MILIJUNAŠICA NA ČELU AKTIVISTA
KAKO SE PROTIVNICA DELOŽACIJA DOMOGLA MILIJUNSKIH NEKRETNINA Vlasnicom najvrednijih poslovnih prostora postala je nasilnim ulascima, deložacijama...
- AUTOR:
-
- 05.02.2017. u 13:35
Pokret otpora - Riječani protiv korupcije okuplja aktiviste koji posljednjih godina prozivaju pojedince iz riječke političke, pravosudne i poduzetničke elite zbog korupcije i kriminala, a predvodnica im je nekadašnja trgovkinja Slavica Šota koja je u sjeni aktivizma podigla uspješan privatni biznis kojim je obitelji priskrbila milijunski imetak.
Obitelj Šota raspolaže s osam atraktivnih poslovnih prostora na riječkom Korzu na kojem četvorni metar stoji više od desetak tisuća eura, u najmu ima dva prostora u kojima obitelj vodi trgovinu za prodaju kućnih potrepština i urarsku radnju te posjeduju još kuće, automobile, gliser.
Šira javnost je prvi put primijetila supružnike Šota 2012. godine kad su se borili za preuzimanje lokala na Korzu. Supružnici su se tada zaključali u trgovinu, koja je bila u najmu, i u njoj više od 30 dana jeli, spavali, kako bi dokazali da je prostor njihovo vlasništvo. Aktivizam Šote je s godinama jačao, pa se 2015. godine okušala na izborima s listom Pokret Zajedno, ali nije ostvarila primjetan uspjeh te je nastavila s akcijama lokalnog karaktera.
Prozivala je bivšeg ministra financija Slavka Linića zbog navodnih bankovnih računa u Italiji, suca Veljka Miškulina, policajca Željka Kruneša teretila je za organiziranje navodnog pokušaja ubojstva njezinih unuka, poduzetnika Damira Ježića spominjala je u kontekstu prometne nesreće u kojoj su stradale sestreFilipović (donedavno za to kazneno djelo nitko nije bio osumnjičen).
Tužila je Šota neke od tih ljudi, a neki su tužili nju, podigla je niz raznih prijava (za neke je sud utvrdio da ne stoje), lijepila plakate s njihovim fotografijama, crtala riječku korupcijsku hobotnicu, tiskala majice s raznim natpisima, aktivirala se na društvenim mrežama, prezentirala se kao mali čovjek u borbi protiv korupcije i kriminala moćnika. No, istodobno Šota se, čini se, vješto borila za svoj privatni biznis. U jednom intervjuu predsjednik Županijskog suda Veljko Miškulin na njezine optužbe da je vlasnik poslovnog prostora na Korzu, odgovorio je novinaru: '... ta se činjenica uz malo dobre volje autora vrlo lako može provjeriti u zemljišnim knjigama koje su javne, što autor 'optužbe' vrlo dobro zna, jer pretpostavljam da se zna koristiti zemljišnim knjigama, s obzirom da posjeduje popriličan broj, što poslovnih (deset u strogom centru grada), što stambenih zgrada, stjecanih u posljednjih nekoliko godina, ne tako davno'.
Na Županijskom sudu u Rijeci Slavica Šota je od 2007. godine bila stranka u čak 28 sudskih postupaka. Na riječkom Općinskom sudu protiv nje se vode četiri kaznena postupka zbog klevete i uvrede povodom privatnih tužbi. Pokrenula je parnični postupak na istom sudu protiv tvrtke TD Rijekatekstil-Domus, a tužena stranka je u još dva parnična postupka. Vodi se protiv nje postupak i na zagrebačkom Općinskom sudu, tužio ju je odvjetnik Željko Olujić.
Brojni postupci
- Pred ovim sudom u tijeku je postupak s prijedlogom za ovrhu, koji se nakon prigovora ovršenika (sada tužene) smatra tužbom. Vrijednost predmeta spora označena je u iznosu od 54.866 kuna - navodi u odgovoru glasnogovornica zagrebačkog Općinskog suda Laura Crnić Klapšić. Odvjetnik Olujić zastupao je Šotu u nekim ranijim sudskim postupcima. Među brojnim sudskim postupcima u Rijeci su i oni koji se odnose na sukobe Šote za neke od poslovnih prostora na Korzu. Pokušali smo razgovarati sa Šotom, ali nam je odgovorila da s novinarima 'komunicira samo u društvu odvjetnika'. Potom nas je kontaktirao Šotin riječki odvjetnik, ugovorio termin sastanka, ali nakon što smo mu proslijedili pitanja, otkazao je susret uz obrazloženje da je ona na poslovnom putu te da će se javiti kad se vrati kako bi ugovorili novi termin, međutim do kraja ovog tjedna i zaključenja broja nisu se javili.
