SVI GEOPOLITIČKI USLOVI KAPITALISTIČKIH INTERESA VODE PREMA 1914.- NOVE ESTERMINIZACIJE ČOVJEČANSTVA

GEOPOLITIČKI ZAPLETI Rusija ili Kina: Tko je Bidenu veći neprijatelj? ‘Interesi supersila vrlo brzo će se ukrstiti na - Balkanu!‘ Bidenova administracija namjerava prijeći tzv. Carterovoj doktrini iz vremena Sovjetskog Saveza Piše: Vlado VurušićObjavljeno: 07. ožujak 2021. 16:07 Rusija i Kina uložile su i ulažu ozbiljne napore da ograniče utjecaj i poziciju SAD-a i njegovih saveznika na međunarodnoj sceni te da ih ometu u zaštiti svojih interesa, stoji, između ostalog, u nedavno objavljenom dokumentu Bijele kuće o novoj američkoj strategiji nacionalne sigurnosti. Administracija novog američkog predsjednika Joea Bidena označila je Rusiju i Kinu kao svoja dva prioritetna i opasna suparnika na globalnoj sceni gdje se Rusiju proglašava još uvijek "glavnom prijetnjom", iako u praksi djeluje kao da se sve više pribojava rastućeg utjecaja Kine. I neki ruski analitičari smatraju kako bi za Kremlj s jedne strane bilo bolje da se akcent američkog interesa prebaci s Moskve na Peking jer bi se Vladimir Putin osjećao komfornije zbog svega onoga što mu se događa u zemlji, osobito s obzirom na prosvjede zbog privođenja lidera ruske opozicije Alekseja Navaljnog, pa bi i pritisak Zapada bio manji ili barem tiši. S druge strane, premda Kremlj stalno ističe svoje "zajedništvo" i savezništvo s Kinom, ipak se pribojava njezina ekonomskog, a slijedom toga i političkog utjecaja, pogotovo u zemljama Srednje Azije koje smatra svojim atarom. No, neki idu tako daleko da predviđaju da će Washington - pragmatično - morati popustiti Moskvi upravo zbog njezinih sve jačih veza s Kinom. Subverzija i destrukcija U svom novom izvješću Bijela kuća Rusiju vidi kao globalnog igrača, ali koji će igrati uglavnom subverzivne i destruktivne uloge, umjesto konstruktivnih, smatrajući da je upravo u tom segmentu najveća snaga današnje Moskve. Za Kinu, pak, kaže da je sve samouvjerenija u sebe i svoju snagu te jedini konkurent koji ima dovoljno ekonomskih, političko-diplomatskih, vojnih i u prvom redu tehnoloških potencijala da bace rukavicu izazova i budu ozbiljan suparnik na međunarodnoj sceni. Naime, Kina vodi politiku ekonomskog i tehnološkog utjecaja i širenja, čemu najviše u prilog govori i činjenica da je po veličini svoje mornarice prešla u globalno vodstvo, zbog čega će državni tajnik Antony Blinken već ovaj mjesec posjetiti Daleki istok, preciznije Japan i Južnu Koreju, kako bi ojačao savezništvo protiv Pekinga na području istočne Azije. S druge strane, Rusiji je "dovoljno" udariti po njezinim energetskim interesima, poglavito u Europi. Upravo zato Washington namjerava s Njemačkom i ostalim članicama Europske unije razriješiti pitanje plinovoda Sjeverni tok 2 čije bi obustavljanje poprilično uzdrmalo ne samo Rusiju, koja bi se time lišila svoje energetske te time i političke prisutnosti u Europi i popriličnih sredstava u "tvrdoj valuti", nego i Njemačku (i dobar dio Unije) koja je uložila milijarde dolara u taj projekt. Zbog ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa mnogi smatraju da bi bez ruskog plina izlazak iz krize bio puno teži i za Europu i za Rusiju. Amerikanci, doduše, nude svoj ukapljeni plin koji je skuplji, ali s druge strane baš zato tjeraju Gazprom da obuzdava svoje cijene. No, kaže se kako ima prostora za dijalog i razgovore - na što u svom nedavnom intervjuu poziva i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov - u prvom redu na ograničavanju i smanjenju nuklearnog naoružanja, pa se govori o produljenju dogovora Start III o strateškom ofenzivnom naoružanju, a Duma to već odobrava kao gestu dobre volje. No, i Bidenova administracija namjerava prijeći tzv. Carterovoj doktrini iz vremena Sovjetskog Saveza, inzistiranju na građanskim i ljudskim pravima te neovisnom pravosuđu kao jednom od temelja odnosa s Rusijom, odnosno stalnom potezanju tog pitanja.