CARLES PUIGDEMONT
MOGUĆE PROGLAŠENJE NEOVISNOSTI NA ČEKANJU Katalonski predsjednik naprasno odgodio ključni govor, spominje se više razloga zašto
- AUTOR:
-
- Martina Hrupić,
- Jutarnji.hr
OBJAVLJENO:
- 10.10.2017. u 17:42
>>> NOVO 19:22 Katalonski predsjednik izrazio je solidarnost sa svim ozlijeđenima u uličnom nasilju.
- Katalonska vlada će čvrsto ostati uz demokraciju, borit ćemo se za toleranciju svih s kojima se ne slažemo.
- Mnogo ljudi danas gleda ovo diljem svijeta. Od Francove smrti Katalonija je pomagala španjolskoj demokraciji, služila je kao ekonomski uzor. Katalonija je smatrala da će ustav iz 1978. za nju biti dobar i bili smo jako pristojni u pomaganju povratka Španjolske na put demokracije. Nakon tranzicije, sve je krenulo u krivom smjeru za Kataloniju, rekao je Puigdemont koji je spomenuo i kako je regija dobila današnji oblik autonomije unutar Španjolske iako se većini Katalonaca takav format nije sviđao.
------------------------------
19:20 Puigdemont u nastavku govora priča o djelovanju španjolske policije i nasilju koje je izbilo na ulicama na dan održavanja referenduma.
- Uhitili su neke ljude iz naše vlade, ali ni to nas nije zaustavilo u održavanju referenduma. Unatoč svim njihovim naporima da ga zaustave, mi smo ga održali. Želim zahvaliti svima koji su omogućili ovaj povijesni trenutak, rekao je i zaradio aplauz.
------------------------------
19:14 - Ovdje sam jer želim analizirati situaciju nakon referenduma. Želim pojasniti posljedice tog referenduma. Ovdje sam pred Katalonijom i cijelim svijetom koji prati što se ovdje događa. Živimo u povijesnom trenutku, a posljedice se osjete i izvan naše zemlje. Ovo nije samo interni konflikt. Španjolska nas želi učiniti malom, ali Katalonija je europsko pitanje. Ovo je vrlo ozbiljan trenutak, trebamo preuzeti odgovornost. Ne moramo pridonositi nasilju, naprotiv. Želim se obratiti ljudima koji su izašli na referendum i onima koji su na ulicama prosvjedovali i tražili demokraciju, ali i onima koji su za Španjolsku.
Ima stvari u kojima se slažemo i u kojima se ne slažemo. Naravno, ne možemo se složiti oko svega, ali moramo ići putem mira i demokracije i poštovati one drugačijeg mišljenja. Moramo voditi dijalog i suosjećati s drugačijima od sebe.
Mnogi su mi proteklih dana dolazili i govorili što bih trebao ili ne bih trebao učiniti. Sve sugestije sam uzeo u obzir, zahvaljujem svima koji su mi došli s njima. I ja sam mnoge pitao za mišljenje o situaciji i o onome što bi se trebalo dogoditi.
Ovo nije osobna odluka koja mi je tek tako pala na pamet, ovo je rezultat referenduma, volja vlade kojoj sam na čelu. Danas smo ovdje da govorimo o rezultatima referenduma jer smo ga održali u ekstremnim uvjetima, rekao je Puigdemont.
------------------------------
>>> NOVO 19:12 Sjednica je započela.
------------------------------
19:06 Čini se da bi Puigdemont ipak mogao uskoro održati govor, zastupnici polako dolaze u dvoranu za zasjedanje.
------------------------------
19:00 Katalonski parlament i dalje je prazan, ne zna se kada će i hoće li uopće večeras Puigdemont održati govor.
------------------------------
18:51 The Guardian piše da su se pojavile razne glasine o stvarnim razlozima odgode Puigdemontova govora, ali jedino na što se ovaj ugledni list konkretno referira je tvrdnja o mogućoj intervenciji iz EU, možda i samog Junckera, iako za to nema formalne potvrde.
S druge strane, BBC spominje špekulaciju prema kojoj Puigdemontovi koalicijski partneri nisu zadovoljni tekstom govora koji je namjeravao pročitati.
------------------------------
18:39 Glasnogovornik katalonske vlade ne želi službeno potvrditi da je do odgode Puigdemontova govora došlo zbog sastanka s Junckerom, ali priznaje da su u tijeku 'posrednički napori međunarodnog karaktera'.
------------------------------
18:06 Puigdemontov govor još uvijek se očekuje, prema informacijama Euronewsa odgođen je do 19 sati zbog njegova sastanka s predsjednikom Europske komisijeJean Claudeom Junckerom, koji očito nastoji deeskalirati situaciju i uvjeriti katalonskog čelnika da odustane od jednostranog proglašenja samostalnosti. Na sastanku je i predsjednica regionalnog katalonskog parlamenta.