Razne priče prate načine na koje je obitelj Šota stjecala prostore po Rijeci - ugovori o doživotnom uzdržavanju, deložacije, nasilni ulasci u prostore, kampiranje u njima, sudski postupci - tek su dio puta koji su supružnici prešli kako bi se uknjižili kao vlasnici niza nekretnina. Prvi prostor na Korzu u koji je Šota ušla i danas je u vlasništvu grada, a ugovor o zakupu lokala na dvije etaže sredinom 90-ih imala je tvrtka Rt Gracija d.o.o. čiji je vlasnik bio Valter Šestan.
- Prodao sam joj tvrtku koja je bila vrijedna jer je imala povoljan ugovor o zakupu s Gradom Rijekom, i u tom poslu sam u konačnici ostao zakinut od Šote - kaže Šestan. Danas kad sluša Šotu, dodaje, kako njezinu borbu za prava malog čovjeka doživljava kao akciju s 'promišljenim interesima'. Šota i dalje, naime, posluje u prostoru koji je preuzela s tvrtkom koju je kupila od Šestana, te ima ugovor o zakupu s Gradom Rijekom, njezina tvrtka unajmljuje danas taj prostor od 142 četvorna metra kojeg koristi za trgovinu proizvoda za kućanstvo. Ugovoreni iznos zakupnine iznosi, kažu u Gradu Rijeci, 17,32 eura po četvornom metru, odnosno 23.166 kuna mjesečno. Ugovoreni rok zakupa je do ožujka 2018. godine.
- Zakupnik uredno podmiruje svoje ugovorne obveze glede plaćanja zakupnine - kažu u Gradu Rijeci. Otkad su supružnici Šota ušli u taj prostor na riječkom Korzu, otpočelo je njihovo 'osvajanje' drugih lokala.
Najpoznatija priča u Rijeci je ona kako su Šote početkom dvijetisućitih preuzeli dva prostora koji su u postupku denacionalizacije bili vraćeni Bruni Dinter, tada starici u teškoj životnoj situaciji, kojoj je svojedobno bila djelomično oduzeta poslovna sposobnost, pa opet vraćena, nakon čega je potpisala ugovore o prodaji prostora. Dinter je, iako je naslijedila nekoliko vrijednih nekretnina, starost, kako je novinarima Novog lista ispričala 2012., dočekala u oskudici, umrla je 2014. godine. Novinarki je dvije godine ranije ispričala da su se 'na njezin račun nepravedno obogatili odvjetnički krugovi'.
- Reći ću vam svoju priču, započela je tada Dinter razgovor s novinarkom te nastavila: '...ali neću spominjati imena. Znate, ja se tih ljudi bojim. Iako su mi sve uzeli i sada nemam s čime ni struju platiti pa će mi je, ako se nešto ne dogodi i - isključiti. A to će biti dosta nezgodno jer živim sama. Potječem iz imućne obitelji, otac mi je bio odvjetnik, majka vrlo obrazovana žena. U Rijeci smo posjedovali dva stana, a bilo je tu i nekoliko atraktivnih lokala odnosno poslovnih prostora. Moja kalvarija započinje 1979. godine kada mi roditelji stradaju u požaru. Ja se od toga šoka baš nisam snašla. Ali odvjetnici oko mene jesu. U posljednja dva desetljeća ostala sam takoreći bez svega, pa i bez novca. Pokušala sam sa svojim odvjetnicima postići neki dogovor da mi se da barem nešto od onoga što mi pripada. Ne znam što ću ako mi isključe struju. Nešto prihoda imam, radila sam u La Voce, nešto u vrtiću, ali sve to nije dosta da bih podmirila svoje potrebe. Ljudi mi tu i tamo pomognu, donesu nešto, ali nije lako. A zbog godina moji problemi postaju sve veći'.
Odvjetnik koji je u to vrijeme zastupao Dinter, a i Šotu, Senad Vuković, kaže da nije prevario Dinter već da do danas nije uspio naplatiti oko 190.000 kuna koliko su iznosili troškovi za njezino zastupanje. Prisjetio se da je Dinter svojedobno bila oduzeta djelomična poslovna sposobnost, pa opet vraćena, te da je s nekadašnjim poslovnim kolegom imala ugovor o doživotnom uzdržavanju po kojem su njemu trebali pripasti poslovni prostori na Korzu.
