utorak, 31. svibnja 2016.

REFORMA KLASNOG (KU)KURIKULUMA

PROSVJED ZA REFORMU

Emil Tedeschi, Ivan Đikić, Igor Štagljar, Gabi Novak... Zašto ćemo u srijedu biti na prosvjedu

    AUTOR: 
    • Tanja Rudež, 
    • Kristina Turčin, 
    • Marko Biočina
  •  OBJAVLJENO: 
  • 31.05.2016. u 10:52
EPH

Emil Tedeschi, Gabi Novak, Ivan Đikić, Snježana Tribuson

Sukob i ostavka ekspertne skupine za kurikularnu reformu izazvali su snažnu reakciju javnosti čije bi najveće očitovanje trebao biti sutrašnji veliki prosvjed
Obrazovanje kao prioritet neovisan o aktualnoj politici cilj je koji je, sudeći prema najavama za sutrašnji prosvjed, uspio ujediniti najrazličitije društvene skupine u Hrvatskoj. Podršku prosvjedu, koji baš na Međunarodni dan roditelja organizira Inicijativa Hrvatska može bolje, dale su 204 udruge različitog područja djelovanja, videofilmiće potpore snimaju istaknuti pjevači i glumci poput Mile Kekina i Nine Violić, prosvjed se, osim na glavnom zagrebačkom trgu, organizira u još desetak hrvatskih gradova te u hrvatskim zajednicama u Londonu, Berlinu, Bruxellesu, Budimpešti, Parizu, pa čak i Šangaju, a dolazak najavljuju tisuće građana.
Javnu podršku prosvjedu daju stručnjaci, akademici, najistaknutiji znanstvenici te poduzetnici.
Zagreb,050713.
Restoran Apetit.
Gabi Novak,Tereza Kesovija i Radojka Sverko.
Na fotografiji: Gabi Novak.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
 
- Ići ću sutra na prosvjed jer kao građanin i roditelj čije je dvoje djece cjelokupno svoje dosadašnje obrazovanje steklo u hrvatskim školama smatram da situacija s provedbom obrazovne reforme nije dobra - rekao je za Jutarnji list Emil Tedeschi, jedan od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika. Kako su istaknuli organizatori prosvjeda, prosvjed neće i ne smije biti politički obojen, baš kao što takve “boje” ne smiju imati ni obrazovanje ni reforma. Pokušaj zaustavljanja kurikularne reforme koja se priprema dvije godine i ostavke vodstva radne skupine na čelu s dr.Borisom Jokićem bili su okidač koji je doveo do prosvjeda.
- Hrvatska više nema vremena čekati glede reforma u školstvu. Hrvatskoj napokon treba netko s petljom da nakon 25 godina filozofiranja i odgađanja reformi konačno prizna da nismo u stanju smisliti valjanu reformu jer su nam uplitanje ideologije, religije i politike ispred budućnosti novih generacija. Hrvatska može i mora bolje i zbog toga dajem potpunu podršku kurikularnoj reformi - rekao nam je jučer prof.Igor Štagljar sa Sveučilišta Toronto. Trenutno sudjeluje na znanstvenoj konferenciji u Cavtatu, a planira se pridružiti sutrašnjem prosvjedu u Dubrovniku. Na prosvjed stižu i članovi školskih sindikata, kao i nastavničkih udruga, no najbrojnije su udruge roditelja te onih koji svakodnevno rade s djecom i mladima kojima - zbog socijalnog ili zdravstvenog okruženja - treba više skrbi od uobičajene.
Zagreb,050713.
Restoran Apetit.
Gabi Novak,Tereza Kesovija i Radojka Sverko.
Na fotografiji: Gabi Novak.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
 

Udruge podržale skup

- Ovu reformu, koja se radila sustavno, kvalitetno i počiva na bazi, odnosno nastavnicima, pratimo od samog početka i daje nam nadu da će sva naša djeca dobiti obrazovanje kakvo zaslužuju - kaže Lidija Bonašić-Krešić, izvršna koordinatorica rada Udruge roditelja djece s teškoćama u razvoju Put u život. Reforma, ističe, sadržava poseban okvir za djecu s teškoćama, od kojeg roditelji neće odustati, i to će pokazati na sutrašnjem prosvjedu. Prosvjed podržavaju i udruge koje na prvi pogled s obrazovanjem nemaju nikakve veze - poput Sindikata biciklista, Udruge za promicanje tradicijske glazbe Čipkice, udruge dijabetičara ili oboljelih od multiple skleroze. Međutim, svi su oni, kažu, roditelji, svi znaju kakve škole im pohađaju djeca i svi znaju da ih treba - mijenjati.
- Preko međunarodnih projekata u proteklih nekoliko godina jako puno radimo sa stručnjacima iz Europe. Jedna od stvari koju svaki put ponovno uviđamo jest da se naš školski sustav hitno treba mijenjati.