Nije jasno je li Juncker došao u Barcelonu ili se sastanak održava putem videokonferencije.
------------------------------
Cijela Španjolska, Europa i svijet iščekuju kakav će potez povući predsjednik Katalonije Carles Puigdemont, koji bi u 18 sati u regionalnom parlamentu treba održati govor nakon referenduma o neovisnosti, koji središnje vlasti u Madridu smatraju protuustavnim. U dosadašnjim istupima najavljivao je provedbu zakona o referendumu, koji nalaže proglašenje katalonske neovisnosti u slučaju da većina birača odabere takvu opciju.
No, Puigdemont se u međuvremenu našao pod silovitim pritiskom Madrida, Europske unije, ali i same Katalonije te je pitanje hoće li se usuditi proglasiti samostalnost za koju je svjestan da je praktički nitko neće priznati. Protiv jednostranog proglašenja neovisnosti u ponedjeljak je ustala i vrlo utjecajna gradonačelnica Barcelone Ada Colau.
Pred zgradom regionalnog parlamenta uoči Puigdemontovog obraćanja raspoređene su regionalne policijske snage.
Kriza počela 1. listopada
Aktualna, dosad najozbiljnija politička kriza u Španjolskoj počela je 1. listopada, kada je u Kataloniji održan referendum za neovisnost. Prema podacima katalonskih vlasti, na referendumu je glasalo 2,3 od 5,3 milijuna registriranih birača, od kojih se više od 90 posto izjasnilo za neovisnost. Doduše, konačno prebrojavanje rezultata otežala je činjenica da je oko 770.000 glasova bilo izgubljeno zbog policijske akcije kojoj je, prema naredbi središnje vlade u Madridu, bio cilj spriječiti održavanje referenduma.
Naime, danu održavanja referenduma prethodila je opsežna akcija vlasti da spriječe glasanje (među ostalim, zapljenom referendumskih materijala i sudskim nalogom za Google kojim je onemogućeno preuzimanje aplikacije za glasanje novim korisnicima), a samom prebrojavanju krvavi “praznik demokracije”.
Postupajući sukladno naredbi vlasti da spriječe glasanje u javnim institucijama, policija se sukobila s biračima, povremeno ispaljujući gumene metke u gomilu. Svijet su obišle slike koškanja i sukoba, kao i konačna brojka: više od 800 ozlijeđenih, među kojima i 12 policajaca. Suočene s kritikama, španjolske su se vlasti naknadno ispričale zbog policijske akcije, pritom ne propuštajući prebaciti odgovornost na organizatore referenduma koji Madrid smatra neustavnim i nezakonitim.
- Učinili smo što smo morali. Ja predvodim vladu Španjolske i preuzimam svoju odgovornost - poručio je konzervativni premijer Mariano Rajoy koji nije izrijekom spomenuo ozlijeđene.
Oštra reakcija
Reakcija Madrida na rezultat referenduma bila je oštra. Premijer je zaprijetio uspostavom direktne vladavine nad Katalonijom, odnosno aktivacijom nikad prije korištenog Članka 155. španjolskog Ustava, koji središnjoj vladi omogućava da preuzme kontrolu nad autonomnom regijom ako ona “ne ispunjava obveze koje joj nameću Ustav ili drugi zakoni ili se ponaša na način koji ozbiljno šteti općem interesu Španjolske”. Pritisak će se samo još više pojačavati.
Oglasila se i Europska unija, zabrinuta zbog posljedica koje bi neovisnost Katalonije mogla imati izvan granica Španjolske. Jasno je dala do znanja da bi izlazak Katalonije iz Španjolske značio izbacivanje te regije iz Europske unije.
Poslovni sektor
Usred povećane nesigurnosti zbog nastale političke krize uzjogunio se i poslovni sektor. Sve više kompanija počelo je najavljivati da će, ako Katalonija proglasi neovisnost, preseliti svoje središnjice iz te regije koja je ekonomski motor Španjolske. Tu odluku dodatno im je odlučila olakšati i središnja vlast u Madridu, koja je donijela dekret prema kojemu kompanije za takvu odluku ne bi morale priskrbiti prethodno odobrenje dioničara.
Odlazak iz regije - koja generira 25 posto ukupnog izvoza Španjolske, 19 posto BDP-a te 20,7 posto stranih investicija - već su najavile energetska kompanija Gas Natural Fenosa te banke Caixabank i Sabadell.
Katalonija uživa značajnu razinu autonomije te se hvasta svojom specifičnom kulturom i jezikom. Mnogima to nije bilo dovoljno te je pokret za neovisnost jačao proteklih nekoliko godina, djelomično na valu ekonomske krize koja je samo pojačala nezadovoljstvo te dijelom dovela do dolaska separatističkih stranaka na vlast u toj regiji na tamošnjim izborima 2015. godine.
Nema komentara:
Objavi komentar