POGINULO VIŠE OD 340 CIVILA
EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA OŠTROM PRESUDOM KRITIZA RUSIJU 'Nisu poduzeli mjere kojima bi spriječili masakar u Beslanu!'
- AUTOR:
-
- Hina,
- Jutarnji.hr
OBJAVLJENO:
- 13.04.2017. u 11:31
Europski sud za ljudska prava (dalje u tekstu: ECHR) u svojoj je presudi rekao da je Rusija propustila poduzeti mjere kojima bi spriječila opsadu škole u gradu Beslanu, u kojoj je poginulo više od 340 civila i naložio Moskvi da oštećenima isplati 3 milijuna eura odštete, piše BBC.
Konkretno, ECHR je rekao da su sigurnosne službe imale dovoljno informacija iz kojih su mogle znati da se napad sprema na tom području, ali nisu učinile ništa da ga spriječe. Nadalje, u presudi stoji da su Ruske sigurnosne službe primijenile su nesrazmjernu silu u operaciji napada na pobunjenike koji su uzeli taoce, kazao je sud.
- Vlasti su imale dovoljno preciznih informacija koje su upozoravale na to da se planira teroristički napad, koji je imao za cilj obrazovnu ustanovu, ali nisu poduzele odgovarajuće mjere kako bi spriječile teroriste da se okupe i pripreme napad. Sigurnost u školi nije bila pojačana, a ni osoblje škole niti javnost nisu bili upozoreni na terorističku prijetnju - navodi sud.
Islamski borci, njih 32, su 1. rujna 2004., u Beslanu u Sjevernoj Osetiji prvog dana nove školske godine zatočili više od 1.100 ljudi, učenika, roditelja i učitelja tražeći od Moskve da prizna neovisnost Čečenije, a nakon trodnevne opsade epilog je bio 334 poginula, među kojima 186 djece te oko 800 ranjenih. Većina žrtava je stradala tijekom intervencije pripadnika ruskih specijalnih snaga.
Ni jedan službenik ruskih organa vlasti nije odgovarao zbog velikog broja žrtava, zbog čega je ECHR također kritizirao Rusiju. Samo je jedan od otmičara uhvaćen živ i kasnije mu je suđeno.
Osobe koje su preživjele tragediju u Beslanu, kao i rođaci poginulih, tvrde da su ruski službenici na čelu s Vladimirom Putinom, krivo postupali prilikom rješavanja krize i ignorirali informacije obavještajnih službi koje su indicirale da je scenarij s talačkom krizom u Beslanu bio planiran.
Oni su godinama tražili informacije iz kojih bi mogli saznati je li se opsada i naknadna tragedija mogla spriječiti i da li je toliko ljudi trebalo poginuti prilikom operacije spašavanja. No, vlasti nisu bile susretljive, a ruska istraga već godinama stoji na mjestu, zbog čega se više od 400 osoba, što preživjelih iz tragedije, što rođaka ubijenih, obratilo Europskom sudu za ljudska prava. Sud je odlučio sve pristigle tužbe protiv Rusije objediniti u jedan cjeloviti slučaj.
I dok je potpuno jasno tko je zatočio više od 1.100 ljudi, pitanje tko je dao zeleno svijetlo za intervenciju koja je rezultirala pokoljem još je obavijeno velom tajne. Komandosi su krenuli u akciju pošto je eksplodirala bomba u školskoj dvorani za tjelesni odgoj, no 22 sekunde poslije slijedila je još jedna eksplozija i ne zna se tko ju je izazvao. Neki taoci uporno su tvrdili, da su specijalci s krova obližnje zgrade ispalili projektil, dok službena verzija glasi da su za tu eksploziju također odgovorni teroristi iako nije jasno jesu li je izazvali namjerno ili slučajno. Poznato je, međutim, da je upravo u toj drugoj eksploziji i požaru koji je slijedio poginulo ili ranjeno više od polovice talaca.
Putinov tadašnji savjetnik za sjeverni Kavkaz Aslambek Aslakhanov bio je ovlašten da osobno pregovara s teroristima i "razmotri sve njihove uvjete, osim nezavisnosti Čečenije".
Nema komentara:
Objavi komentar