SVE INFORMACIJE O PROSVJEDU MOŽETE NAĆI OVDJE

Rezultat rada struke

Treba uvoditi nove odnose, razvijati kritičko mišljenje, nuditi nove načina učenja - kaže Iva Jovović, predsjednica Udruge Let, koja se bavi prevencijom ovisnosti i spolno prenosivih bolesti.
- Predloženi kurikulum prevenciji daje veliki značaj. Strah nas je da bi, sa zaustavljanjem reforme, mladi ostali bez potrebnih znanja - kaže Jovović.
Ovaj je kurikulum, nastavlja prof. Ivan Đikić, jedan od naših najuspješnijih znanstvenika zaposlen na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, nastao kao rezultat rada ljudi iz struke i te ljude treba pustiti da u miru rade svoj posao bez uplitanja politike i političkog pritiska.
- Zato sam potpisao podršku nastavku rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi u hrvatskom obrazovnom sustavu - kaže prof. Đikić.
I poduzetnik Tedeschi ističe da podržava dosadašnjeg voditelja cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića i ostale stručnjake koji su sudjelovali u njezinoj provedbi.

Neutemeljeni napadi

- Napadaju Jokića i njegov tim za nešto za što u srži uopće nisu zaduženi. Pitanje sadržaja kurikuluma, hoće li se predavati Marulić ili hoće li biti više fizike ili matematike, uopće nije ono za što je odgovoran Jokić. To je pitanje koje će proći javnu raspravu i stručnu recenziju. Jokićev ekspertni tim s tim nema ništa - on je taj koji je postavio sustav i koji taj sustav menadžerira. U suštini nisam čuo ni jedan argument zašto on nije dobar za vođenje projekta koji je u startu osmislio - kaže Tedeschi. Ekspertna skupina, dodaje, nije odstupila zato što nije bila spremna uvažiti drukčije mišljenje.
- Cijela reforma bila je zamišljena kao iznimno pluralistična, sa sudjelovanjem svih koji su za to imali želje, bez obzira na ideološko, političko ili drugo opredjeljenje. Bizarno je zato da se sada stotine primjedbi koje su u tom procesu stigle navode kao nekakav Jokićev krimen, a zapravo je to najveća snaga procesa koji je omogućio svima da sudjeluju u reformi. Oni koji se sada nabacuju blatom nemaju ni želju informirati se o tome kako je postavljen sustav. To osuđujem i zato ću biti na Trgu bana Jelačića - poručio je Tedeschi.
     *******************************************
Komentar ovog bloga
Bilo bi ,možda, dobro da se na velikom hrvatskom prosvjedu za reformu kurikuluma sutra upitaju  njeni prosvjednici  : koliki su od njih osnaženi Winwood Reade-ovim djelom THE MARTYRDOM OF MAN, kako bi se založili za uspostavu cjelokupnog prosvjetiteljstva na njegovom znanstvenim postavkama  rađanja života, sve  od jedne primordijalne amebe, pa do suvremenog  bruta okićen kravatom.
www.severinomajkus.com   

BALKAN - POKUSNI KUNIĆ VELIKIH ZLA

Ministar Butković bez odluke Vlade smijenio čelnike HC-a, HAC-a i HŽ-a

    AUTOR: 
    • Krešimir Žabec
  •  OBJAVLJENO: 
  • 31.05.2016. u 12:32
Zagreb, 200516.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butkovic odrzao je sastanak o stanju u Trajektnoj luci Split s predstavnicima Nezavisnog sindikata radnika Trajektne luke Split predvodjenima predsjednikom HURS-a, Ozrenom Matijasevicem.
Na fotografiji: Oleg Butkovic.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

Oleg Butković

U Ministarstvu prometa kažu da nije potrebna odluka ili prijedlog Vlade jer je ministar određen kao njen zastupnik
*****************************************************
Nakon globalne poplave ekonomske tiranije Kapitala, slijedi i njegov jači val nad političkom demokracijom. Za tu je svrhu odabran njegov idealni pokusni kunić sa malog Balkana velikh društvenih pošasti.

