O JE ŽENA 2020.?
Razgovarali smo sa najvećim stručnjakinjama za ženska prava, a evo što kažu o tome koliko smo napredovale u odnosu na naše majke...
-
- Karla Juničić
Dijana je imala 35 godina kada je prvi put s trudničkim trbuhom kucala na vrata kompanija kako bi se prijavila na poduzetničke natječaje. Ta vrata su se zatvarala, a u odborima za odlučivanje sjedili su samo muškarci.
"Na početku karijere, kao i većina mladih žena odraslih u Hrvatskoj, nisam imala osjećaj da smo različite, niti da imamo ikakve prepreke za ono što želimo ostvariti", rekla je misleći na godine dok je radila u korporativnom okruženju. Ali, na početku poduzetničke karijere niti jedan novi posao nije dobila tijekom trudnoće i tek joj je tada kliknulo zašto je tako.
To su bili muškarci "koji imaju žene koje ne rade i njima je bilo potpuno nevjerojatno da trudna žena uopće radi, a još manje su mogli vjerovati da će zaista i nakon što rodi nastaviti raditi", prepričava nam Dijana Kobas Dešković te dodaje da su zatvorena vrata samo potaknula njezinu kreativnost da postane ono što je danas - autorica MAMFORCE metode, psihologinja majka i serijska poduzetnica.
Odgovor na pitanje je li ženama danas lakše i jesu li u boljoj poziciji nego njihove majke ili bake ne može biti jednoznačan, a kada sam o njemu pitala svoje sugovornice, u vrlo kratkom roku došli su opširni dugi i kompleksni odgovori s nizovima stavki koji se tiču žena. To ukazuje i na činjenicu da žene žele da se njihov glas čuje. Pitanje je: dopiru li njihovi glasovi do svih dijelova društva?
"Danas je ženama nominalno dostupno sve što i muškarcima, formalno su potpuno ravnopravne s muškarcima, no u stvarnosti je naše društvo još puno predrasuda i u njemu su još uvijek itekako vidljive podjele na muška i ženska područja i razine", rekla je Marija Pletikosa, državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Žene su danas sve prisutnije u poslovnom i javnom životu, stupnjem obrazovanja pretekle su muškarce u stjecanju visoke stručne spreme, magisterija i doktorata. Stopa zaposlenih žena raste, a prema istraživanju Eurostata, u posljednjem je desetljeću porasla za 6 posto u EU. U Hrvatskoj je 2012. godine bilo zaposleno 52,6 posto žena, a 2018. njih 60,1 posto. Zakon o ravnopravnosti spolova Republike Hrvatske jamči zaštitu od spolne diskriminacije i stvaranje jednakih prava za žene i muškarce. No, iako su Ustavom zajamčena jednaka prava, "u praksi, dakle u svakodnevnom životu, ravnopravnost žena i muškaraca još nije postignuta", ističe Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Država ne priječi napredovanje žena, ali postoje mnoge društvene prepreke koje se temelje na rodnoj i stereotipnoj podjeli uloga. Istraživanje "Utjecaj rodne podjele obiteljskih obaveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena", koje je Ured pravobraniteljice proveo 2016. godine, pokazalo je da u 58,4 posto žene vode brigu o djeci, a u 83 posto o kućanskim poslovima. Dob i majčinstvo su dva čimbenika koje je istraživanje uočilo kao dvije najveće prepreke ženama na tržištu rada. "Ili su premlade ili su prestare, ili je problem što imaju djecu ili je sumnjivo što je nemaju jer će ih možda imati ako se zaposle", kaže pravobraniteljica.
Žene danas imaju više prilika za postizanje ekonomske neovisnosti, ali i dalje nisu jednako zastupljene na području tržišta rada, političke participacije, gospodarstva ili medija. Seksizam i spolni stereotipi prisutni su u medijima i izjavama javnih osoba, a nedavno objavljeni rezultati istraživanja koje je provela prof. dr. sc. Viktorija Car pokazali su da je zastupljenost žena u televizijskim vijestima tek 8 posto.
