ILOK NESTAJE
HRVATSKI GRAD U KOJEM SE VIŠE NE MOGU KUPITI CIPELE Tužna priča o izumiranju: U samo 5-6 godina odselilo se gotovo 20 posto stanovništva
- AUTOR:
-
- Jutarnji.hr
OBJAVLJENO:
- 12.11.2017. u 10:02
Ilok je jedan od najljepših ravničarskih gradova u Hrvatskoj, ali opće stanje u državi najviše se osjeti na njezinim rubovima – istočna granica se napušta, piše Deutsche Welle.
Na cesti koja vodi do Iloka, najistočnijeg hrvatskog grada, zanimljiv je uzorak asfaltnih zakrpa raznolike kvalitete i starosti, zapravo, cijela cesta sastoji se od zakrpa i vapi za novim slojem asfalta. Iločani se godinama već nadaju izgradnji brze ceste. No ona godinama ne dolazi. Umjesto toga – Iločani odlaze. Nezaposlenost, niska cijena rada, nesigurnost radnog mjesta, sve su to uzroci zbog kojih napuštaju grad koji bi mogao biti biser Srijema.
- Ilok je prvenstveno vinogradarski kraj. Od većih gospodarskih subjekata uz nadaleko poznate Iločke podrume imamo i niz malih privatnih vinarija s izuzetnim vinima kao npr. traminac i graševina. Imamo i dvije tvornice tekstila, Iteks i Tiko, koje zapošljavaju par stotina, uglavnom žena. Postoji još i nekoliko vrhunskih ugostiteljskih objekata, obiteljskih gospodarstava i uglavnom poljoprivrednika - kaže gradonačelnica Marina Budimir, nestranačka osoba koja je čvrstim konsenzusom od oko 60 posto glasova prije pet mjeseci došla na čelo najistočnijeg grada u Hrvatskoj. Zatekla je praznu blagajnu, dugove i realitet da se ljudi iz Iloka ubrzano iseljavaju. Bez obzira na zatečeno stanje, odlučna je u stavu da nema mjesta za malodušnost.
Na zadnjem popisu stanovnika 2011. godine Ilok (sa Šarengradom, Babskom i Mohovom) je brojao oko 6.000 stanovnika, gradonačelnica (oprezno) procjenjuje da ih je sada oko 5.000. Iako je i to krajnje konzervativna procjena, činjenica jest da je i to ogromno smanjenje za tako malu sredinu koja ima niz problema od kojih su neki stariji od dva desetljeća.
Naime, nakon rata veliki dio industrije se nikad nije oporavio, a dobar dio ljudi izbjeglih 1991. se nikada nije vratio. Kada su napokon dočekali povratak, Iločani su našli grad koji je trebalo sasvim obnoviti i započeti život ispočetka. Nakon što su se iscrpili u ponovnoj izgradnji svog života, naišla je skoro desetogodišnja ekonomska kriza poslije koje je ostalo malo mjesta za optimizam.
Gradonačelnica ipak vidi priliku za Ilok u turizmu jer svako mjesto ima svoju originalnu priču. Smatra da je jedan od glavnih razloga koji tjera Hrvate iz cijele zemlje da isele niska cijena rada. - Moramo biti realni: nema tog demografskog modela koji bi mogao nadomjestiti ovakvih 20-25 godina unazad - kaže gradonačelnica.
S druge strane, nekretnine su toliko jeftine da Ilok ima iznimaka koji odstupaju od pravila. "Imamo primjer Nizozemca koji je došao živjeti u Ilok. Ima manju nizozemsku mirovinu i radi poznanstva se preselio u Ilok. Doselio se bračni par iz Poljske koji je na putu prema Jadranu prošao kroz Ilok i odlučio se za život u našem gradu. Bavi se vinarstvom i plasira vina na poljskom tržištu, a pomaže i našim vinarima da se probiju na to veliko tržište", priča gradonačelnica Budimir zaDeutsche Welle.
Renata Banožić, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice u Iloku, ima jedan od najboljih pregleda demografskih kretanja, kod nje, naime, sva djeca iz grada dolaze po knjige. Prema njezinim riječima, broj djece je manji za trećinu - najmanje. "Prošetajte gradom pa vidite hoćete li sresti majku s kolicima negdje?!", kaže ravnateljica.
U Srbiji se ne kupuje jedino kruh i mlijeko, a za sve ostalo se prelazi most preko Dunava jer su cijene s druge strane puno povoljnije. I usluge su jeftinije pa to dodatno ubija bilo kakvo pokretanje posla u Iloku. Posljedično - mnogi su zatvorili svoje radnje. "U Iloku nema mjesta na kojem možete kupiti cipele", žali se ravnateljica knjižnice.
Tako se demografsko-gospodarski krug zatvara. Sve je manja ponuda, ali sve je manja i potražnja. Oni koji su i imali nekih potreba za potražnjom, već su odselili. Koliki su razmjeri ove katastrofe na istočnoj granici vidjet će se 2021. - na idućem popisu stanovništva.
******************************************************
Ali, svakako i jedne od najvećih žrtava tog zločinaćkog sustava koji se, iz bilo kojeg razloga, nije uspio revolucionirati u novi i besklasni društveni poredak
Dobro
smišljena geopolitička ekonomska kriza Kapitalizma na svom umoru, koji se nije
uspijevao oporaviti nakon dva Svjetska rata, i učestalim ekonomskim krizama,
zbog čega plaća sav danak stotinjak milijuna ljudskih žrtava.
Početkom
21.stoljeća, uvodi se permanentna ekonomska kriza tektonskih razmjera, da bi se
time ignoriralo i sve uzroke i posljedice koji proizlaze iz kontradiktornih
uvjeta svih klasnih sustava: velikog sraza u načinu ekonomske proizvodnje i
njene društvene razmjene.
Time
započinje era osvajačkih ratovanja
taktikom fabrikacije permanentne ekonomske krize -čiji će topovi mnogo efikasnije rušiti sve pred sobom
Prvo
se zatiće na udaru skupa radna snaga koju naglo potišće sve razvijena
robotizacija.
Ubrzo
nastaju veliki egzodusni prolomi koji nadmašuju njihove prve pojave poslije
pada klasičnog robovlasništva, kojim se ujedno obilježava tadašnji početak
novog feudalnog ropstva – još žešćeg od klasičnog.
Čovječanstvo
se upravo zatiće u toj povijesnoj spirali vječnih mijena identičnih uzroka i
posljedica na kojima je zasnovano to naše pet milenijsko društvo klasnih podjela
na manjiinske posjednike svih sredstava ekononomske proizvodnje i druištvenih
dobara, te na nadvečinske i neposjedajuće kreativne mase.
Što više, vremena su to u kojima se naglo odvija
transcendentacija upravo tih kreativnih masa u puki i suvišan društveni višak:
nalik jedne treće klase. Ni posjedničke ni kreativne.Ni objektivne ni subjektivne
Ali, svakako i jedne od najvećih žrtava tog zločinaćkog sustava koji se, iz bilo kojeg razloga, nije uspio revolucionirati u novi i besklasni društveni poredak
Nema komentara:
Objavi komentar