Nemoralan ugovor
- Ali nije bila zadovoljna tom suradnjom - kaže odvjetnik Vuković te nastavlja:
- Pojavila se onda Šota, koja je željela kupiti poslovne prostore koji su Dinter trebali biti vraćeni u postupku denacionalizacije, stoga je ona sa Šotom sklopila ugovor o kupoprodaji. Dinter je kasnije sudskim putem pobijala prijašnji ugovor o doživotnom uzdržavanju s nekadašnjim kolegom, zastupao sam je u tom postupku. Sud je utvrdio da je ugovor bio nemoralan. Šota je, koliko mi je poznato, brinula o Dinter, kupila joj je i kućicu, no gospođa Bruna je bila specifična osoba, živjela je s puno mačaka, o njoj bi se zapravo mogao napisati cijeli roman. Odvjetnik Vuković je na tu riječku kućicu od Dinter svojedobno stavio zabilježbu o potraživanju od oko 190.000 kuna, koje još nije, kaže, naplatio, jer se 'pojavio novi oporučni vlasnik'. Šota je tako od Dinter, starice u teškom stanju, preuzela dva poslovna prostora na Korzu. Jedan na adresi Jelačićev trg 9 te prostor na adresi A. Starčevića 1, za koje je danas u zemljišnim knjigama vidljivo da im je Šota vlasnica: jedan ima 90-ak te drugi 80-ak četvornih metara. Na nekretninama je 2003. godine bila upisana zabilježba Hypo Alpe Adria banke zbog kredita u visini od 423.000 eura, koji je podigla Šota, no zabilježba je brisana 2004. godine pa su poslovni prostori od 2010. godine opterećeni novom zabilježbom BKS Banke sa sjedištem u Austriji, zbog kredita u iznosu od 350.000 eura. Nadalje se tri poslovna prostora u Medulićevoj ulici vode u zemljišnim knjigama na Ivana Šotu, nekadašnjeg frizera i supruga Slavice Šote. Riječ je o dva manja poslovna prostora i jednom od 60-ak četvornih metara. Na tim nekretninama vidljive su iste zabilježbe o kreditima, kao i na onima ranije. U veljači prošle godine Novi list je izvijestio kako su Šote iz kancelarije na toj adresi deložiraleBranka Grubišića, uglednog riječkog ugostitelja, koji je tom prilikom izrazio ogorčenje. Za to je prozvao supružnike Šota, rekavši novinarima da su ga 'deložirali iz prostora koji je koristio 38 godina bez sudskoga naloga'.'
- Način na koji je to napravljeno je degutantan, a Slavica Šota je dovela čak i zaštitare. Taj sam prostor dobio na korištenje od Grada Rijeke jer je zgrada bila predviđena za rušenje... - požalio se tada Grubišić. Skandali i sudski postupci rezultat su kupovine od strane obitelji Šota još dva lokala na Korzu. Ta dva prostora vraćena su obitelji iz Slovenije, a Šota je početkom dvijetisućitih s njima sklopila predugovor o kupovini, no tek 2006. godine postupak povrata postao je pravomoćan.
Borba za jedan od tih lokala pretvorila se u dramu kad je Šota u prostor ušla sa zaštitarima. Iz njega nije htjela izaći 30-ak dana. Rezultiralo je to nizom dugogodišnjih sudskih postupaka, no Šote su se u konačnici uknjižile kao vlasnici i na tim poslovnim prostorima. Rijekatekstil Domus još vodi spor protiv Šote za naknadu štete, jer su oni u tom prostoru bili u legalnom zakupu.
- Njezino samozatočenje u tom prostoru je prva medijski popraćena akcija Slavice Šote, koja je ujedno i kazneno djelo samovlasti. Ona je tada, čini se, shvatila da može manipulirati medijima, i tako je nastavila do danas - kaže Dragan Rukavina, predsjednik uprave Amec Rijekatekstil koji se prisjetio događaja iz 2012. godine.
Druga starica
- Šota je tada na silu ušla u prostor, ponašala se agresivno, širila je neistine o nama, čak je jednom prilikom vlastitim rukama zazidala ulaz u taj prostor kako bi nam onemogućila korištenje, u ključanicu nam je jednom prilikom stavila purpjenu da ne možemo otključati, auto je parkirala ispred ulaza, a sprječavala je i dostavu robe... Sve to je radila dok joj Županijski sud nije priznao presudu prema kojoj je postala vlasnica prostora - kaže Rukavina.
Šota je, također, 90-ih pokušala doći i do stana starice K.B. (podaci poznati uredništvu), i to ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, no starica ju je tužila te tražila raskid ugovora, ali tijekom postupka je preminula, no sudski spor je nastavila druga osoba koja se brinula o K.B. te kasnije naslijedila nekretninu. Ona je spor u konačnici dobila, što nam je potvrdila, te kazala da je stan u međuvremenu prodala.
