U IME DASNICE: DESNO OD DESNICE

U IME DESNICE

MOŽE LI POKRET PROTIV LIBERALNE HRVATSKE JOŠ JEDNOM PROMIJENITI USTAV? Nova konzervativna ofenziva Željke Markić plaši i HDZ...

AUTOR: 
• • Željka Godeč
 OBJAVLJENO: 
• 11.11.2016. u 18:18

Davor Pongračić / HANZA MEDIA

Žene bez prava na pobačaj, djevojčice i dječaci izolirani jedni od drugih u odvojenim školama, ali i od znanja o vlastitoj spolnosti, priznavanje prava na nasljeđivanje i posvajanje samo vjenčanim parovima, ali ne i izvanbračnim, lustrirani bivši, odbačeni budući i marginalizirani drugačiji – taj skučeni svijet svako malo hrvatskoj javnosti stiže iz inkubatora Željke Markić, formalno predsjednice udruge “U ime obitelji”, neformalno perjanice ekstremno konzervativne Hrvatske.

VEZANE VIJESTI

• TAJNA KAVE U POZNATOM KAFIĆU U CENTRU METROPOLE Jesu li Zlatko Hasanbegović, Željka Markić i Bruna Esih skovali plan o osvajanju Zagreba?

• ŽELJKA MARKIĆ 'Saša Leković je pažnju s Hude jame preusmjerio na otpadanje šarafa. Ako je to i bio atentat, sigurno nije počinjen jer on hrabro radi'

• 'U IME NACIJE, DOMOVINE, TRADICIONALNIH VRIJEDNOSTI...' Znate li koja je neugodna poveznica sadašnje Hrvatske i Ceausescuove Rumunjske?

 Stoga i “običan” susret Zlatka Hasanbegovića, Željke Markić i Brune Esih u zagrebačkom kafiću Kolding, koji su novinari zabilježili prošli tjedan, izgleda neobično i odmah pali alarm – kakav uzlet sprema ekipa iz kafića? Do sada se Željka Markić spominjala u raznim kombinacijama, kao kandidatkinja za predsjednicu, pa kao nova HDZ-ova akvizicija, a sada joj treba pridružiti i spekulaciju o Hasanbegoviću kao kandidatu za zagrebačkog gradonačelnika na njezinoj listi. Kakve su šanse Željke Markić u novoj konstelaciji političkih snaga – može li ostvariti išta od onoga što zagovara ili je zauvijek prošlo petnaest minuta medijske slave koju je uspjela dobiti 2013. godine? Organiziranjem referenduma o tome da je brak zajednica žene i muškarca ljevica i slobodnomisleći građani dobili su žestok šamar, premda se u konačnici usvajanjem Zakona o istospolnim zajednicama pokazao jalovim.

Neupotrebljivi populizam

 “Željku Markić treba gledati kao osobu koja je artikulirala svjetonazor konzervativnog dijela civilnog društva koje je do nje bilo vezano isključivo uz lijevu opciju i borce za građanska i ljudska prava. Uživala je potporu širokog spektra desne političke scene, ali samo na svjetonazorskim pitanjima – i građani su joj to honorirali na referendumu o braku. No, pokazalo se da njezin politički projekt Domovina nije nikakva prijetnja, ni Karamarku ni HDZ-u ni desnijima, jer su birači razvili lojalnost prema HDZ-u, a novu opciju su pronašli u Mostu”, tumači politolog Berto Šalaj.

Za dubrovačkog politologa Peru Maldinija ona je ilustrativan primjer kako mehanizam koji je stečen populizmom i vrijedi u civilnom sektoru ne vrijedi u političkom, pa političkom korifeju tvrde desnice viču bravo, ali je ignoriraju na izborima: “Zvuči preradikalno. Ostavlja dojam da će proizvesti više štete nego koristi. Previše je solirala, previše stršala, i nije bila pouzdan igrač. Karamarku je bio dovoljan Hasanbegović koji je govorio ono što se on nije usudio reći. Zato je ostala tamo gdje je i počela – u građanskom sektoru.”