petak, 11. svibnja 2018.

27 GODINA OZAKONJENOG KRIMINALA (1)

AUTORI ZAKONA

TKO JE TKO U GRUPI BORG: KAKO JE FUNKCIONIRALA MREŽA SURADNIKA MARTINE DALIĆ S HOTMAILA Otkrivamo tko su konzultanti koji su napisali Lex Agrokor


Branimir Bricelj, Matko Maravić,Tonči Korunić, Tomislav Matić i Boris Šavorić




Prva afera vezana uz potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić i njezinu ekipu pravnih i financijskih stručnjaka te e-mailove i izradu lex Agrokor izbila je nedugo nakon što je prije godinu dana Ante Ramljak imenovan Vladinim povjerenikom. Tada je u dokumentaciji Trgovačkom sudu Ramljak kao svoju e-mail adresu dostavio onu koja je glasila na ime odvjetničkog društva Šavorić i partneri.
Otkriće je isprovociralo niz spekulacija o tome tko je pisao lex Agrokor, je li to odvjetničko društvo autor zakona, zašto Vlada taji ime njegova “pisca”, a tek u veljači ove godine na saborskom odboru je potpredsjednica Vlade Dalić rekla da je ona autorica zakona. Međutim, najnovija objava e-mail prepiske Dalić sa suradnicima razotkrila je, pak, ekipu njezinih pravnih i financijskih konzultanata koji su joj pomogli u kreiranju tog važnog dokumenta. Pokušali smo utvrditi tko je tko u aferi “mejlovi” te kako su glavni akteri međusobno povezani.
Naime, kad je otkriveno da Ramljak e-mailove prima na adresu odvjetničkog društva Šavorić i partneri, oni su se očitovali da “u njihovoj ulozi nema ništa sporno”. Riječ je, naime, o odvjetničkom društvu koje se cijelo vrijeme provlačilo kroz krizu u Agrokoru, a bili su pravni savjetnici u izvanrednoj upravi Agrokora, dok su ranije zastupali VTB, rusku banku koja je jedan od najvećih vjerovnika Agrokora. Iz Agrokora su tada poručili da ih je Ramljak angažirao na “poslovima pružanja interventnog pravnog savjetovanja te da je s njima već završio suradnju”.
Ministrica Dalić se, pak, o njihovoj ulozi očitovala u veljači ove godine kada je pred saborskim Odborom za gospodarstvo rekla da je njezina veza s tim odvjetničkim društvom “nikakva”. No, nova objava e-mailova otkriva da se komunikacija s tim odvjetničkim društvom nastavila i kasnije.
Boris Šavorić, glavni partner u spomenutom društvu, prije godinu dana medijima je objasnio da se u njihovu slučaju “ne može govoriti o konfliktu interesa”. Pokušali smo ovih dana doći do odvjetnika Šavorića, ali nije odgovarao na pozive Jutarnjeg. Radi se o društvu čiji prihodi rastu iz godine u godinu te su prema posljednjem financijskom izvješću za 2016. godinu prijavili ukupni prihod od 17,1 milijun kuna te 7,5 milijuna kuna neto dobiti. Društvo je te godine prijavilo 22 zaposlena te prosječnu neto plaću u iznosu od 6457 kuna.
Šavorić je od 2017. godine i član Nadzornog odbora Addiko banke, a na internetskoj stranici društva prezentira se kao savjetnik za “međunarodne klijente u visoko profiliranim korporativnim transakcijama i projektnom financiranju te kao vođa odvjetničkih timova u važnim projektima i preuzimanjima kompanija u Hrvatskoj”.
Važnu ulogu u cijeloj priči imao je, naravno, i poznati dvojac iz Texo Managementa - Ante Ramljak i Tomislav Matić - poslovni partneri iz spomenute tvrtke koja je kasnije od Alix Partnersa dobila posao savjetovanja, a njihovi su prihodi iznosili oko 250 tisuća kuna tjedno, o čemu je pisao Jutarnji. Upravo to je bio povod za smjenu Ramljaka, a sada se može spekulirati i o tome da je moguće da je Matić sudjelovao i u izboru savjetnika od kojeg je i njegova tvrtka kasnije dobila posao.
Nakon pokretanja izvanredne uprave Matko Maravić i Tonći Korunić iz brokerske tvrtke InterCapital bili su angažirani i na restrukturiranju. Njih dvojica dolaze iz najveće hrvatske brokerske kuće koja je pod dugotrajnim nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfe), no rezultati nadzora dosad još nisu poznati.
Večernji piše da iz InterCapitala tvrde da ni prije ni poslije prvog tromjesečja 2017. godine tijekom kojeg se pisao lex Agrokor nisu trgovali dionicama tvrtki u sastavi Agrokora, ni za InterCapital ni za svoje klijente. Ta tvrtka je 2016. prijavila ukupne prihode u visini od 45,5 milijuna kuna, a neto dobit 6,3 milijuna kuna. Prijavili su 11 zaposlenih te prosječnu neto plaću u iznosu od 7972 kune.
Iz tvrtke Altera savjetovanje na zakonu su surađivali Marko Delić iBranimir Bricelj. Riječ je o tvrtki koja je prijavila 2016. godine ukupne prihode od tek 782,2 tisuće kuna, te neto dobit od 191 tisuću kuna. Te godine imali su tri zaposlena te prosječnu neto plaću od 2184 kune.
Na listi primatelja tih e-mailova našao se i Zoran Besak, bivši član Uprave Etičke banke, kojeg je navodno predložio Most za tu neformalnu radnu grupu, ali niti on ovih dana nije odgovarao na pozive.