CIVILNO DRUŠTVO ILI KLASNI ZVJERINJAK

MODERNI ROBOVI Indija ih ima preko 18 milijuna, ali zgrozit ćete se kad vidite broj u Hrvatskoj

    AUTOR: 
    • Hina
  •  OBJAVLJENO: 
  • 31.05.2016. u 10:07
REUTERS

Ilustracija - ropski rad u Meksiku

Gotovo 46 milijuna ljudi u svijetu žive u modernom ropstvu, najviše u Indiji, prema trećem indeksu ropstva objavljenom u utorak, prenose svjetske agencije.
U Indiji je najviše robova u apsolutnom broju, a u Sjevernoj Koreji proporcionalno u odnosu na broj stanovnika.
Indeks objavljuje australska organizacija za ljudska prava Walk Free Foundation. Organizacija je procijenila da ove godine u ropstvu živi 45,8 milijuna ljudi što je gotovo 30 posto viđe nego 2015.
Utemeljitelj organizacije Andrew Forrest kazao je kako povećanje od gotovo 30 posto rezultat kvalitetnijeg prikupljanja podataka. On kaže kako su opravdana strahovanja da se situacija u svijetu pogrošava zbog globalnog raseljavanja i migracija koje povećavaju izloženost svim oblicima ropstva.
Slučajevi modernog ropstva pronađeni su u svih 167 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. U Indiji 18,4 milijuna ljudi živi u ropskim uvjetima na ukupno 1,3 milijarde stanovnika.
Kao najgora proglašena je Sjeverna Koreja zbog toga što na svakih 20 stanovnika jedna živi u ropskim uvjetima, odnosno 4,4 posto od 25 milijuna stanovnika. Vlasti te države najmanje rade na iskorjenjivanju takvog oblika iskorištavanja, štoviše postoje izvješća o prisilnom radu pod patronatom države.
"Moramo jasno poručiti da nećemo tolerirati ropstvo, a kad se ono odvija pod kontrolom države tada ne bismo smeli trgovati s takvom državom", kaže Forrest, australski filantrop, milijarder  i vlasnik rudnika.
Najmanje ljudi u modernom ropstvu živi u Europi, ali ipak ih ima 1,24 milijuna. To se najviše na odnosi na prislini radi i seksualno iskorištavanje.
U Hrvatskoj u ropskim uvjetima, po procjeni zaklade, živi 17.100 ljudi što je 0,4 posto hrvatskog stanovništva, a slični su podaci i za druge države u regiji poput Srbije i Crne Gore. Isti postotak imaju primjerice i Grčka, Češka i baltičke zemlje.
Sve zemlje u Europi imaju zakone kojima se kriminalizira ropstvo, a Hrvatska se uz Nizozemsku, Britaniju, Švedsku i Portugal navodi među zemljama s najboljim odgovorom na probleme modernog ropstva.
Te zemlje imaju najbolje pokazatelje o radu pravosuđa na tom području, te u potpori žrtvama i borbi protiv modernog ropstva. U tih pet zemalja postoje državni programi potpore žrtvama, javnozdravstveni programi i obrazovni programi za osnovne škole, specijalizirane policijske jedinice za borbu protiv modernog ropstva, sustavi izvještavanja i programi obuke za snage sigurnosti.
Prema podacima agencije UN-a za rad (ILO) 21 milijun ljudi širom svijeta žrtve su prisilnog rada no ti podaci ne uključuju sve oblike ropskog odnosa.
"Bez točnih podataka nema efikasne borbe i nema načina da se u svijetu iskorijeni ropstvo", kaže Forest. Prema stručnjacima organizacije Walk Free tek predstoji vidjeti učinke migracije na moderno ropstvo u Europi.
Prema indeksu za 2016 na Aziju u kojoj je najveći broj nekvalificiranih radnika u svjetskoj tekstilnoj, prehrambenoj i tehnološkoj industriji, otpada dvije trećine svjetskog ropskog rada.
Od ukupnog broja ljudi koji žive u ropskim uvjetima, njih 58 posto je u pet zemalja - Indiji, Kini, Paksitanu, Bangaldešu i  Uzbekistanu. Zemlje u kojima je najveći postotak stanovništva u modernom ropstvu su Sjeverna Koreja, Uzbekistan, Kambodža, Indija i Katar.

ponedjeljak, 30. svibnja 2016.

