„VEĆ SADA NAM KRONIČNO
NEDOSTAJE RADNIKA , ALI PRAVI PROBLEMI TEK DOLAZE. AKO NE KRENU DIZATI PLAĆE DIO
POSLODAVACA ĆE PROPASTI !“
Jutarnji lit, 29.6. 2019.
********************************************************************************
OVAJ BLOG
Ono što nagriza naš današnji svijet nisu njene velike migracije , bjegovi radne
snage iz jednog kraja svijeta u drugi.
Kao ni njihov manjak ili višak. Posljedice su jednog mnogo dubljeg
problema koji se zbiva tokom milenijskih
era u svojim turbulentnim oblicima kroničnih i akutnih ekonomskih kriza Čim
dođe do naglih oscilacija, odnosno,do
poremećaja između načina društvene proizvodnje i njene razmjene – pojavljuju se
veliki društveni potresi na svim njegovim razvojnim tokovima; etičkim, moralnim, kulturoloških i ideološkim
padova ili progresa. Odnosno, do revolucija
u svim njihovim oblicima:
progresim ili regresivnih tokova.
Što i nije ništa drugo do one povijesne spirale koja se
odvija u svom vječnom kružnom toku – zasnovanom na klasnom kanonu društvenih podjela
na malobrojne posjednike svih sredstava ekonomske proizvodnje i prirodnih
dobara. Te na ne posjedne većine ,koje tek što raspolažu golom radnom
snagom.
Prva jedna takva
pojava tektonskih razmjera , nama poznata iz pisane povijesti, klijala je stoljećima
prije no što će izbiti na vlastitu površinu.
Bilo je to opće rasulo klasično grčog robovlasništva.
Zašto?
Sredstva ekonomske proizvodnje, ma koliko primitivna,
stoljećima su ipak postajala sve usavršenija. Kad su napokon dostigla onaj konkurentni i jeftinijim oblik ekonomske
proizvodnje od dotadašnjeg uzdržavanja doživotnog Roba – što je uslijedilo tome ?, ako
ne jedna m o r a l n a revolucija ranog kršćanstva o svim ljudima međusobno jednakim!
Jeli to bio progres ili regres , zasigurno je samo da to
pitanje neće riješiti neki naši budući Mudraci. Vremena koja su slijedila
pojavu ranog Kršćanstva, tisuću ljetni feudalizam, kao i njegov nasljednik
Kapitalizam -kojeg prvi smjenjuje ratom za neovisnost SAD Amerike , te ga
predaje Francuskoj građanskoj revoluciji, koja će ga dalje „unapređivati“ u
međusobno masovno sjeciglavo društvo, i koje se upravo penje u svoju današnju
međunarodnu špicu. Na to će pitanje možda odgovoriti budući razvoj odnosa između
daljnje usklađivanja, ili pak njegovog daljnjeg remećenja načina društvene ekonomske proizvodnje u odnosu sa njenom
socijalom razmjenom, ako je uopće bude….?!
Nema komentara:
Objavi komentar