KLASNI SVIJET U SVOM TOTALNOM RASPADU

KAKO ĆE SVIJET IZGLEDATI POD TRUMPOM? Novog predsjednika čeka 10 kriznih žarišta, a evo što je 'obećao' Rusima, Kinezima, Meksikancima, džihadistima

AUTOR: 
• • Vlado Vurušić, 
  • Jutarnji.hr
 OBJAVLJENO: 
• 09.11.2016. u 13:30

Reuters

Iako će na dužnost stupiti tek u siječnju 2017. godine, nakon inauguracije, novi američki predsjednik Donald Trump neće imati puno vremena za slavlje jer desetak kriznih žarišta diljem svijeta čeka na odluke Bijele kuće.

Trenutačno gori na Bliskom istoku, u američkom dvorištu u susjednoj Južnoj Americi može doći do komplikacija u Venezueli, a ništa bolja situacija nije ni u Južnome kineskome moru gdje se nadmeću Japan i Kina. Novog stanara Bijele kuće dočekuju i tinjajući sukob u Ukrajini te povećanje napetosti između NATO-a i Rusije. Ni Balkan neće mimoići angažman Washingtona, pogotovo kad su u pitanju BiH, Kosovo, Makedonija i Srbija, ista ona područja kojima se bavio i Bill Clinton.

Crna Gora, Sirija i Turska

Novi američki čelnik pozdravit će nakon Slovenije i Hrvatske još jednu članicu NATO-a s prostora bivše Jugoslavije - Crnu Goru. Kako je u svim tim sukobima i napetim situacijama angažirana i Moskva, zanimljivo je kakvu će strategiju prema tom važnom igraču na međunarodnoj sceni imati nova administracija. Građanski rat u Siriji ulazi u šestu godinu, a u trenutku američkih izbora ne samo što se ne nazire kraj sukoba, nego se stanje dodatno komplicira ulaskom sve većeg broja sudionika u tamošnje sukobe. Od ruskog angažmana u Siriji odnos snaga u sirijskom ratu okrenuo se u korist Bašara al-Asada te je njegov mirni odlazak s vlasti sve upitniji. Sirijski je rat tek segment problema u odnosima Rusije i SAD-a.

Turska se također sve više angažira, ali kao i svi koji su upetljani u sirijski galimatijas, vodi svoj “rat” kako bi umanjila značaj i vojnu snagu Kurda. SAD-u je Turska, uz Izrael, najvažniji saveznik na tom području, ali Bijeloj kući je važan i doprinos Kurda u borbi protiv bašarovaca, ali i snaga IS-a. Očito će se nakon slamanja IS-a, koje bi moglo uskoro nastupiti, pojaviti pitanje zadovoljavanja političkih ambicija Kurda, što je potencijalno najvrući krumpir koji može očekivati novog predsjednika SAD-a.

Washington trenutačno ima najnapetije odnose s Turskom, svojim najpouzdanijim partnerom u NATO-u, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan neće odustati od zahtjeva da mu SAD izruči njegova neprijatelja broj 1 Fethullaha Gülena.

HANZA MEDIA

 

Kurdsko žarište

Stanje u Iraku povezano je sa situacijom u Siriji. Trenutačno iračke snage, koje su u “dosluhu” sa SAD-om, potiskuju snage IS-a te ne bi bilo čudno da Trumpa dočeka bolja situacija u toj zemlji. No, kako je tamo stvorena “iračka kurdska država”, to bi mogao postati dio toga novog “kurdskog žarišta”, pa je moguć i raspad Iraka.

Budući da se navodi kako bi IS gubitkom pozicija u Iraku i Siriji mogao zakuhati Libiju, situacija u toj zemlji je također potencijalno novo-staro žarište. Doduše, iako je IS tamo već prebacio dio svojih snaga, pitanje je koliko će oni biti efikasni ako pretrpe očekivane poraze u Iraku i Siriji. Libija je dodatno važna jer je to zemlja kroz koju dolazi najveći broj imigranata u Europu.

Još je jedno žarište gdje se križaju interesi SAD-a i Rusije: Ukrajina. Tamo vlada nestabilno primirje, a Kijev odugovlači s realizacijom svoga dijela Minskog mirovnog sporazuma o davanju veće autonomije pobunjenim proruskim krajevima na istoku Ukrajine.

Balkan još uvijek proživljava tektonske poremećaje tranzicije i raspada Jugoslavije. Suprug Hillary Clinton, Bill, 90-ih je godina uključio SAD u ratove na tlu bivše Jugoslavije, ali se još otad vuku repovi. BiH je pred raspadom i nije funkcionalna država, a sve se više govori o mogućem Daytonu 2 pa će i taj vrući kesten pasti u ruke nove administracije, doduše u izmijenjenim i puno kompliciranijim uvjetima nego 1995. kada su začetnici rata u BiH, bosanski Srbi, nagrađeni “državom u državi” - Republikom Srpskom. Sadašnje vodstvo RS-a stalno provocira mogućim izdvajanjem iz BiH.