NUŽNOME SE LAKO NAĐE IZLIKA

UZBUNA U NATO-u ZBOG RUSIJE 'Pozivamo sve saveznike da budu spremni odgovoriti na prijetnju'

    AUTOR: 
    • Hina
  •  OBJAVLJENO: 
  • 30.05.2016. u 22:14

U.S. Army M109A6 Paladin self-propelled howitzers are seen during a military exercise in Pocheon, South Korea, March 10, 2016. REUTERS/Kim Hong-Ji - RTSA4YM
© Kim Hong-Ji / Reuters / REUTERS

U.S. Army M109A6 Paladin self-propelled howitzers are seen during a military exercise in Pocheon, South Korea, March 10, 2016. REUTERS/Kim Hong-Ji - RTSA4YM


Parlamentarna skupština NATO-a je nakon trodnevnog sastanka u Tirani u ponedjeljak pozvala saveznike da budu spremni odgovoriti na moguću prijetnju Rusije nekoj od država članica Saveza.
"Postoji realna i ozbiljna prijetnja iz Rusije", rekao je Amerikanac Michael Turner, predsjednik skupštine na kojoj se okupilo oko 250 parlamentaraca iz 28 zemalja članica.
U jednoglasno usvojenoj izjavi izražava se žaljenje zbog ruske uporabe sile protiv susjeda i pokušaja zastrašivanja saveznika u NATO-u.
U tim okolnostima NATO-u preostaje jedino razmatranje odgovarajućih odgovora na moguće agresivne ruske akcije protiv neke članice Saveza, isitče se u izjavi.
Parlamentarci pozivaju NATO da pruži jamstva članicama, posebno onima na istočnim granicama koje smatraju da im je sigurnost ugrožena.
NATO je prekinuo sve praktične oblike suradnje s Rusijom nakon što je pripojila Krim i poduprla separatiste na istoku Ukrajine.
Savez je najavio da će razgovarati s Rusijom prije summita NATO-a 8. i 9. srpnja u Varšavi.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg obećao je u ponedjeljak Poljskoj da će Savez nakon summita rasporediti dodatne vojnike na njezinu teritoriju.
"Bit ću jasan: u Poljskoj će nakon summita u Varšavi biti više vojnika NATO-a, kao jasan signal da će se napad na Poljsku smatrati napadom na cijeli Savez", rekao je Stoltenberg tijekom posjeta Varšavi.
Poljska će u lipnju ugostiti sastanak na vrhu NATO-a, na kojem će čelnici razmotriti slanje vojnika u Poljsku i u baltičke zemlje.
Taj će korak vjerojatno razbjesniti Rusiju koja tvrdi da je širenje Saveza na istok prijetnja njezinoj nacionalnoj sigurnosti.
**************************************************
Agresivna je nezamisliva, bez osvajačkih manija 

KAKVO DRUŠTVO- TAKAV POLITIČAR

'Neobično je da tako loš govornik uopće postane političar'

  • 30.05.2016., 11:06
  • Autor:Dr. sc. Gabrijela Kišiček
  • komentara
Malo je reći da je Tomislav Karamarko retorički nevješt. Zapravo, neobično je da tako loš govornik uopće postane političar, još je neobičnije da postane vođa najbrojnije stranke pa onda i ključna figura u državnoj politici, piše dr. sc. Gabrijela Kišiček u novoj kolumni za Dnevnik.hr.