Zoran Besak , bivši član Uprave Etičke banke, kojeg je navodno predložio Most za tu neformalnu radnu grupu
Branimir Bracelj iz tvrtke Altera savjetovanje koja je prijavila 2016. godine ukupne prihode od tek 782,2 tisuće kuna
Marko Delić, također iz tvrtke Altersa savjetovanje koja je prije dvije godine imala samo 3radnika s neto plaćom 2184 kn
Tomislav Matić, partner je u tvrtki Texo Management i izgleda da je on sudjelovao u izboru Alix Partnersa za savjetnika
Boris Šavorić, glavni je partner u odvjetničkom društvu Šavorić& Partneri za 2016. prijavili ukupni prihod od 17,1 milijun kuna
Tonči Korunić, iz konzultantsko -brokerske kuće InterCapital tvrdi da oni nisu trgovali dionicama Agrokorovih tvrtki
Matko Maravić, također iz brokerske kuće InterCapitalakoja je bila angažirana na poslovnima restrukturiranja Agrokora

Htjeli pomoći, no odbili se vezati uz Texo

Zadrugu za etično financiranje (ZEF), čiji je predstavnik sudjelovao u radu neformalne skupine koju je zbog Agrokora formirala Vlada, za tu je ulogu predložio Most, potvrdio nam je upravitelj Zadruge Goran Jeras. Napominje pritom da je Most i prije od njih tražio i dobivao besplatne savjete iz, primjerice, sektora energetike i poljoprivrede, kao što su i SDP, HDZ i ORaH.
- ZEF okuplja ljude svih svjetonazora i stranačkih opredjeljenja koji su se okupili oko zajedničke ideje, stvaranja drukčije, solidarne ekonomije i etične banke - naglašava Jeras.
Za rad i prijedlog modela spasa Agrokora, nazvan “New Deal”, koji na kraju nije prihvaćen, Zadruzi je bio ponuđen i ugovor za konzultantske usluge, ali ga je odbila potpisati te dalje sudjelovati u radu te skupine. Iznos ugovora nismo doznali, a ponudio im ga je Texo Management.
Na sastancima o Agrokoru sudjelovao je Zoran Besak, koji je tada bio zaposlenik Zadruge i njezin šef financija, a poziv je dobio ZEF. U međuvremenu se Besak posvetio svojem privatnom biznisu, tvrtki Stotinka.hr, koja je razvila IT rješenja iz područja organizacije sportskih događaja. Njega nismo uspjeli dobiti na telefon, a Jeras kaže da je i dalje član ZEF-a.
Jeras je pokrenuo ZEF 2014. radi osnivanja etične banke, što bi trebala biti razvojna banka u vlasništvu klijenata. Besak je trebao biti član uprave te banke.
Lani je HNB odbio zahtjev za izdavanjem odobrenja za rad “Ebanke” jer nisu ispunili uvjete, a u travnju su u ZEF-u najavili da su kadrovski i financijski ojačali te da rade na pripremi novog zahtjeva HNB-u. Trenutno imaju, kaže Jeras, oko 1400 članova, od čega je 450 različitih “poslovnih entiteta” koji ukupno imaju 2,5 milijardi kuna prihoda. 
Na pitanje je li Zadruga proslijedila Indexu mailove oko skupine za Agrokor (Besak je bio primatelj dijela tih e-mailova), Jeras odgovara niječno. - Novinari su nas zvali da provjere informacija do kojih su došli, a mi smo im ispričali što smo znali i tamo radili na poziv Vlade - rekao je Jeras. (G. Grgas

Nema komentara:

Objavi komentar