INSTITUT ZA J. FINANCIJE
EKONOMISTI KRITIZIRAJU 'Vlada je u samo tjedan dana povećala javni dug za 4 milijarde kuna'
To neće proći nezapaženo kod Europske komisije, poručuju s Instituta za javne financije
ZAGREB - Hrvatska je Vlada u samo tjedan dana, na posljednje dvije sjednice u prošloj godini, s četiri odluke povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna, ističuAnto Bajo i Marko Primorac koji u najnovijem Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF) pitaju "Gospodo, gdje je strategija zaduživanja i upravljanja javnim dugom?".
EKONOMIST IZ SLOVENIJE 'Hrvatska kasni čak 10 godina u razvoju za zapadnom Europom'U tako naslovljenom osvrtu, Bajo (IJF) i Primorac (Ekonomski fakultet, Zagreb) zamjećuju kako su zadnji tjedan u godini, kao i mjesec srpanj, hrvatskim vladama često pogodni za mijenjanje zakona ili donošenje odluka koje značajno utječu na državne financije.
To potvrđuju i dvije posljednje sjednice Vlade - telefonska održana na Badnjak, 24. prosinca, na kojoj je dana suglasnost ministru financija za zaduživanje RH u iznosu od 200 milijuna eura te suglasnost Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) za zaduživanje u iznosu od 606,4 milijuna kuna, dok je na sjednici 27. prosinca Vlada dala suglasnost za kreditno zaduženje Hrvatskih cesta te za preuzimanje duga HŽ Infrastrukture.
"Tako je u samo tjedan dana Vlada s četiri odluke povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna. Hrvatske ceste pridonose rastu duga s 0,4 milijarde, Hrvatske željeznice s 1,4 milijarde, država izravnim kratkoročnim zaduživanjem s 1,5 milijardi te Centar za restrukturiranje i prodaju s 0,6 milijardi kuna", navode Bajo i Primor
****************************************************
Komentar ovog bloga
Kad bi se zbrajali svi zlocini pocinjeni od strane Hitlrovog nacifasizma zajedno sa Staljinovim, nebi se ni izblizu mogli uporediti Socialdemokratskim zlocinima i nedjelima, direktnim i indireknim, koje su pocinili pocem od zloglasne Dresdenske konvencije 1900 (?) do nasih dana, kada je usvojena Kautskova resolucija, koja je usmjerila dotasnje marksiste na suradnju sa kapitalistickom klasom, koja bi dovela reformskim tricama do postepene modifikacije klasicnog kapitalizma u jedno njihovo zajednicko reformirano nosence, danas dobro znano, pod imenom Liberalnog kapitalizma. ( Vidi FLASHLIGHTS OF THE AMSTERDAM CONGRESS by Daniel De Leon)
Drugim rijecima, zahvaljujuci Socialdemokratskoj pojavi 20. stoljeca,sva se suvremena povijest strmoglavila naglavacke.
Socialdemokrati Njemacke su se tako zatekli na samom celu njemackog Junkeraja koji uvodi covjecanstvo u Prvi Svjetske osvajacki rat.
Ruski socialdemkrati isli su jos dalje da pod Lenjinovim vodstvom stvore vlastitu reformatosku boljsevicku Komunisticku partiju, koja ce "graditi", ne vise Marx- Engelsov komunizam, vec njegov "prvi stadijum" staljinistickog socijalizma metodama pomocu ruskog muzika Jos za vrijeme Lenjina gusi se prvi pokusaj sociajlisticke revolucije Njemacke zvjerskim klanjem njenih vodja Roze Luksemburg i K Liebknechta, kao i 1933. staljinovim nalogom Njemackim komunistima da odustanu od drugog pokusaja socijalisticke revolucije koja je tada brojala preko tri milijuna organizirane radnicke klase Njemacke, sto bi time bio sprijecen i sam dolazak Hitklera na vlast, ciji se pokrenuti tocak i dalje kotrlja globusom- silom pocetne inercije i socialdemokratskim prociscavanje terena da ga pri tome nista ne ometa u njegovom sumanuto kotrljanju ovom divnom Planetom.
Nema komentara:
Objavi komentar