IZ DESNOG KRILA HR HDZ-a RAVNO NA EUROPSKU FUNKCIJU VIJEĆA EUROPE ZA LJUDSKA PRAVA

Marija Pejčinović Burić preuzeti glavnu funkciju Vijeća Europe Autor: KARLA JUNIČIĆ 26.06.2019. Council of Europe Marija Pejčinović Burić u Vijeću Europe Na tajnom glasovanju Vijeća Europe u srijedu se odlučivalo između dva glavna kandidata za mjesto glavnog tajnika Vijeća Europe – Marije Pejčinović Burić i Didiera Reyndersa. Marija Pejčinović Burić, potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, nalazi se na dobrom putu da osvoji vodeću poziciju organizacije sa sjedištem u Strasbourgu čiji je cilj promicanje suradnje, ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracije i vladavine prava. VEZANE VIJESTI Hrvatska uskoro zasjeda na čelo EU, no hoćemo li to znati iskoristiti i jesmo li uopće spremni? Pejčinović Burić kandidatkinja za glavnu tajnicu Vijeća Europe Ako Vijeće izglasa Pejčinović-Burić, ona će postati prva političarka u hrvatskoj povijesti koja će zauzeti rukovodeću poziciju jedne međunarodne organizacije. Eventualno pobjedom bila bi druga žena u povijesti na čelu organizacije i prva osoba iz srednje i jugoistočne Europe. Prva žena na toj poziciji bila je Francuskinja Catherine Lalumière 1989. godine, trenutna potpredsjednica udruge lobista za promicanje europske integracije, European Movement International. U slučaju da niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, glasanje će se ponoviti sutra te će pobjediti onaj kandidat koji dobije veći broj glasova. Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije. Unesite svoj e-mail Zašto Pejčinović-Burić? Njezin protukandidat, potpredsjednik belgijske vlade i ministar vanjskih i europskih poslova te ministar obrane Didier Reynders bi, prema predviđanjima, trebao izgubiti nakon što je Pejčinović Burić dobila podrške od članova Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) iz redova europskih pučana (kojem pripada i HDZ), ali i iz redova socijalista i konzervativaca. Europska pučka stranka (EPP) ima većinu u Parlamentarnoj skupštini koja se sastoji od 324 zastupnika nacionalnih parlamenata iz 47 država članica: EPP ima 159 glasova. Skupina liberala (ALDE-RE), kojoj pripada Reynders, broji 77 članova. View image on Twitter View image on Twitter Daniel Holtgen ✔ @CoESpokesperson Today the Parliamentary Assembly in Strasbourg elects a new Secretary General of the Council of Europe to lead the organisation. 53 8:26 AM - Jun 26, 2019 42 people are talking about this Twitter Ads info and privacy Reynders je često kritiziran zbog agresivnog pristupanja svojoj kandidaturi, a akademska zajednica je uputila pismo zastupnicima PACE-a kritizirajući njegov negativan stav prema povratku djece imigranata iz izbjegličkog kampa na sirijskoj granici što je veliki nedostatak za jednu organizaciju kojoj je primarna borba zaštita ljudskih prava. Sigurno je da je Pejčinović Burić proteklih mjeseci uspješno ispunila mnoge kriterije za dobivanje vodeće pozicije – ona je žena, iz manje europske države koja je uspješno radila na više razina i pridobila glasove putujući od države do države. PACE ✔ @PACE_News · 9h Good morning and welcome to day three of the #PACEsummer2019 session! A quick #thread on today's highlights... PACE ✔ @PACE_News The Assembly will be voting to choose a new @CoE Secretary General. The candidates are Marija Pejčinović Burić (Croatia) and Didier Reynders (Belgium). More info here: http://j.mp/2uxWcfg . Unless there's a tie today, there should be a result by the end of the sitting... 13 10:00 AM - Jun 26, 2019 Twitter Ads info and privacy View image on Twitter 18 people are talking about this Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Europske pučke stranke Joseph Daul u svom su pismu upućenom zastupnicima iz redova pučana kao razloge zbog kojih bi Marija Pejčinović-Burić trebala dobiti poziciju naglašavali njezinu sposobnost za pregovaranjem i iskustvo te uspješno vođenje Odbora ministara (glavno izvršno tijelo Vijeća kojim je Hrvatska predsjedala u drugoj polovici prošle godine). Što radi glavni tajnik Vijeća? Za razliku od Europske unije, VE ne može donositi zakone no može ojačati međunarodnu suradnju i sporazume oko bitnih pitanja povezanih s ljudskim pravima. Vijeće Europe ne treba miješati s Europskim vijećem što je tijelo EU koje čine šefovi država i vlada zemalja članica, njih 28. Glavni tajnik Vijeća, koji vodi Parlamentarnu skupštinu i cjelokupnu organizaciju, odgovoran je za strateški odabir radnih programa i proračuna Vijeća Europe. Osnovana je 1949. godine, a danas ima 47 država članica, cijelu Europu osim Bjelorusije i Kosova, te Rusiju, Tursku i države Kavkaza. Hrvatska se organizaciji pridružila 1996. i to je bio korak u procesu pristupanja euroatlantskim integracijama. U NATO smo ušli 2009. godine, a u EU 2013. Glavni cilj Vijeća Europe je jačanje suradnje i jedinstva na europskom kontinentu, promicanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava. Uz ova tri ključna stupa koja predstavljaju temeljne vrijednosti Organizacije, Vijeće Europe bavi se i nizom specifičnih društvenih tema kao što su socijalna isključenost, rasna, nacionalna i druga netrpeljivost, trgovina ljudima, nasilje nad ženama, prava djece, bioetika, terorizam, zaštita kulturne i prirodne baštine te drugi suvremeni izazovi europskih društava. Trenutno je Vijeće Europe posebno angažirano u borbi protiv svih oblika netolerancije i diskriminacije pod geslom "živjeti zajedno u Europi 21. stoljeća“, pri čemu osobitu pažnju pridodaje zaštiti ljudskih prava osjetljivih društvenih skupina poput Roma, izbjeglica, migranta i LGBT osoba. Najveći doseg Vijeća Europe ogleda se u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj 1950. godine, i koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava sa sjedišteem u Strasbourgu gdje i sjedište Vijeća Europe. Klara Beck / Council of Europe Thorbjørn Jagland, treutni glavni tajnik Vijeća Europe Što sada postaje upitno? Ako Marija Pejčinović Burić postane nova tajnica ona bi od listopada trebala zamijeniti Norvežanina Thorbjørna Jaglanda, sadašnjeg glavnog tajnika, bivšeg premijera, ministra vanjskih poslova i predsjednika parlamenta Norveške. On je i predsjednik Nobelovog odbora Norveške, onog koji odlučuje o Nobelovoj nagradi za mir. U tom će slučaju ostati otvorene karte na stolu u Hrvatskoj: 'Tko će biti novi ministar vanjskih poslova u trenutku kada hrvatska treba preuzeti predsjedanje Europskoj unijom u siječnju 2020. godine?' Rješavanje tog pitanja moglo bi izazvati pomutnje kad je riječ o imenovanjima novih ministara i pritisaka na premijera Andreja Plenkovića koji dolaze s desnog krila HDZ-a. ************************************************************************************************************************************************** KAD ĆE VEĆ JEDNOM DA SIĐE TAJ VAŠ BOG MEĐU ZEMLJANE- DA BI GA MASE IZNOVA RASPELE NA KRIŽ.