EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE

NY TIMES SE RASPISAO O RIJECI I TITOVOM 'GALEBU' Spomenuli Hasanbegovića i njegov rat s komunističkim naslijeđem usporedili s bolnom debatom u SAD-u

AUTOR: 
• • Damjan Raknić
 OBJAVLJENO: 
• 26.11.2017. u 15:41

Srdjan Vrancic / HANZA MEDIA

Titov Galeb

Rijeka se trenutno nalazi usred transformacije iz industrijskog čvorišta u umjetničko. Kvarnerska se luka, naime, želi pozicionirati kao europska kulturna prijestolnica i s tim su na umu započeli cijeli niz radova. Gradski oci namjeravaju s otprilike 20 milijuna eura transformirati dotrajalu gradsku infrastrukturu te s dodatnih 30 milijuna eura planiraju financirati kulturnu revitalizaciju Rijeke.

The New York Times piše da bi najvažniji dio novog imidža Rijeke trebala biti restaurirana brodica Galeb, gotovo 80 godina staro plovilo koje je pripadalo Josipu Brozu Titu. Naime, nekadašnji ponos jugoslavenske mornarice već godinama trune u riječkoj luci.

Međutim, oko Titovog se nasljeđa još uvijek spore politički akteri u Hrvatskoj pa nije sigurno da će se ostvariti naum onih koji žele restaurirati Galeba i pretvoriti ga u muzej koji će svjedočiti o kompleksnoj povijesti Rijeke, piše list.

Krajnja je desnica protiv ovog projekta te, kako piše The New York Times, žele pokopati Titovo komunističko nasljeđe i revitalizirati ostavštinu Nezavisne Države Hrvatske, saveznika nacističke Njemačke za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Tito je u svoje vrijeme kod ljudi podjednako izazivao i strah i poštovanje. Mnogi ga opisuju kao heroja antifašističke borbe koji je Jugoslaviju držao na okupu više od 35 godina, međutim drugi ga nikada neće moći vidjeti kao ništa drugo nego komunističkog diktatora koji je sa smrtonosnom silom eliminirao sve svoje neprijatelje, navodi list.

Galeb je izgrađen 1938. godine u Genovi u Italiji, a Tito ga je koristio kao plutajuću rezidenciju, jugoslavensku ambasadu i brodicu za tulume. Na njemu je ugošćivao svjetske vođe i hollywoodske zvijezde poput Elizabethe Taylor i Richarda Burtona. Tito je kao predsjednik Jugoslavije s Galebom proputovao četiri kontinenta, a 1953. godine je postao prvi komunistički vođa koji je nakon Drugog svjetskog rata posjetio Winstona Churchilla. Na Galebu se i rodila ideja o Pokretu nesvrstanih, bloku zemalja na koje Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez tijekom Hladnog rata nisu mogli utjecati.

Liberalni političari, kako navoi NYT, kroz restauriranog Galeba žele ukazati na Titovu povezanost s Rijekom i njezinom okolicom, međutim krajnje desno orijentirani političari Titovo ime vežu uz represivni aparat Jugoslavije koja se nakon njegove smrti u sedam godina nasilno raspala.

The New York Times vuče paralelu između napora Zlatka Hasanbegovića da izbriše Titovo ime iz udžbenika s debatom oko kipova Konfederacije u SAD-u. Naravno, ne slažu se svi s nacionalističkim idejama koje propagira hrvatska desnica.

- Sve je bilo bolje u Jugoslaviji dok ju je Tito vodio. Neki će reći da je bio diktator i da su to bila mračna vremena, ja kažem da je to bilo vrijeme mira, rekao je 60-godišnji Zlatko Marenčić.

Novinar Novog lista Denis Romac za NYT kaže da su oni koji žele razmontirati Titovo nasljeđe samo ljubomorni na njegova postignuća.

- Niti jedan se vođa iz niti jedne od država bivše Jugoslavije još uvijek nije približio Titu.

Unatoč naporima Zlatka Hasanbegovića i drugih krajnje desno orijentiranih političara, Galeb će vjerojatno ponovno zasjati te postati dio Muzeja grada Rijeke.

- Nije naša namjera stvoriti muzej idolopoklonstva, rekao je Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke.

- Tito je radio greške, to je sigurno, ali on je svejedno važna povijesna ličnost s dubokim vezama s našim gradom, kaže Obersnel.

Mnogi Hrvati, poput Marija Kružića, 32-godišnjeg djelatnika u luci Crikvenica, smatraju da je dosta priče o prošlosti.

- Moj je cijeli život preda mnom. Želim da se političari bave aktualnim problemima te da ostave povijest povjesničarima, rekao je Kružić

*****************************************************

Govoriti danas sa neke intelektualne platforme, odnosno sa ostataka krovnih vrhova titoizma, čiji su se temelji već davno raspali, i strše sve oko nas kao povijesna upozorenja, barem za dolazeće generacije, da se ne okrzavamo vječno u zaletima oko njih. Poput  De Leonovih slijepaca koji jure u Zoološki vrt da bi se, opipavanjem tog velikog drušvenog Slona,  uvjerili kako on doista izgleda.

I, dok jedan od njih, dirajući njegovo uho uzvikuje ostalima: Slon izgleda kao list na velikom stablu. Drugi koji dodiruje njegovu surlu stiće dojam da je to veliko čudo nalik na glomazno uže. Svaki od njih  sobom nosi trajne istine i zablude koje ističu iz njihovog slijepila.

Igor Mandić „vidi“ u tom Titovom  čudu pozitivnu figuru kojoj su se zavidno divili svi tadašnji (sic !) svjetski lideri.

Riječki gradonačelnik Obersnel hoće da svoj grad pretvori u kulturološku metropolu Europe upravo onom zarđalom ljušturom Titovog broda „Galeb“- iz kojeg još prodiru ustajali zapasi našminkane Elizabeth Taylor, Sofie Loren i ostalog svjetskog glamura iz Hollyvooda, danas poznatog  svjetskoj javnosti po haremskom  razvratu seksualnog nasilja i kriminalne pedofilije. Kao i njegove blijede kopije Brijunsko harema, u kojem je Tito okupljao sav svoj kolegijalni ološ Trećeg svijeta - kriminalnih uzurpatora vladarskih ostataka feudalnih diktatora.

A tko još spominje Gole otoke i Sibirske Gulage, u čijem su primorskom  kršu i Sibirskom živom blatu tonuli brojni marksistički prvaci Balkana. Kao pobornik Prve Internacionale dr Svetozar Marković,  gotovo svi sekretari tašnje Komunističke partije iz Kraljevine Jugoslavije, i dosljedni Sovjetski Boljševici.

 I to upravo u vremenu kad je Tito provodio svoj četvorogodišnji exil u luksuzu  Hotela Moske. Vremena od 1932 – 37. godine Staljinovih masovnih  koljačkih čistki svega i sviju koji su mu zaudarali po međunarodnom revolucionarnom Marksizmu. Vračanjem time cijelokupno čovječanstvo sa svog velikog revolucionarnog poriva početkom 20. stoljeća – za čitava stoljeća u natrag. Pravcem industrijskog feudalizma kojeg se toliko pribojavala Socijalistička Radnička partija Amerike i njen tvorac Danie De Leon.

U čijem se labirintnom  glibu, pod stotinama milijuna ljudskih nedužnih žrtava - danas koprca cjelokupno čovječastvo !