VELIKI BIZNIS U PANDEMIJI

Donedavno nepoznata tvrtka mogla bi uskoro postati vodeća svjetska kompanija za cjepiva Koliko zarađuju farmaceutske kompanije i što je s patentnim pravima na cjepiva za koronu Piše: Goranka JureškoObjavljeno: 27. veljača 2021. 19 Sad bi se već sa sigurnošću moglo reći da je dijelu farmaceutske industrije sjekira pala u milijarde nakon što je pandemija koronavirusa postala globalni zdravstveni i egzistencijalni problem. Naime, milijarde ljudi treba zaštitu barem jednom da bi korona pokleknula, a moguće je da će to biti potrebno i godinama postane li covid-19 sezonska bolest kako se trenutačno pretpostavlja. Gotovo idealna situacija za proizvođače jer upravo je to način kako se maksimalno može zaraditi u toj industriji. Poanta farmaceutskog biznisa nije u milijunskim cijenama pojedinog lijeka za mali broj pacijenata, nego obrnuto. Potvrda ovih dana dolazi iz izvještaja o poslovanju kompanija koje su prve dobile odobrenje za uporabu cjepiva protiv koronavirusa, Pfizer-BioNTecha i Moderne, čiji su prihodi i promet enormno porasli u samo dva mjeseca od početka cijepljenja, a taj će se trend nastaviti s rastom proizvodnje i prodaje. Primjerice, Moderna je već potpisala ugovore za prodaju svoga mRNA cjepiva za ovu godinu u vrijednosti od 18,4 milijarde dolara. U samo mjesec dana brojke su narasle za čak sedam milijardi. Izvršni direktor Moderne, Stéphane Bancel, procjenjuje da bi ta donedavno nepoznata tvrtka uskoro mogla postati vodeća svjetska kompanija za proizvodnju cjepiva, premda do korone za nju gotovo nitko nije čuo jer nije imala niti jedan proizvod na tržištu s obzirom na to da se inače bavi bazičnim istraživanjima. Naime, namjeravaju u ovoj godini proizvesti milijardu doza, a u sljedećoj najmanje 1,4 milijarde. Koliko samo jedan proizvod može enormno podići zaradu, govori i podatak da je tvrtka 2019. ostvarila 60 milijuna dolara prihoda, a u posljednjem tromjesečju prošle godine, nakon što je dobila odobrenje za cjepivo, zaradila je 571 milijun dolara. Novi izvori prihoda I Pfizer s istom vrstom cjepiva očekuje golem promet koji će gotovo sigurno premašiti 15 milijardi dolara u ovoj godini. Pritom valja reći da se novi izvor prihoda već vidi u novim varijantama virusa zbog kojih će se postojeća cjepiva prilagođavati zasad britanskom, brazilskom ili južnoafričkom soju ili u budućnosti nekom drugom, a to onda znači i nova cijepljenja i novu zaradu. Dakako, neće "loše proći" ni one tvrtke koje će tek plasirati svoja cjepiva u život jer se radi o enormnim potrebama za nekim lijekom, nezapamćenima do ove pandemije. Sve te činjenice razlog su ogorčenja onih koji uopće nemaju novca za cjepivo, ali i onih koji su, poput EU, još sredinom prošle godine ugovorili isporuku cjepiva "kojeg nema", a onda ostali kratkih rukava jer farmaceutske kompanije ne isporučuju dogovorene doze pa programi cijepljenja kasne, što otvara vrata i dalje velikom broju zaraženih, odnosno stvaranju začaranog kruga virusnih mutanata. Primjerice, Europska komisija je prošlo ljeto kupila cjepivo "na slijepo", bez jamstva da će to postati stvarnost, a kad se to dogodilo, stigle su nove nevolje jer cjepiva nema dovoljno za građane Europske unije, ali "ima za SAD ili Izrael" koji plaća dvostruku cijenu po dozi. Najprije potiho, a onda i javno krenule su kritike Europske komisije zbog traljavog ugovora s proizvođačima koji ne jamči dogovorene količine jer "to ovisi o proizvodnim mogućnostima", ali i farmaceutske industrije koja je ili lagala da može proizvesti dogovorene količine ili prodaje doze onima koji više plate. U svakom slučaju, cjepiva je premalo za planove da se do kraja srpnja cijepi 70 posto građana EU. Zasad je u tu zajednicu zemalja stiglo samo 28 milijuna doza ili 30 posto manje od dogovorenih količina. Ta se situacija preslikava i na Hrvatsku pa gotovo svaki tjedan netko od tri proizvođača ne dostavi dogovoreno, smanjuju se pošiljke, a onda slijede obećanja da će navodno to "vratiti" za koji tjedan. No, zasad je izgledno samo to da trpi program cijepljenja jer je dvije doze dobilo malo više od 50.000 građana, i to uglavnom zdravstvenih djelatnika te korisnika i zaposlenika domova za starije. Ovim tempom, prema kojemu je dva puta cijepljenih desetak posto, značilo bi da bi virus i dalje imao preveliku snagu, odnosno da bi veći ili manji lockdown mogao potrajati i više od godine dana. Slično je i u drugim zemljama EU jer je isporučeno čak 30 posto manje od ugovorenog. Primjerice, iz AstraZenece-Oxforda ovih su dana najavili da bi mogli prepoloviti već kupljene i dogovorene količine pa ne čudi što su ovaj tjedan europarlamentarci pozvali na saslušanje direktore sedam farmaceutskih tvrtki, uključujući i one koje još nemaju odobreno cjepivo, ali bi uskoro mogle završiti proceduru i stići na europsko tržište. Razlog? Problemi s isporukama cjepiva. Stoga su se zastupnici te povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton i povjerenica za zdravlje i sigurnost Europskog parlamenta Stella Kyriakides iz prve ruke nastojali informirati ima li nade da se situacija poboljša u sljedećem tromjesečju, ali konkretni odgovor nisu dobili. Direktori tvrtki pokušali su objasniti da ne stvaraju umjetnu nestašicu kako bi podigli cijene, odnosno da sve ovisi o tome "koliko imaju uvježbanu proizvodnju u kojoj uvijek može doći do problema na koje ne mogu utjecati". No, kad je na red došlo pitanje zastupnika koliko je Pfizer zaradio na cjepivu u SAD-u, a koliko u Europi, direktorica Angela Hwang uskratila je odgovor čak i kad su je podsjetili da je cjepivo dijelom razvijeno zahvaljujući javnom novcu. Također nije bilo "odjeka" ni na traženje da se kompanija odrekne dijela profita i podijeli patent kako bi se povećala proizvodnja. Kameno srce ostalo je postojano i na informaciju da su neke zemlje dobile cjepivo temeljem novih kreditnih zaduživanja, što znači da će ih korona dodatno osiromašiti. Spretno je okrenula priču na nova istraživanja "pojačivača" cjepiva, odnosno na moguće potrebnu treću dozu kojom bi se trebali cijepiti u budućnosti. Naime, ta treća doza temeljila bi se na zaštiti od novih sojeva koji bi podigli otpornost već cijepljenih Pfizerovim cjepivom a onda je sva pitanja o financijama poklopila načelom povjerljivosti ugovora. Kašnjenje cjepiva za zemlje EU u odnosu na SAD i Veliku Britaniju opravdala je činjenicom da je "EMA kasnije odobrila cjepivo".