Tomislav Karamarko (Foto: Robert Anic/PIXSELL)
Tomislav Karamarko (Foto: Robert Anic/PIXSELL)
HDZ proteklih tjedana prolazi jednu od najvećih kriza posljednjih godina. Vlada koju su formirali na klimavim je nogama, nesuglasja u koaliciji i afera s kojom se suočava predsjednik stranke izazovi su s kojima se valja suočiti. I upravo su to trenuci u kojima članove treba motivirati, potaknuti, ohrabriti. A tko drugi bi to mogao i trebao negoli sam Tomislav Karamarko.
No, može li on, ima li snage i retoričkog potencijala da svojim govorom inspirira, da pokrene i probudi, odnosno da bude vođa u pravom smislu te riječi?
Gabrijela Kišiček, kolumnistica portala Dnevnik.hr (Foto: Dnevnik.hr)
Gabrijela Kišiček, kolumnistica portala Dnevnik.hr
Malo je reći da je Tomislav Karamarko retorički nevješt. Zapravo, neobično je da tako loš govornik uopće postane političar, još je neobičnije da postane vođa najbrojnije stranke pa onda i ključna figura u državnoj politici.
Loša govorna izvedba, potpuni nedostatak ekspresivnosti, stav i pojava koja ne odiše ni samopouzdanjem ni odlučnošću ni sigurnošću. I pitanje je kako je uopće uspio toliko postići u političkoj karijeri.
Netko će možda reći da je razlog u sadržaju njegovih govora, a ne u izvedbi, da je važnije što govori, a ne kako govori. No, čini se da ni to nije recept njegova političkog uzleta. Naime, koje su karakteristike njegove retorike?

'U čemu je problem?'

Slušajući nevješto retoričko manevriranje po pitanju posljednje afere u koju je uključena i njegova supruga, sve što možemo čuti jest relativiziranje problema - uporno novinare pita 'U čemu je problem?'
Ističe kako su sve neistine, kako ništa od toga nije točno i kako je sve plod nekih podmetanja jer se zamjerio interesnim skupinama. A kako bi to još malo pojačao koristi epitete o bestijalnim, brutalnim i infantilnim pokušajima da se on, stranka i Vlada destabiliziraju. Demonstriranje „bogatstva vokabulara“ kojim barata u funkciji je tzv. cirkularne argumentacije kojom se jedna tvrdnja argumentira drugom. Pa sažeto, argumentacija Tomislava Karamarka izgleda ovako: afera je izmišljotina i neistina jer je rezultat bestijalnih pokušaja da ga se oslabi.

Ono što je također osobina retorike Tomislava Karamarka jest taktika zanemarivanja alternativa – bez HDZ-a nema Hrvatske. Ta bi parola možda čak i funkcionirala na stranačkom skupu, ali kao izjava za medije u kontekstu njegova eventualnog opoziva, ne samo da je neuvjerljiva već i smiješna.

Afera je pokušaj da se HDZ demoralizira, da se unese nesloga, a mi to nećemo dopustiti jer o našoj stranci ovisi budućnost Hrvatske. Takve rečenice teško da bi mogle završiti na stranačkim letcima za lokalne izbore, a kamoli da bi uvjerile građane Hrvatske u dobar rad Vlade, HDZ-a i na kraju krajeva, u svijetlu budućnost zemlje.

Međutim, jedna je retorička taktika specifična baš za Tomislava Karamarka, a to je argument (implicitnom ili eksplicitnom) prijetnjom, tzv. argumentum ad baculum. Božo Petrov hoda po tankom ledu ili Zasad ću imati još malo razumijevanja ili članovi SDP-a će, kako bi rekli vjernici, završiti u paklu. Mogli bismo se upitati: pa tko tako govori?!

Što će biti kada Tomislavu Karamarku ponestane razumijevanja? Što će biti kada pukne led po kojem Božo Petrov hoda? Takva retorika neće uvjeriti građane da mu treba vjerovati, neće uvjeriti partnere da nastave raditi zajedno, neće stvoriti dobru atmosferu u javnosti niti će time ojačati vlastitu vjerodostojnost ili izgraditi dobar imidž.

Tomislav Karamarko od samih početaka političke karijere prema istraživanjima javnog mišljenja često je na samom dnu popularnosti, najčešće proglašavan najnegativnijim političarem. I velikim dijelom razlog tomu jest njegova retorika. Rješavanje kriznih situacija govorničkim sredstvima, motiviranje suradnika i partnera, argumentiranje ideja i prijedloga, sučeljavanje s političkim protivnicima – u svemu tome Tomislav Karamarko se loše snalazi.

I kad bismo pomislili da čovjek ne može napredovati u politici bez retoričkog umijeća, Tomislav Karamarko je dokaz da se može. Kako mu je to uspjelo, s retoričkog gledišta, pravi je misterij. Međutim, pitanje je koliko dugo i do koje mjere.
Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige "Retorika i društvo" te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.
         ************************************************
Osobno podsjeća na  vic o mravu kao dobrovoljnog davaoca krvi:
 -Koliko daješ?
- Uzmite prema građi.