Pokrenula ju je predsjednica, predsjednik je naziva paradom, a Kina, Amerika i EU lome koplja oko nje. ANALIZIRAMO JEDAN OD NAJVAŽNIJIH VANJSKOPOLITIČKIH PROJEKATA HRVATSKE
* Inicijativa na potezu Baltika, Jadrana i Crnog mora pokriva 28 posto teritorija Europske unije. U povijesti, prije stotinjak godina, o tome je maštao poljski maršal Józef Piłsudski, a u novo vrijeme projekt je pokrenut na poljsko-hrvatskom sastanku u Dubrovniku u ljeto 2016. Za Inicijativu se zainteresiralo 12 država koje čine neformalni savez istočne i južne Europe.
* Donald Trump je podržao savez, no mnogi smatraju da je to učinio u nadi da će se stvoriti još veće podjele izmešu "nove" i "stare" Europe, pri čemu se prva uglavnom poklapa s područjem Inicijative. Njemačka je prvo bila protiv, a kasnije je podržala Inicijativu. Postoje mišljenja da je to učinila s ciljem da cijelu priču kontrolira iznutra
TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA
Otkrili smo gdje možeš pronaći bogat izbor vrata po vrhunskoj cijeni!
Inicijativa Tri mora, koju je s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom pokrenula bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, još u vrijeme predsjedničke kampanje izazvala je iskre u polemičkim raspravama sa Zoranom Milanovićem, koji ju je nazvao nevažnom. "Nisam protiv, nagledao sam se inicijativa, ali ovo je jedna od onih za paradu", rekao je Milanović prije nego što je postao predsjednik. "To je političko grupiranje država desnih autokratskih režima pa se radi kontrole pridružila EU. Rumunjska je dala pola milijarde dolara, Hrvatska nula", dodao je Milanović.
Onda su SAD najavile da će dati milijardu dolara za tu inicijativu, a Milanović je efektno komentirao da to nije dovoljno ni za kavu. Nakon toga je na scenu stupio Andrej Plenković. Dok je u svom dosadašnjem mandatu, prije predsjedničkih izbora, samo jednom i to uzgred spomenuo Inicijativu tri mora, odjednom je najavio da će je njegova Vlada i dalje podržavati. "U tom prostoru moramo intenzivirati gospodarsku i osobito energetsku suradnju. Vlada će i dalje angažirano sudjelovati u Inicijativi".
"Sve što sam rekao o toj inicijativi, iza toga stojim i danas", ponovio je Milanović, uz napomenu da "bez namjere da podcjenjujem, da omalovažavam, ta inicijativa ima vrlo jasnu motivaciju - i okupljanja i podjele u isto vrijeme. Glavni izvor financiranja takvih projekata je Europska unija kao nepresušan izvor financiranja. U svim tim razmjerima milijarda dolara nije ni za Hrvatsku novac, tako da čekam nešto drugo. Opstruirati neću, čini mi se da je vlada bila dosta pasivna u tom projektu, a ja sam izabrani predsjednik i vanjskoj politici ću davati svoj ton, dok će mi moj mali uski tim savjetnika u tome pomagati", rekao je.
Sada smo tu, gdje jesmo, a neki su taj ping-pong političara koji vode hrvatsku vanjsku politiku ocijenili i kao početak tvrde kohabitacije koju je najavio Plenković.
Kolinda i Amerika
Prije svega treba vidjeti što je uopće ta famozna Inicijativa na potezu Baltika, Jadrana i Crnog mora, područja koje predstavlja 28 posto teritorija Europske unije. U povijesti, prije stotinjak godina, o tome je maštao poljski maršal Józef Piłsudski, potpomognut inteligencijom, a u novo vrijeme projekt je pokrenut na poljsko-hrvatskom sastanku u Dubrovniku u ljeto 2016. Za Inicijativu se zainteresiralo 12 država koje čine neformalni savez istočne i južne Europe, a na drugi sastanku Inicijative u srpnju 2017. došao je i američki predsjednik Donald Trump i tada se direktno suprotstavio Njemačkoj kada je riječ o politici nabavke plina, zamjerajući Angeli Merkel suradnju s Rusijom.
U Inicijativi sudjeluju, osim Hrvatske i Poljske, Estonija, Litva, Letonija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Češka, Slovačka, Slovenija i Austrija, a proklamirani cilj je jačanje regionalne suradnje, prije svega ekonomske i energetske. Ali, kako u svakoj takvoj inicijativi ipak glavnu ulogu igra politika, tako je bilo i u ovoj. Najjednostavnije, ocijenjena je kao američka igra u tom dijelu svijeta, usmjerena prije svega protiv interesa Europske unije i velike Njemačke.
Činjenica je da je ideju prva iznijela Kolinda Grabar-Kitarović, koja je uvijek bila bliska američkoj politici, a sama Inicijativa u početku je izazvala sumnju na svim stranama. Inicijativu su Sjedinjene Države odmah podržale, a u početku je bilo i ignorantskog stava, ali i različitih tvrdnji da je protiv Rusije, protiv Njemačke, protiv EU. Onda je Rusija pokazala interes prema Inicijativi, a zatim i Njemačka, pa je njemački ministar vanjskih poslova sudjelovao na sastanku u Bukureštu poslavši poruku kako bi se, navodno, i ta zemlja željela priključiti. Najčešći komentari su bili da je razlog tome kontrola same Inicijative, kako zaista ne bi postala američki instrument u ovom dijelu svijeta.
