NEGATIVAN TREND

NOVI PODACI DODATNO RAZOTKRIVAJU RAZMJERE EGZODUSA HRVATA U samo šest godina zabilježen šokantan pad broja đaka u našim osnovnim i srednjim školama

    AUTOR: 
    • Marijana Cvrtila
    •  OBJAVLJENO: 
  • 21.12.2019. u 08:27
Nikša Stipaničev/ CROPIX, Tomislav Krišto / CROPIX
Posljedica je to demografskog kolapsa i sve osjetnijeg trenda iseljavanja građana
O hrvatskom demografskom slomu crnom su tintom ispisane nebrojene stranice, depopulacijskim trendovima posljednjih godina dodatni pečat daje iseljavanje i to, što je za vitalnost jedne zemlje najgore, čitavih obitelji s djecom.

VEZANE VIJESTI

Crnu statistiku podvlače i najnoviji podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja iz njihove baze ŠeR - Školski e-Rudnik - koji govore kako je u aktualnu 2019./2020. školsku godinu u osnovne i srednje škole upisano nikad manje učenika, njih 461.372. To je za 3198 učenika manje nego prethodne 2018./2019. školske godine.
Istra na nuli
Razmjere demografskog kolapsa u obrazovnom sustavu možda ipak najbolje predočava podatak prema kojemu je iz hrvatskih učionica u proteklih šest godina, to jest od školske godine 2013./2014. (od koje MZO vodi podatke) do aktualne 2019./2020. ‘nestalo’ gotovo 50 tisuća učenika (47.835) tako da danas imamo gotovo deset posto učeničke populacije manje (-9,39 posto) nego prije šest godina. Gotovo sve županije, izuzev Istarske koja je na nuli te Grada Zagreba koji je broj učenika u tome razdoblju povećao za skromnih 298, bilježe pad broja đaka.
Najviše je izgubila Slavonija: u školama Vukovarsko-srijemske županije u tih se šest godina broj učenika smanjio gotovo za četvrtinu (-23,44 posto), u Požeško-slavonskoj je minus 22,66 posto, a u Brodsko-posavskoj 22,46 posto.
Četiri dalmatinske županije u tom su razdoblju ostale ukupno bez više od devet tisuća (9161) učenika, a najveće smanjenje bilježi Šibensko-kninska županija (-15,20 posto ili 1880 učenika). Splitsko-dalmatinska županija u minusu je od gotovo osam posto učeničke populacije u školama (4656 učenika manje), Zadarska 7,42 posto (-1589), a Dubrovačko-neretvanska oko sedam posto (-1036).
Nedavni štrajk
Ipak, osim crnih podataka, iz statistike MZO-a može se iščitati i nekoliko utješnih - primjerice, ove je školske godine u prvi razred osnovnih škola upisano nešto više prvašića nego godinu ranije, točnije lani ih je bilo 38.371, a ove školske godine 38.658 (+287). Također, 2019./2020. zabilježena je najmanja razlika u broju učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu - 2019./2020. imamo za 3198 manje učenika nego 2018./2019.
Vlado Kos / CROPIX

Dražen Živić

 
- Postavlja se pitanje, a tako je bilo i u nedavnom štrajku, ekonomske održivosti škola i postojećeg broja nastavnika. Treba gledati na funkciju škole: ako je njezino postojanje način da se u nekoj sredini zadrže ljudi i radna mjesta, onda država to treba platiti, sukladno svojim dugoročnim interesima. Hoćemo li sve učenike prebaciti u škole u četiri velika grada? - smatra demograf Dražen Živić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Institutu Ive Pilara - Područni centar Vukovar.