subota, 15. studenoga 2014.

GRAĐANSKO DRUŠTVO- KAO INTERESNA SPREGA RADA I KAPITALA

IZ RIMA INOSLAV BEŠKER

KAOS U ITALIJI Deseci ozlijeđenih, gradovi blokirani, policija i prosvjednici žestoko se potukli

  • AFP
Objavljeno: prije 18 h i 21 min
 
 
 
Deseci ozlijeđenih i otpravljenih u bolnice s jedne i s druge strane barikada, zapaljeni kontejneri sa smećem, oštećeni automobili i izlozi, te produbljenje već postojećih podjela i napetosti – to je dio bilance „generalnog i socijalnog štrajka“ koji je u petak blokirao centre većine većih talijanskih gradova, a generalnom kaosu znatno je pridonio štrajk mjesnoga javnog prometa.
Razlog bijesa je Vladin prijedlog Zakona o radu, kojemu je talijanski premijer Matteo Renzi prezrivo dodijelio engleski naziv Jobs Act, zatim najava daljnje privatizacije javnih uslužnih djelatnosti, a i kompletna ekonomska politika Evropske unije.
Štrajkači nemaju konkretne socijalne ni ekonomske zahtjeve, nego su protiv: ljuti su što je kriza, što Parlament donosi zakone, a i što Parlament ne donosi zakone, pa smatraju da državi – u kojoj društveni brutoproizvod smanjuje opet treće tromjesečje za redom, dakle u recesiji – priušte još jedan dan zastoja, kaosa i šteta.
Štrajkovi kojima radnici zaprečuju i oštećuju vlasnika koji ih eksploatira odavna nisu u modi; mnogo su privlačniji štrajkovi koji blokiraju građane i javne službe, poput prometa, nadleštava itd.
Štrajkovi se stoga organiziraju uglavnom petkom, jer to odgovara i uposlenicima koji ne manifestiraju, ali produljuju vikend.
U Rimu su štrajkači demonstranti izveli više „diverzija“: jedna grupa se odvojila i zasula jajima i petardama Ministarstvo ekonomije, druga je „osvojila“ skele postavljene radi popravka Koloseja i ondje istaknula transparent s parolom „No Jobs Act!“, a meta jednog od napada bio je i njemački Generalni konzulat, jer u Terniju radnici prosvjeduju što ThyssenKrupp zatvara tamošnji pogon, pa su se okomili na konzularno predstavništvo jer njemačka država nije vlasnik te tvrtke.
U Milanu je u ranim popodnevnim satima izbila žestoka tučnjava između policije i manifestanata, koji su se pokušali probiti, pa je policija izvela ono što se licemjerno zove „juriš olakšanja“, jer teško da nekome lakne kad mu se pendrek stušti na glavu i kosti.
Tu, u glavnom gradu Lombardije, bila je i središnja manifestacija netalaca sjeverne Italije, u znak žestoke oporbe koji najveća talijanska sindikalna konfederacija CGIL, tradicionalno vezana uz ljevičarske stranke (dugo uz Komunističku i Socijalističku) sada, zajedno s ljevičarskom opozicijom unutar vladine Demokratske stranke, vodi protiv političkog tajnika te stranke i premijera Renzija, te njegove politike liberalnog demontiranja socijalne države i legislativnog savezništva s bivšim senatorom Silviom Berlusconijem.
U Padovi je među žrtvama odnesenima u bolnicu i zapovjednik jurišnog odreda Državne policije, zajedno s još trojicom polomljenih policajaca.
U Firenzi su manifestanti napali izloge banaka i sud za maloljetnike.
U Napulju je blokirana tangencijalna cesta, glavna prometna arterija.
U Bariju su najžešće manifestirali vatrogasci zaposleni na određeno vrijeme zahtijevajući da budu primljeni u stalni radni odnos, jer im gori u obiteljskom budžetu.
U Palermu su u studentskoj povorci mnogi nosili masku „anonymous“ (s likom engleskoga katoličkog teroristaGuyja Fawkesa), očito pretpostavljajući da bi ih inače prepoznali policajci kojih je bilo na tisuće (pa se barem jednom učinilo da ih je više nego mafijaša, što se ne primjećuje ostalih dana).
Bio je to jedan od uobičajenih talijanskih dana manifestiranja građanskog nezadovoljstva.
                  *******************************************************************
Današnji kaos u Italiji, jučerašnji u Belgiji – opći je kaos suvremene Globale, kreiran  
interesnom spregom Sindikata i Kapitala, kojim se podmeće proizvodnim masama 

floskula da EU pripada njenim građanima.
Niti je to bio slučaj jučer ni danas, i vjerojatno se to neće dogoditi ni sutra. Barem 

dotle dok se eksploatirani rad uvrštava u građansko društvo zajedničkih interesa 

Kapitala i Rada.

Nema komentara:

Objavi komentar