OTOK ILI SVIJET KAPITALA U PROBLEMU

POSLJEDICE BREXITA Činjenica da su Britanci ispali s liste pet najjačih ekonomija svijeta nije najgora vijest, uskoro su stigle nove crne prognoze

AUTOR: 
• • Snježana Pavić
 OBJAVLJENO: 
• 25.11.2017. u 17:25

REUTERS

Velika Britanija počela je osjećati negativne posljedice izlaska iz EU prije nego što su počeli ozbiljni pregovori o Brexitu. Rast gospodarstva se usporava pa je Ujedinjeno Kraljevstvo već ispalo s popisa prvih pet gospodarstava svijeta, a padat će i dalje, prenosi Independent. Na petome mjestu nakon SAD-a, Kine, Japana i Njemačke više nije Velika Britanija, nego Francuska.

VEZANE VIJESTI

• Jedinstvo u EU puca kada se dijeli plijen ili teret

Prije Brexita očekivalo se da će im gospodarstvo u idućih pet godina rasti za 7,5 posto, ali sad su te projekcije smanjene na 5,2 posto. Mala korekcija u postocima znači 1400 funti ili oko 12.000 kuna manju godišnju zaradu po kućanstvu. Raspoloživi dohodak po kućanstvu padat će 19 kvartala zaredom, od 2015. do 2020., što je najdulje razdoblje pada od početka pedesetih i dulje nego neposredno nakon financijske krize.

London je međunarodni financijski centar broj 1, imamo neke od najboljih svjetskih kompanija i vodeću poziciju u digitalnim industrijama kojima pripada budućnost, rekao je ministar financija Philip Hammond, pokušavajući ublažiti udar na nacionalni ponos. Jer, istodobno im padaju produktivnost i rast: ove je godine BDP rastao 1,5 posto, a iduće se rast procjenjuje na 1,4 posto, rekao je ministar. Istodobno s proračunom za iduću godinu objavio je iznose novih, pesimističnijih prognoza rasta.

Korekcije

Zbog loših gospodarskih pokazatelja morali su korigirati prijašnje procjene da će u ovoj godini rast iznositi 2 posto, a u idućoj 1,6 posto. Istodobno je Njemačkoj rast u 2017. neočekivano povećan na 2 posto, a za 2018. na 1,9 s donedavno očekivanih 1,6 posto.

Dok je prva rečenica novog proračuna glasila “Ujedinjeno Kraljevstvo ima sjajnu budućnost”, brutalna je istina da je s ovakvim prognozama rasta nema, upozorio jeTorsten Bell iz think tanka Resolution Foundation. S korigiranim stopama rasta, ako se održava projektirani proračunski deficit od 1 posto, Britanija neće prije 2060. uspjeti smanjiti nacionalni dug na razinu od 40 posto BDP-a koliki je bio prije krize 2008., procjenjuje Bell.

Prema podacima Svjetske banke, Velika Britanija je prošle godine s BDP-om od 2,618 bilijuna dolara bila ispred Francuske, ali će je, prema predviđanjima Međunarodnoga monetarnog fonda, u 2017. Francuska preteći s 2,575 bilijuna naspram britanskih 2,565 bilijuna. Analitičari PwC-a predviđaju da će do 2050. Britanija pasti na deseto mjesto najvećih ekonomija.

Zahtjevi

Britansko gospodarstvo opterećeno je niskom produktivnošću, neizvjesnošću zbog Brexita i posljedicama oštrih mjera štednje, navodi Institut za fiskalne studije. Realne plaće padaju jer je ovogodišnja inflacija iznosila 3 posto, a s novim negativnim podacima teško je očekivati njihov porast. Plaće bi 2022. mogle biti ispod razine na kojoj su bile 2008., upozorava analitičar Paul Johnson.

Jučer je premijerka Theresa May u Bruxellesu poručila da je spremna povećati cijenu koju će Velika Britanija platiti za Brexit, pod uvjetom da što prije počnu pregovori o trgovinskom sporazumu i uvjetima za prijelazno razdoblje. May želi da pregovori počnu prije kraja godine i sada nudi 40 milijardi funti.

Predsjednik Europskog vijeća, Donald Tusk, ovaj joj je tjedan poručio da je on spreman za iduću fazu pregovora o Brexitu, ali pod uvjetom da Britanija pokaže napredak u pregovorima oko “troškova razvoda” i uređenja granice u Sjevernoj Irskoj.

EU traži od Velike Britanije da pokrije ne samo redovne troškove do planiranog odlaska iz Unije u ožujku 2019., nego i dugotrajne obaveze, poput ugovorenih dugoročnijih projekata iz programa regionalnog razvoja, te plaće i mirovine za Britance koji rade za EU. Projekti regionalnog razvoja mogli bi Britaniju koštati dodatnih 20 milijardi eura, a mirovine oko deset milijardi, iako brojke još nisu službene, prenosi BBC.

Velika Britanija je dosad prihvaćala platiti 20 milijardi eura svog doprinosa proračunu EU za 2018. i 2019., no prošli su tjedan odlučili povisiti iznos da bi ubrzali pregovore i što prije dobili novi trgovinski ugovor kako bi minimizirali rizik za daljnje urušavanje gospodarstva nakon Brexita.