POVJERENICA ZA KONKURENCIJU

TKO JE BESKOMPROMISNA ŽENA KOJA JE NOĆNA MORA NAJMOĆNIJIH MULTINACIONALKI Googleu povijesnom kaznom 'razbila nos', sada je krenula u nove obračune

Profimedia, Reuters

Sidse Babett Knudsen, junakinja serije Borgen i Margrethe Vestager

Europska povjerenica za konkurenciju, Dankinja Margrethe Vestager, kaznom od 2,4 milijarde eura internetskom je divu Googleu razbila nos, a cijelom tehnološkom sektoru poslala jasnu poruku, pišu svjetski mediji. Kazna rekordne visine odjeknula je svijetom poput senzacije, ali i izazvala pitanja poput onoga je li visoka europska dužnosnica 'odgrizla veći zalogaj nego što ga je sposobna prožvakati'.

VEZANE VIJESTI

Danska političarka Margrethe Vestager od 2014. godine, kada je preuzela dužnost, u ratu je s internetskim, ali i drugim globalnim kompanijama.
- U Europi se tvrtke moraju natjecati po određenim pravilima, bez obzira na to jesu li europske ili nisu. Google je kažnjen jer je prekršio naše antitrustovske zakone - izjavila je odbacujući staru optužbu da je na djelu europska pristranost i suzbijanje američkih kompanija u Europi. O njezinih prvih stotinu dana u uredu europske povjerenice objavljena je i knjiga koju je napisao Jens Thomsen.
Protiv divova
Vestager je novim potezom dodatno zacementirala svoj status najaktivnijeg svjetskog regulatora. Naime, proteklih je godina vodila nekoliko vrlo eksponiranih slučajeva. Od kompanije Apple tražila je da plati Irskoj 13 milijardi eura poreza, otvorila je istragu o poreznom ponašanju Amazona u Europi i upozorila na potencijalne probleme u načinu na koji kompanija Facebook prikuplja i koristi informacije o korisnicima. Sve te kompanije odbacuju optužbe za koje ih tereti.
Analitičari čiju podršku ima ističu kako je u suštini slučaja pitanje o tome kakav internet želimo. Naime, kada Vestager nišani aktivnosti digitalnih divova, ona time postavlja standard koji u konačnici znači povećanje kontrole nad funkcioniranjem digitalnog svijeta, piše New York Times. Kazna od čak 2,4 milijarde eura sitniš je, ističe taj američki list, za Google koji ima godišnji prihod od 900 milijardi dolara. No, riječ je o dvostruko većem iznosu od onoga određenog u posljednjem antitrustovskom slučaju (2009.) protiv američke tehnološke kompanije Intel.
Za i protiv
Margrethe Vestager branila je odluku o rekordno visokoj novčanoj kazni.
- Kazna odražava opseg zloupotrebe koja se dogodila. Odražava i važnost igrača na tržištu. Nepoštena igra trajala je od 2008. godine, i to u svim članicama EU u kojima je postojao Google Shopping - izjavila je povjerenica.
Dio američkih kompanija složio se s njom, primjerice tvrtke Yelp, Oracle i News Corp., koje su potpisale pismo potpore odluci Europske komisije. Google je, pak, najavio da razmišlja o žalbi, a koliko ga je slučaj potresao, govori i podatak da je zbog ove vijesti nekoliko dana zaredom padala vrijednost njegovih dionica.
Neki su komentatori na strani diva iz Silicijske doline.
- EU je praktički odlučila da su neke kompanije prevelike da se bave inovacijama. Ovom odlukom stvorena je atmosfera nesigurnosti zbog koje će velike kompanije biti preoprezne u promjeni korisničkog iskustva i ponude servisa koji su u korist klijenta - kažu.
Političarka i osoba
Kako navodi New York Times, posljednji potez europske regulatorice pokazuje da Europi sve više smeta način na koji Silicijska dolina kontrolira kako se 500 milijuna europskih građana ponaša na internetu. “Europa je ta koja postavlja agendu. Oduvijek je tako”, objasnio je Nicolas Petit, profesor prava konkurencije i ekonomije sa Sveučilišta u Liègeu.
Zbog kazne Googleu Vestager je završila na svjetskim naslovnicama. Odrasla u političkoj obitelji u manjem danskom gradu, uvijek se, kako navodi njezin biografThomsen, u interakciji s medijima i javnošću trudila naglasiti da nije samo predstavnica europske birokracije - ministrica koja vedri i oblači tržištem i strah je i trepet kompanija na tržištu EU, nego i osoba. Danci je smatraju najmoćnijom osobom u svojoj zemlji i u anketama je stavljaju ispred bivše premijerke Helle Thorning-Schmidt.
Pletenje
Relativno mlada političarka, 49-godišnja Margrethe Vestager u političkoj je areni od 21. godine. Socijaldemokratkinja je, a bila je danska ministrica obrazovanja, unutarnjih poslova i ekonomije. Bila je i predsjednica svoje stranke te zamjenica premijerke. Majka je triju kćeri, a njezin suprug je učitelj matematike i filozofije. Medijima je otkrila svoje, mnogi bi rekli, tipično ženske hobije kojima se bavi kad nije na čelu velikih istraga protiv korporativnog svijeta. Naime, voli plesti i kuhati, i to je otkriće bilo glavna tema na danskim društvenim mrežama, piše Fortune. Također navodi da je ona, a ne bivša danska premijerka kako su neki pogrešno mislili, inspirirala glavni ženski lik - željeznu premijerku - u danskoj političkoj TV seriji “Borgen” koja se prikazivala i u Hrvatskoj.
Wire piše kako je lani, u jeku istrage o poreznom ponašanju Applea u Irskoj, šef velike američke kompanije Tim Cook doletio na sastanak s Vestager na kojem je navodno prijetio i pokušao je zastrašiti održavši joj lekciju o korporativnom oporezivanju. Vestager je tada odgodila odluku i mnogi su bili uvjereni da se ustrtarila, ali nekoliko mjeseci kasnije stala je pred auditorij i proglasila da je Apple kriv i koliko će zbog toga platiti.
- Tehnologija je na mnogo načina važna jer omogućava otvoreno, transparentno društvo. No, u slučaju Googlea tehnologija komercijalizira osobni prostor do nevjerojatnih razmjera. Nevidljiva ruka Silicijske doline, zahvaljujući algoritmički filtriranim informacijama, gura sve: od rute kojom ćete putovati do vijesti koje ćete čitati. Meni se to čini nametljivim i dehumanizirajućim - rekla je Margrethe Vestager.
Trenutačno vodi istrage o Amazonu zbog neplaćanja poreza, o kompaniji Qualcomm zbog prodaje po dampinškim cijenama te o Facebooku zbog kupnje aplikacije WhatsApp.
Kompanije protiv kojih je otvorila istragu
Fiat, Starbucks, Amazon.com, Apple Inc.
Zbog poreznih prekršaja poput izbjegavanja plaćanja poreza.
Ruski plinski div Gazprom
Zbog umjetno stvorenih barijera za trgovinu s osam europskih zemalja: Estonijom, Litvom, Latvijom, Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom.
Cyprus Airways
Tražila je da vrati 65 milijuna eura protuzakonite državne pomoći zbog čega je ta nacionalna aviokompanija zatvorena (to je bio udarac za postojanje konkurencije).