KOJE PTICE EU PRIPADAJU SVOME JATU , A KOJE NE

POČINJE SUMMIT Zašto Janša zastupa RH u Bruxellesu? Nekima se čini da to nije najbolji izbor, ali je logičan Ovo će biti zadnji summit EU za vrijeme njemačkog predsjedanja pa je i politička ostavština kancelarke Angele Merkel u pitanju Piše: Iz Bruxellesa Augustin PalokajObjavljeno: 10. prosinac 2020. 11:56 GORDAN JANDROKOVIĆ ‘Šteta je da Milanović nije išao u Bruxelles umjesto Plenkovića, bilo bi dobro saznati razloge‘ PREMIJER U IZOLACIJI Plenković ponudio Milanoviću da ide u Bruxelles: ‘Zahvalio se, predstavljat će nas Janša‘ Summit EU počinje poslijepodne, a na njemu će Hrvatsku predstavljati slovenski premijer Janez Janša zbog nemogućnosti premijera Andreja Plenkovića da osobno sudjeluje na skupu. Ovo je praksa na sastancima na vrhu EU gdje mogu sudjelovati isključivo predsjednici vlada ili država, a ne i potpredsjednici ili ministri. Ovisno o unutarnjem ustrojstvu, neke države članice na sastanke Europskog vijeća šalju predsjednike, dakle šefa države (Francuska, Cipar, Litva), a druge šalju šefa vlade. Zato se i sastanak zove “summit šefova država ili vlada”. Pravilo je da šef vlade ili države koji ne može sudjelovati, ili mora otići sa sastanka ranije, zaduži kolegu iz neke druge države da ga predstavlja. Što se tiče sadržaja rasprave, Janša mora jasno dati do znanja kada bude iznosio stav u ime Republike Hrvatske. S obzirom na jednu od tema sastanka, usvajanje odluka vezanih za višegodišnji okvir i fond za oporavak, što je do sada blokirano od strane Mađarske i Poljske, nekima se činilo da Janša možda i nije najbolji izbor. On je pokazivao razumijevanje za ove dvije države koje su blokirale odluke. Međutim, Janša to ne može učiniti i u ime Hrvatske, ako za to nije dobio smjernice iz Zagreba. No, obično šefovi država ovlasti da ih zastupa daju nekom kolegi iz susjedne države pa je hrvatski izbor logičan i iz tog aspekta. Očekuje se kompromis oko proračuna Ovo će biti zadnji summit EU za vrijeme njemačkog predsjedanja pa je i politička ostavština kancelarke Angele Merkel u pitanju. Zbog toga se očekuje i kompromis kojim će se deblokirati odluke potrebne za formalno usvajanje Višegodišnjeg financijskog okvira i Fonda za oporavak, ukupne vrijednosti od preko 1800 milijardi eura. Ovu su odluku blokirale Mađarska i Poljska zbog uvjetovanja korištenja sredstava s poštivanjem načela vladavine prava. Merkel je osobno bila angažirana proteklih dana u kontaktima s Budimpeštom i Varšavom u traženju kompromisa. Uoči summita su stizali pozitivni signali da je kompromis na pomolu. Jedna od mogućih opcija, s kojom će svi biti zadovoljni i svatko smatrati da nije odustao od svog stava, je da se sredstva jednoj državi ne mogu uskratiti pozivanjem na kršenje vladavine prava ako se o tome vodi postupak pred sudom Europske unije. Brexit nije formalno tema summita, ali se o njemu razgovara Noć prije summita u Bruxellesu predsjednica Europske komisije Ursula van der Leyen imala je večeru s britanskim premijerom Borisom Johnsonom, u pokušaju stvaranja ozračja u kojem bi se postigao kompromis o sporazumu za odnose nakon Brexita. Brexit na današnjem summit EU-a ipak neće biti formalno na dnevnom redu. O tome su se lideri EU-a složili su prije kako bi Londonu poručili da EU u potpunosti podržava svog glavnog pregovarača za Brexit Michela Barniera koji ima puni mandat i jasne smjernice za pregovore. Zato će lideri EU-a samo poslušati kratki izvještaj predsjednice Europske Komisije Ursule van der Leyen o večeri koju je imao s Johnsonom i ponoviti punu potporu glavnom EU pregovaraču za Brexit Michelu Barnieru. Proširenje EU samo na marginama summita Proširenje Europe unije neće formalno biti na dnevnom redu summita EU ali se o tome mogu vidjeti razgovori na marginama. Moguće je da njemačka kancelarka Angela Merkel pokuša deblokirati neke odluke vezane uz proširenje. Za vrijeme njemačkog predsjedanja EU nije bilo niti jedne jedine važne odluke o proširenju. Zapravo se može reći da je po ovom pitanju njemačko predsjedanje doživjelo veliki neuspjeh. Bugarska je blokirala usvajanje pregovaračkog okvira za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Zbog toga se druge države protive i usvajanju takvog okvira za Albaniju. Cilj Njemačke je bio da tijekom svog predsjedanja i jedan i drugi okvir budu usvojeni. U tijelima Vijeća EU su blokirani i zaključci Vijeća o procesu proširenja i procesu stabilizacije i pridruživanju. Iako se tim zaključcima EU ne obvezuje na bilo što, već samo upućuje poruke državama regije da nastave reforme i bore protiv korupcije, jačaju međusobnu suradnju, 27 država EU se nije uspjelo niti o tome dogovoriti. Zato se ne isključuje niti mogućnost da Merkel, osobnim zalaganjem tijekom summita, uspije na najvišoj razini, prije svega sastankom s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim, postići kompromis. Njemačko predsjedanje EU i dalje drži tri otvorene opcije za ova pitanja. Prva je usvajanje zaključaka Vijeća te dva pregovaračka okvira, i za Sjevernu Makedoniju i za Albaniju. Druga opcija, koja se čini vjerojatnijom, je usvajanje samo zaključaka pisanom procedurom sljedeći tjedan ali ne i pregovaračkih okvira. Treća opcija, koja je manje vjerojatna, je usvajanje zaključaka te pregovaračkog okvira samo za Albaniju a ne i za Sjevernu Makedoniju. No protiv te opcije je nekoliko država jer smatraju da je Makedonija više spremna od Albanije.