One i dalje teže napreduju, a sve se više govori o njihovu suočavanju s ekonomskom nejednakošću. "Žene obavljaju dvije trećine poslova u svijetu, no privređuju samo jednu desetinu svjetskog dohotka, a posjeduju manje od jedan posto svjetskih dobara", upozorava Dragica Jerkov, direktorica udruge poslovnih žena Krug.
Prema rezultatima UN-ova istraživanja, žene diljem svijeta zarađuju 77 posto iznosa plaćenog muškarcima. U Europskoj uniji su plaće žena u prosjeku 16 posto manje od plaća muškaraca na istoj poziciji, a mirovine su čak 24 posto manje. U Hrvatskoj je ta razlika izraženija, što povećava i njihov rizik od siromaštva.
"Mnoge žene imaju kreativnost, potrebna stručna znanja i vještine nužne za pokretanje poslova, ali, za razliku od muškaraca, one nemaju ravnopravan pristup zajmovima, izobrazbi i informacijama, a bez toga, dakako, nema uspješnog vođenja", kaže Dragica Jerkov.
Prema posljednjim podacima Eurostata, jedna od tri osobe na menadžerskoj funkciji u EU je žena. Među najvećim poduzećima u 2019. godini bilo je samo 17,6 posto rukovoditeljica i 6,9 posto izvršnih direktorica.
U Hrvatskoj, pak, posljednje istraživanje iz 2014. godine govori da je u nadzornim i izvršnim odborima bilo samo 24 posto članica, a samo 9 posto su bile predsjednice tih tijela.
"Teško je reći je li probijen stakleni strop ili nije. Činjenica je da se razvojem društva mijenja i položaj žena u društvu, koje postaju sve obrazovanije i sve ambicioznije, ali su još uvijek, kada su u pitanju rukovodeće pozicije, manje zastupljene. Iako postoje pomaci, žene još uvijek teško probijaju stakleni strop", kaže Marija Pletikosa.
Svaka institucija ili organizacija koja ima veću zastupljenost žena na najvišim pozicijama reflektira "pravedni sustav napredovanja unutar tih organizacija", kako kaže Biljana Borzan. A spolno uravnoteženo vodstvo, tumači Višnja Ljubičić, pridonosi uspješnijem poslovnom okruženju. Zato se uvođenje gospodarskih kvota predstavlja kao jedino efektivno rješenje. U Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Italiji, Portugalu i Austriji postoji zakon da nadzorni odbori najvećih kompanija moraju imati 30 do 40 posto žena. Druge zemlje EU koriste samoregulirajuće mjere, ali s istim ciljem.
"Položaj žena danas je puno bolji nego što je bio dugo tijekom povijesti, ali je do pune ravnopravnosti potreban udruženi napor samih žena i muških kolega i partnera, kao i zajedničko djelovanje Vlade i drugih državnih institucija te suradnja s civilnim i poslovnim sektorom", zaključuje Marija Pletikosa. Žena će i dalje nastaviti manevrirati između posla i obitelji više nego što to čine muškarci. Kao što nam govori Diana: "Kad želite da sve bude savršeno, onda nikad niste u ravnoteži, ali kad se prihvati da u pojedinim fazama života morate dati više obitelji, a nekada više na poslu, onda shvatite da ste u kontinuumu ravnoteže, samo što je vaga u nekoj fazi više na jednoj, a manje na drugoj strani".
No, žena mora znati da njezina prava pripadaju samo njoj i ne smiju biti podložna redefiniranju ovisno o vremenu i ideologiji. Unatoč desetljećima značajnog napretka u zemlji i inozemstvu, stvarnost u kojoj mogućnosti nisu definirane spolom tek treba biti univerzalno ostvarena. Žene danas nastavljaju borbu i ta će borba dovesti do sporih, ali sigurnih i snažnih koraka unaprijed.