U presudi se navodi: 'Ovom sudu (Općinskom sudu u Rijeci) je 5. rujna 1994. tužbu podnijela pokojna K.B. iz Rijeke radi raskida ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. U tužbi je navela da je navedeni ugovor sklopila s tuženicom Šota 1. lipnja 1994. Njime se tuženica obvezala doživotno uzdržavati tužiteljicu, odnosno opskrbljivati je hranom, odjećom, obućom, održavati red i higijenu u stanu, te joj osigurati potrebnu njegu i liječenje, a tužiteljica je tuženici prenijela u vlasništvo ¼ idealnog dijela svog stana u Rijeci. Budući da tuženica nije izvršavala ugovorom preuzete obveze, tužiteljica je podnijela tužbeni zahtjev radi raskida ugovora', navodi se u obrazloženju presude u kojoj je sud naložio Šoti da tužiteljici vrati dio stana u vlasništvo.
U presudi se navodi da je K.B. podnijela i kaznenu prijavu 1995. godine riječkom Općinskom državnom odvjetništvu, jer je 'prijenos prava suvlasništva na stanu izvršen odmah po sklapanju ugovora, iako nije bilo tako dogovoreno', pa je podnijela 'prijavu zbog kaznenog djela prijevare', ali ista je, navodi se u presudi, odbačena. 'I to iz razloga što u ponašanju tuženice nije bilo elemenata prijavne namjere', stoji u presudi.
Zbog aktivizma Slavice Šote, čini se, pati njezin biznis s prodajom kućnih proizvoda. Prihodi tvrtke Rt Gracija su od 2012. godine u padu. Rt Gracija je lani prijavila prihode od 1,3 milijuna kuna, no godinu je završila s gubitkom od 35.000 kuna. U tvrtki ima četiri zaposlene osobe, prema financijskim izvješćima predanim Fini, a prosječna plaća iznosi 2464 kuna. Tvrtka je 2012. godine prijavila prihode u visini od 2,2 milijuna kuna, imala je tada šest zaposlenih s prosječnom plaćom od 3667 kuna. Šota je ove godine registrirala obrt za turizam i ugostiteljstvo. Njezin sin vodi urarsku radnju koja posluje na Korzu te također ima prijavljenu tvrtku, a kći pomaže majci u aktivizmu te na društvenim mrežama, među ostalim, objavljuje fotografije u društvu ministra policije Vlahe Orepića iz Mosta.
Borba protiv korupcije
Odvjetnik Slavice Šote protekli tjedan nije nam odgovorio ni na jedno od poslanih pitanja: 'Poslovni put gospođe Šote. Preuzimanje tvrtke RT Gracija? I daljnji razvoj posla..., način stjecanja brojnih nekretnina, posebice poslovnih prostora na riječkom Korzu: stjecanje nekadašnjih nekretnina Dinter, sudski proces s K.B., kao i stjecanje nekretnina obitelji iz Slovenije te kasniji sukobi s najmoprimcima, zaključavanje u prostor...', tek su neka od pitanja koja smo mu proslijedili. Također smo Šoti poslali upit i o Pokretu otpora, no nije nam ništa odgovorila, ali smo prošli tjedan dobili e-mail od Milivoja Antolovića koji se potpisao kao izvršni operativni koordinator Pokreta otpora - Riječani protiv korupcije, a koji je naveo da je cilj njihova pokreta borba protiv korupcije.
- Pokret otpora sastoji se od dvije bojne. Aktivne i pričuvne. Sastav i broj članova, što časnika, što vojnika, operativaca, agenata i doušnika, ne mogu vam reći. Imamo i snajperista koji je, mada nije morao, ipak spasio život bivšem predsjedniku RH Josipoviću, kada je isti govorio u Opatiji na Invest forumu. Osiguranje i policija u zaštiti predsjednika i međunarodnog diplomatskog kora su blokirali i nadzirali cijelu okolinu hotela i kongresne dvorane. Ipak Pokret otpora je uspio iz jednog zaraslog vrta naći poziciju s koje se kroz prozor vidjela cijela unutrašnjost dvorane kao na dlanu s razdaljine od tri metra. Stali smo vikati, prozivati prisutne za korupciju i kriminal. Čulo se kao da smo usred dvorane, a nas 'nigdje'. Nitko nije znao gdje smo, a tu smo. Policiji je trebalo čitavih 20 minuta da nas locira i dopre do nas. Unutar policije nastala je velika gužva i svađa zbog takvog ogromnog sigurnosnog propusta na svega tri metra od dvorane, a na koji smo mi, eto, ukazali policiji. Dobili smo pohvalu za suradnju građana s policijom. Plaketu 'Svi smo mi policija' - navodi se u tom e-mailu
Nema komentara:
Objavi komentar