Srbija, pak, još uvijek nastoji sjediti na dvije stolice, između Rusije i EU, a postaje i faktor nesigurnosti na Balkanu jer, svojom (ne)voljom, prerasta u poligon za sigurnosnu destabilizaciju zemalja u okruženju, pogotovo nakon što se ustanovilo da se preko Srbije željelo srušiti legalno izabranu vlast u Crnoj Gori, skoroj novoj članici NATO-a. Potencijalno novo žarište za Bijelu kuću na Balkanu mogla bi postati politički nestabilna Makedonija oko koje SAD i Rusija podržavaju suparničke političke opcije.

Nuklearne glave

U Južnome kineskome moru oko arhipelaga Spratly već je bilo bliskih susreta američke i kineske mornarice. Donald Trump naslijedit će i dugogodišnji spor na Korejskom poluotoku te najave razvoja nuklearnog oružja u Sjevernoj Koreji. Unatoč brojnim upozorenjima, Sjeverna Koreja i dalje inzistira na razvoju svoga nuklearnog programa, a česta - više-manje neuspješna, ali opasna - lansiranja raketa s nuklearnim bojevim glavama zadavat će i nadalje glavobolje SAD-u.

Trenutačno je najveći bolesnik Južne Amerike Venezuela kojoj zloguki proroci predviđaju i građanski rat. Oporba traži prijevremene predsjedničke izbore, aktualni predsjednik Nicolás Maduro raznim manevrima to odgađa, a zemlja je na rubu kaosa.

Afganistan je Obama naslijedio od Georgea Busha, ali se nije uspio iskobeljati iz tih gudura, a stanje u toj zemlji nije se puno poboljšalo. I ne samo to, nego postoji opasnost da se tamošnja nestabilnost prelije i na Pakistan, što bi ugrozilo cijelu jugoistočnu Aziju.

Oči svijeta uprte u Trumpa: Kako će izgledati Amerika, a kako ostatak svijeta?

Nakon što je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, oči cijelog svijeta uprte su u njega. Mnoge zanima kako će nakon pobjede ovog kontroverznog republikanca izgledati Amerika, ali i što čeka ostatak svijeta.

Trump je, naime, izazvao mnoge kontroverze svojim izjavama vezanim i za unutrašnju politiku zemlje kao i za vanjskopolitičke teme.

Obećao je osigurati najmanje '25 milijuna poslova za jedno desetljeće', obuzdati ilegalnu imigraciju, nametnuti vremenska ograničenja Kongresu, ponovo ispregovarati Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), povući potpis predsjednika Baraka Obame na reformu zdravstvenih usluga, te obustaviti plaćanja milijardi dolara za programe UN za borbu protiv klimatskih promjena.

Što se vanjske politike tiče, Trump je za najvećeg neprijatelja SAD označio teroriste Islamske države, pa svijet može očekivati da će se napadi na Islamsku državu intenzivirati.

Kao dio borbe protiv terorizma najavio je oštru antimigrantsku politiku i zabranu muslimanima iz država gdje ima terorista da dolaze u SAD, pa će se time muslimani koji već žive u Americi osjetiti još ugroženijim. Trumpu je u planu deportirati 11 milijuna ilegalnih imigranata i podići ogroman zid duž granice sa Meksikom kako ne bi slali u SAD 'dilere, kriminalce i silovatelje'.

Odnosi s Meksikom sigurno će se pogoršati, ali zato je moguće da se odnosi s Rusijom poboljšaju. Trump smatra da se SAD ne treba miješati u odnose Rusije i zemalja Istočne Europe i Baltika stoga postoji mogućnost da Amerika ne stane u obranu pojedinih članica NATO-a u slučaju ruskog napada. Također, kazao je kako će članicama NATO-a postaviti uvjet da povećaju vojne proračune ili će im SAD okrenuti leđa. Zanimljivo je da je Vladimir Putin među prvima čestitao Trumpu na pobjedi.

Trump smatra da bi se NATO trebao usredotočiti na teroriste, a ne na Rusiju. Jedan od vanjskopolitičkih prioriteta bit će mu raskinuti nuklearni sporazum s Iranom.

Kinu pak Trump smatra glavnim krivcem jer je u SAD-u porasla nezaposlenost, te je najavio da će se Kini suprotstaviti čak i vojno.

Suprotno tome, kazao je kako je voljan razgovarati s vođom Sjeverne Koreje Kim Jong-nom kako bi pokušao zaustaviti nuklearni program Pjongjanga.