Roditeljsko pravo jednako je tatino, kao i mamino
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjereno je na daljnje povećanje visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust s ciljem većeg doprinosa ekonomskoj stabilnosti žene.
Postupno se društvena očekivanja vezana uz roditeljske uloge mijenjaju, a za to će velikog utjecaja imati nova europska Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika na razini EU. Prema statističkim podacima broj očeva koji koriste slične mjere je u blagom porastu. S 3.488 ili 7,55% korisnika (2018.) poraslo je na 4.202 ili 8,71% (2019.). Ali broj je i dalje nedovoljan.
''Poznajem veliki broj mladih tata koji bi rado uzeli roditeljski dopust koji im je zakonski omogućen, ali se ne usude zbog moguće osude na radnom mjestu. To moramo mijenjati jer je roditeljsko pravo jednako tatino, kao i mamino'', napominje Diana Kobasić Dešković.
Zaštitimo djevojčice, djevojke i žene od svih oblika nasilja
Ono što je velika razlika s obzirom na prošlost je da su žene danas svjesnije svojih prava, a sve je više onih koji ''reagiraju na povrede prava žena i agresivne pokušaje retradicionalizacije'', napominje Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.B.e. Usprkos glasnim povicima protiv ratificiranja, izuzetno je važna Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
''Sve više žena koje se ostvaruju u različitim područjima kulture, znanosti, poduzetništva diže svoj glas i odbija pristati na vraćanje u prošlost'', govori Sanja koja je ujedno velika aktivistica za ženska prava. Posebno su bili upečatljivi prosvjedi inicijative #spasi me i potom iste inicijative, Platforme za reproduktivnu pravdu i Zaklade Solidarna koji su pokazali kako veliki broj građanki i građana zahtijeva da država nešto učini kako bi se zaštitilo djevojčice, djevojke i žene od svih oblika nasilja. Također, naglašava kampanju #prekinimo šutnju' potaknutu hrabrim istupom saborske zastupnice Ivane Ninčević-Lesandrić koja je ukazala na sustavne probleme u zdravstvu. Nasilje ostaje jednim od najgorih oblika kršenja ženskih prava, a Sanja smatra da bi država po tom pitanju mogla još puno toga i napraviti.
U politici ćemo biti ravnopravne tek za 107 godina
Po pitanju političke participacije Hrvatska se može pohvaliti većom zastupljenošću žena na razini općina, regija i županija. Dok je 2008. godine samo 11,4 posto žena zauzimalo pozicije u lokalnoj samoupravi, u 2019. ih je bilo 30,2, prema istraživanju Vijeća europskih općina i županija (CEMR), europske organizacije koja nastoji poticati spolnu ravnopravnost u politici.
Po pitanju političke participacije Hrvatska se može pohvaliti većom zastupljenošću žena na razini općina, regija i županija. Dok je 2008. godine samo 11,4 posto žena zauzimalo pozicije u lokalnoj samoupravi, u 2019. ih je bilo 30,2, prema istraživanju Vijeća europskih općina i županija (CEMR), europske organizacije koja nastoji poticati spolnu ravnopravnost u politici.
Ipak na najvišim razinama vlasti, poput Sabora, postotak žena bilježi pad, za razliku od nekih drugih zemalja, primjerice nordijskih, gdje žene prednjače u politici na svim razinama. Isto istraživanje kaže da će tek za 107 godina žene biti ravnopravne muškarcima na političkim pozicijama.
"Morate imati na umu da više žena završi fakultete, da u poduzetništvu ostvaruju odlične rezultate, odlučno posluju u kriznim uvjetima i iskoriste svaku priliku koju im date jer znaju da se rijetko otvaraju. Ako je društvo pravedno, uspjeh žena će se vidjeti, a ako je društvo nepravedno - držat će ih se ispod staklenog stropa", rekla je Biljana Borzan, ujedno 2017. dobitnica nagrade za europarlamentarku godine na području ravnopravnosti spolova.
Nema komentara:
Objavi komentar