Sever: Vlada namjerava od radnika načiniti robove
| Objavljeno: 21.01.2014 | 10:30 | Zadnja izmjena: 21.01.2014 | 10:30 | 5 komentara |
Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata koji, zajedno s još četiri sindikalne središnjice, priprema generalni štrajk u Hrvatskoj, još uvijek ne želi potvrditi da će se on doista dogoditi.
Kao i drugi sindikalni vođe, kaže da će štrajk najaviti kada se zbroje svi glasovi njihovih članova i dogovori konačna, zajednička odluka.
Tko je pokrenuo inicijativu za generalni štrajk u Hrvatskoj?
Ona je došla, kako bi se reklo, "odozdo". Za vrijeme trajanja pregovora s Vladom dolazili su pozivi i zahtjevi s terena, od članova i sindikalnih povjerenika, da počnemo pripreme za generalni štrajk. Nakon što su pregovori prekinuti, temeljem tih zahtjeva počeli smo prikupljati potpise. Kao što znamo, pregovori su prekinuti jer se ministar rada Mirando Mrsić pokazao nevjerodostojnim pregovaračem.
Pregovore je prekinula vaša sindikalna središnjica?
Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske prekinuli su te pregovore. Ali, kada su pregovori prekinuti, ministar Mrsić poslao nam je dopis u kojem nas obavještava da su tri od četiri naša zahtjeva prihvaćena. Riječ je o zahtjevu da radni tjedan traje 40 sati, uz osam sati prekovremenog, a ne, kao što je Vlada predlagala 56 radnih sati. Kada smo se vratili za stol, ministar je pokazao kako nije mislio ozbiljno - te je i dalje ostao pri prvotnom stavu da se radni tjedan od 56 sati uredi zakonom. To je detalj koji pokazuje neozbiljnost Vlade u pregovaranju.
Broj radnih sati jedna je od ključnih točki prijepora sindikata i Vlade o novom Zakonu u radu?
Tako je. Radi se čak na tome da se na razini godine prekovremeni rad digne sa 170 radnih sati na mogućnost proširenja na 250 sati. To će biti moguće kolektivnim ugovorima. Poslodavcu bi se omogućilo da organizira rad do 16 prekovremenih sati tjedno, u ciklusima od po četiri mjeseca, s time da radnik ne bi do kraja ciklusa znao svoje radno vrijeme.
Do kraja ciklusa radnik ne bi znao ni je li imao prekovremene, ili bi ih poslodavac "prebio" s normalnim radnim vremenom. O brizi za privatno vrijeme zaposlenika tu nema, naravno, niti riječi.
Nije li ministar Mrsić odustao od nekih kontroverznih poteza?
Odustao je od zakona o povremenim poslovima, koji bi bio katastrofa za hrvatsko tržište rada, ali su ostali loši prijedlozi izmjena Zakona o radu. Imamo pregršt razloga da krenemo u generalni štrajk i branimo svoja prava. Jer, zakoni koji se žele donijeti problem su za sve, ne samo za zaposlene, nego i za njihove obitelji. On se odnosi i na školarce, studente i sve koji će ući u svijet rada. Žele preorati hrvatsko tržište rada, te od radnika napraviti roba, kojeg će, kad više ne bude mogao raditi, zamijeniti drugim robom. (D. GRAKALIĆ)
***********************************************
U doba klasicnog robovlasnistva imao je skroviste i prehranu. Danas ga je tehnologija svrstala u drustveni balast, i uputila ga putem gdje vise nema nista.
Kao i drugi sindikalni vođe, kaže da će štrajk najaviti kada se zbroje svi glasovi njihovih članova i dogovori konačna, zajednička odluka.
Tko je pokrenuo inicijativu za generalni štrajk u Hrvatskoj?
Ona je došla, kako bi se reklo, "odozdo". Za vrijeme trajanja pregovora s Vladom dolazili su pozivi i zahtjevi s terena, od članova i sindikalnih povjerenika, da počnemo pripreme za generalni štrajk. Nakon što su pregovori prekinuti, temeljem tih zahtjeva počeli smo prikupljati potpise. Kao što znamo, pregovori su prekinuti jer se ministar rada Mirando Mrsić pokazao nevjerodostojnim pregovaračem.
Pregovore je prekinula vaša sindikalna središnjica?
Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske prekinuli su te pregovore. Ali, kada su pregovori prekinuti, ministar Mrsić poslao nam je dopis u kojem nas obavještava da su tri od četiri naša zahtjeva prihvaćena. Riječ je o zahtjevu da radni tjedan traje 40 sati, uz osam sati prekovremenog, a ne, kao što je Vlada predlagala 56 radnih sati. Kada smo se vratili za stol, ministar je pokazao kako nije mislio ozbiljno - te je i dalje ostao pri prvotnom stavu da se radni tjedan od 56 sati uredi zakonom. To je detalj koji pokazuje neozbiljnost Vlade u pregovaranju.
Broj radnih sati jedna je od ključnih točki prijepora sindikata i Vlade o novom Zakonu u radu?
Tako je. Radi se čak na tome da se na razini godine prekovremeni rad digne sa 170 radnih sati na mogućnost proširenja na 250 sati. To će biti moguće kolektivnim ugovorima. Poslodavcu bi se omogućilo da organizira rad do 16 prekovremenih sati tjedno, u ciklusima od po četiri mjeseca, s time da radnik ne bi do kraja ciklusa znao svoje radno vrijeme.
Do kraja ciklusa radnik ne bi znao ni je li imao prekovremene, ili bi ih poslodavac "prebio" s normalnim radnim vremenom. O brizi za privatno vrijeme zaposlenika tu nema, naravno, niti riječi.
Nije li ministar Mrsić odustao od nekih kontroverznih poteza?
Odustao je od zakona o povremenim poslovima, koji bi bio katastrofa za hrvatsko tržište rada, ali su ostali loši prijedlozi izmjena Zakona o radu. Imamo pregršt razloga da krenemo u generalni štrajk i branimo svoja prava. Jer, zakoni koji se žele donijeti problem su za sve, ne samo za zaposlene, nego i za njihove obitelji. On se odnosi i na školarce, studente i sve koji će ući u svijet rada. Žele preorati hrvatsko tržište rada, te od radnika napraviti roba, kojeg će, kad više ne bude mogao raditi, zamijeniti drugim robom. (D. GRAKALIĆ)
***********************************************
U doba klasicnog robovlasnistva imao je skroviste i prehranu. Danas ga je tehnologija svrstala u drustveni balast, i uputila ga putem gdje vise nema nista.
Nema komentara:
Objavi komentar