljeca primao jednu petinu svog prozvoda u obliku place. Danas,sa desetorostruko unapredjenom tehnologijom radnik tamo mozda prima tek 5-10 % od vlastitog proizvoda. Znanstveno, Drzava nema nikakvih direktnih utjecaja na postotak izrabljujuceg rada. Jedini bog koji o tome odlucuje jest ekonomski zakon ponude i potraznje svih robnih proizvoda. U kapitalizmu ljudska radna snaga podpada pod taj isti robni zakon i ona dolazi na trziste na jednak nacim na koji se tamo pojavljuje vreca krompira.
Drzavni sluzbenik podredjen je tom istom zakonu, pa je ovdje nas Kapitalac htio ili ne, samo pokusao prenijeti vlastitu zbrku i u nase glave.
Pre ozbilne su to teme na kojima je zasnovan cjelokupni kontradiktorni sustav nacina proizvodnje i njene razmjene u postojecem klasnom drustvu.
Nema komentara:
Objavi komentar