Na kavi s nevjernikom Lukom, prvim čovjekom splitskih ateista i agnostika: Religija je greška evolucije, a i vjernici dolaze na naše sastanke
1. veljača 2020. - 21:40
Tom Dubravec/HANZA MEDIA
Europski identitet s ulaskom u novo tisućljeće počeo se sve radikalnije mijenjati, a i prije nego zakoračimo u iduće stoljeće, pokazao je rezultat europskoga socijalnog istraživanja, tradicionalna slika kršćanske Europe više neće postojati. U svijetu postkršćanske budućnosti, ako je vjerovati znanstvenicima, religije u ovom dijelu svijeta bit će na izmaku snaga, no to ne znači da će potpuno nestati.
Za 20 do 30 godina, predviđaju istraživanja, crkvene zajednice na Starom kontinentu bit će znatno manje, ali će im vjernici zato biti posvećeniji i odaniji. S druge strane, poprilično su sigurni, carevat će agnosticizam i ateizam.
Nosilac te značajne promjene svakako je novi naraštaj, X generacija, a već su njihovi prethodnici najavili novi poredak. Trenutno, najnereligioznija zemlja je Češka, u kojoj 91 posto mladih, od 16 do 29 godina, ne osjeća baš nikakvu vjersku pripadnost.
Jednako je odgovorilo između 70 i 80 posto mladih u Estoniji, Švedskoj i Nizozemskoj. Više od 50 posto mladih bez vjerske pripadnosti je u Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Belgiji, Francuskoj, Finskoj, Danskoj, Norveškoj i Španjolskoj. S druge strane, najreligioznija zemlja je Poljska gdje je mladih bez vjere samo 17, a slijedi je Litva s 25 posto.
Mladi u našoj zemlji nisu bili dio istraživanja, no prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvati pripadaju u samo dno ljestvice zemalja u Europi po broju ljudi koji ne vjeruju u Boga. Inače, Hrvatska je osma zemlja s najmanjim brojem ateista u Europi. Najviše ih je u Francuskoj, čak 40 posto.
Nema komentara:
Objavi komentar