Kada je Trump svim silama pokušao prodati američki, skuplji plin Europi, na skupu Inicijative je rekao da SAD ostaje snažan saveznik i partner. "Inicijativa ima veliki potencijal na području energetike, infrastrukture i jačanja poslovnih veza, te uklanjanju trgovinskih barijera. Nova energetska infrastruktura ključna je za dublju ekonomsku integraciju i diversifikaciju energetskih resursa u regiji", kazao je Trump, a jednostavnije bi to bilo svesti pod želju Washingtona da više prodaje američke energente u Europi, koja je ovisna o ruskom plinu.
U međuvremenu su spektakularno najavljeni brojni projekti koji su trebali pokrenuti ekonomije zemalja koje su pristupile Inicijativi, ali kao i često do sada, malo je od toga realizirano. Kada je riječ o Hrvatskoj, Milanović je bio posve u pravu, nismo dali ništa u te projekte, a nismo ništa ni dobili. Sve je ostalo samo na papiru, da bi bivša predsjednica samu Inicijativu izdvojila kao jedan od najvećih vanjsko-političkih uspjeha za vrijeme svog petogodišnjeg mandata.
"Sigurno je da su Amerikanci puno gurali tu Inicijativu i da je to Grabar-Kitarović prihvatila. Ali, treba biti realan, naš je interes da surađujemo sa Europskom unijom i da iz tog bazena kreću sve inicijative. Druga je stvar što je i sam Bruxelles želio imati kontrolu nad Inicijativom tri mora, prije svega da se američki interesi ne bi previše isticali i izbijali u prvi plan", kaže nam jedan hrvatski diplomat koji je i sam sudjelovao u pripremama sastanaka članova Inicijative.
Tako se može protumačiti i veći angažman Njemačke koja je od početka strahovala da bi Inicijativa mogla dovesti do podjela na Zapad i Istok, koje su ionako sve zamjetnije i jače. Vidljivo je to i u odnosu prema imigrantima, ali i oko energetske politike, pa je Njemačka došla u sukob sa članicama Inicijative u vezi plinovoda Sjeverni tok 2 koji bi toj zemlji osigurao veće količine plina iz Rusije. Tako se i Trump našao u igri i kritizirao Berlin, tvrdeći da je Njemačka sve ovisnija o ruskom plinu, a istočno je tržište vidio kao potencijalno značajno za Ameriku, prije svega za prodaju ukapljenog plina. "To je bio jasan signal da bi ubuduće nacionalne, pa i ekonomske projekte, najprije trebalo usuglasiti s EU-partnerima. Nažalost, prije toga nije iskorišteno vrijeme kako bi se smanjilo nepovjerenje", reagirao je Roderich Kiesewetter iz njemačkog CDU-a nakon sastanka Inicijative u Rumunjskoj.
I onda - Kina
A onda je postalo jasno da je za regiju u kojoj su zemlje članice Inicijative, zainteresirana i Kina, pa je Njemačka okrenula pilu naopačke i najavila suradnju s Inicijativom, jer želi biti "graditelj mostova i moderator u europskom duhu".
Iza kulisa, kao i uvijek, sukob je velikih, a mali odrađuju poslove. Nova Europa okrenula se protiv stare, a taj se sukob vuče do današnjeg dana, kada se to vidi i oko posljednjeg natezanja s usvajanjem proračuna Europske unije. Inicijativa je u međuvremenu objavila ambiciozni plan za realizaciju čak 48 velikih projekata, a uvijek dobro obaviješteni Reuters objavio je veliki tekst u kojem je rezimirao cijelu igru. "U Berlinu i Bruxellesu je zazvonio alarm", tvrde novinari Reutersa, podsjećajući da Amerikanci i kroz tu Inicijativu žele posvađati "novu" i "staru" Europu.
"Koliko se Amerikanci žele miješati u istok Europe pokazuje i posredovanje između Srbije i Kosova koje provodi američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell", konstatira se u tekstu u Reutersu.
"U Bruxellesu se s jedne strane raduju investicijama u istočnim članicama, ali i brinu da je to i stvaranje novog otpadničkog bloka", piše Reuters. Ističe se da je Inicijativa tri mora osnovana 2015. te da je nastala jer se u istočnoj Europi razvio osjećaj da ih Bruxelles ignorira. Najviše se nevoljeno osjećaju članice Višegradske skupine zbog svojih stavova o migraciji i svjetonazorskim pitanjima. Problem je i plinovod Sjeverni tok 2, preko kojeg bi ruski plin imao još veći pristup Europi, što ne odgovara SAD-u, a tome se protive i antiruske članice Unije poput Poljske, dok taj projekt podržava Njemačka".
Reuters podsjeća da je američki predsjednik Donald Trump bio u Varšavi na summitu Inicijative tri mora te da je izjavljivao kako se nada da će i druge članice EU-a krenuti putem Velike Britanije.
Što će biti dalje, vidjet će se uskoro na sljedećem summitu Inicijative u lipnju u Talinu u Estoniji. Predsjednica te zemlje Kersti Kaljulaid za Reuters kaže da nema opasnosti od cijepanja EU-a, a cilj je dovesti istočne članice Unije na zapadni nivo gospodarskog razvoja.
"Njemačka može biti partnerska zemlja Inicijative tri mora, kao i SAD", rekla je, dok europski diplomati tvrde da je američki cilj i izgradnja LNG terminala u Hrvatskoj i Poljskoj, preko kojih bi se u Europu trebao uvoziti američki plin. E, onda je sve jasno. Pa i stavovi Kolinde Grabar-Kitarović, kao i Zorana Milanovića.
Nema komentara:
Objavi komentar